Author: N N

  • Predstavnik SDPS-a Rasima Ljajića uništio mural posvećen Ratku Mladiću

    Predstavnik SDPS-a Rasima Ljajića uništio mural posvećen Ratku Mladiću

    Đorđo Žujović, predstavnik Socijaldemokratske partije Srbije, čiji je predsednik Rasim Ljajić, rekao je za Nova.rs da je njegova civilazacijska dužnost bila da uništi mural posvećen Ratku Mladiću, jer se njime baca ljaga na sve građana. On je rekao da je ispred murala zatekao čoveka za kog pretpsotavlja da je pripadnik jedne desničarske organizacije, te da mu je isti pretio, govoreći da zna ko je i da će ga pronaći.

    Na mural sa likom Ratka Mladića bačena je kofa kreča, a iza toga stoji Đorđo Žujović, dugogodišnji aktivista i član SDPS-a.

    On je za na portal objasnio zašto je to učinio.

    „Mural sa likom Mladića predstavlja ljagu na obrazu svakog građanina Srbije, bez obzira kom narodu pripadao, koje je vere ili političke orijentacije. Svi oni koji se trude da brane taj mural čine medveđu uslugu svima nama“, objašnjava Žujović, koji ističe da njegov potez predstavlja civilizacijski čin.

    „Ovo što sam uradio smatram normalnim, ljudskim činom. Pružam podršku svakome ko svojim aktivnostima pokazuje da mu je ipak stalo do borbe za normalno društvo“, kaže on i dodaje da je bna licu mesta zatekao „čuvara“ murala.

    „Meni su novinari rekli da je on iz Levijatana… Došlo je do verbalnog sukoba, pokušao je da mi se unese u lice. Posle se pomerio metar, kako bi telefonirao. Kad sam uradio to što sam uradio, on je rekao je da će me pronaći, da zna ko sam ja.. Nisam mogao da vidim ko je on, jer mu je lice bili gotovo celo prekriveno“, rekao je Žujović za naš portal.

    Ovaj mural čuvala je policija, a aktivistkinje Aida Ćorović i Jelena Jaćimović juče su privedene nakon što su ga gađale jajima. Posle nekoliko sati puštene su na slobodu.

    Potom je Trgu Nikole Pašića održan miran protest na kojem su građani iskazali nezadovoljstvo zbog incidenta u Njegoševoj ulici.

    Nakon što se Aida Ćorović na skupu obratila medijima, okupljeni ljudi su se sa Trga Nikole Pašića uputila ka mestu na kojem je došlo do incidenta. Demonstranti su se kretali trotoarom i nisu blokirali saobraćaj. Međutim, kada su stigli blizu Njegoševe ulice i murala, sačekao ih je kordon policije i sprečio ih da nastave šetnju.


    Mural Ratku Mladiću Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rsc

    Sa druge strane kordona, okupili su se desničari. Oni su pokušavali da probiju policijski kordon i tom prilikom su pretili građanim i uzvikivali „Ratko Mladić“, a na njihovoj meti su se našli i pojedini novinari kojima su ometali uključenje ili im dobacivali da rade za „ustašku i izdajničku televiziju“.

    Podeli
  • Hapšenja i u Novom Pazaru, policija uhapsila sedam osoba zbog krijumčarenja ljudi

    Hapšenja i u Novom Pazaru, policija uhapsila sedam osoba zbog krijumčarenja ljudi

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije iz osam policijskih uprava uhapsili su u sredu 10. novembra, sedam osoba zbog sumnje da su organizatori krijumčarenja ljudi i pronašli 991 migranta koji će, kako je saopšteno, biti prebačeni u prihvatne centre.

    Kako su naveli iz MUP-a Srbije, na teritorijama policijskih uprava Beograd, Subotica, Sombor, Kikinda, Šabac, Kraljevo, Vranje i Novi Pazar, u okviru međunarodne akcije “Hotspot”, izvršena je akcija detaljnog pretresa prihvatnih centara za migrante, otvorenih i zatvorenih prostora na kojima borave migranti u cilju pronalaženja iregularnih migranata i članova organizovanih kriminalnih grupa koji se bave njihovim krijumčarenjem.

    „Država Srbija neće biti parking za migrante, država Srbija će poštovati svoje zakone i očekuje od svih da, bez obzira na našu humanost i organizovanost, na prvom mestu poštuju naše zakone. Naš svakodnevni život neće i ne može biti ugrožen i naš svakodnevni život ne može da postane žrtva i predmet rada krijumčarskih bandi. Država Srbija će ispunjavati svoje međunarodne obaveze, ali i voditi računa o svakodnevnom životu naših građana”, poručio je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin nakon akcije, navodi se u saopštenju.

    Pripadnici MUP-a Srbije sproveli su i 12. decembra 2020. godine sličnu policijsku akciju, ali manjeg obima. Tada je načelnik Policijske uprave Kikinda, Dušan Glišin saopštio je da je van kampova, na području mesta Majdan i Rabe, zatečeno oko 170 migranata.

    Evropska komisija je u maju 2015. godine objavila je “Hotspot” sistem, kao deo Evropske agende o migracijama, sa ciljem da se državama članicama i zemljama u graničnom pojasu sa Evropskom unijom, obezbede sredstva za rešavanje neregularnih migracija.

    Policija u Srbiji je do kraja 2020. godine, prema saopštenjima na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova, sprovela četiri akcije „nalaženja iregularnih migranata“ van kampova i prihvatnih centara i „vraćala“ ih u te centre.

    Podeli
  • Uništen mural Ratku Mladiću: U Njegoševoj ulici preko murala bačena bela farba

    Uništen mural Ratku Mladiću: U Njegoševoj ulici preko murala bačena bela farba

    U Njegoševoj ulici uništen je mural posvećen ratnom zločincu Ratku Mladiću.

    Kako prenose mediji preko njega je bačena bela farba, tačnije preko Mladićevog lika.

    Podsetimo, juče je policija privela aktivistkinje Aidu Ćorović i Jelenu Jaćimović zbog bacanja jaja na mural na uglu Njegoševe i ulice Alekse Nenadovića na Vračaru, koji je čuvala policija, a one su iz Policijske uprave Vračar puštene i pridružile su se aktivistima koji protestuju.

    Agencije/rtvnp

    Foto: nova.rs

    Podeli
  • Zbog murala Ratku Mladiću u centru Beograda protest i kordon policije

    Zbog murala Ratku Mladiću u centru Beograda protest i kordon policije

    Grupa aktivista i građana okupila se u centru Beograda u znak podrške aktivistkinji Aidi Ćorović koja je privedena nakon što je jajima gađala mural posvećen Ratku Mladiću. Policija je u Njegoševoj ulici postavila kordon.

    Na skupu ispred Doma omladine bili su aktivisti, građani, predstavnici nevladinih organizacija i nekih opozicionih političkih stranaka.

    Aida Ćorović je nešto pre 19 časova puštena iz policije nakon čega se obratila okupljenim građanima ispred Doma omladine.

    Rekla je da su njena i reakcija Jelene Jaćimović, koja je takođe privedena, bile potpuno spontane.

    “To je bio simbolički čin, znamo da mural neće biti oštećen jajima,” rekla je Ćorovićeva.

    Aktivisti su se potom od Doma omladine uputili ka Njegoševoj ulici gde se mural nalazi, ali su zaustavljeni – u toj ulici, nedaleko od murala posvećenog Ratku Mladiću, postavljen je kordon policije.

    Nekoliko građana nosilo je transparente na kojima piše: “Mural mora pasti”.

    Inicijativa mladih za ljudska prava zakazala je za danas uklanjanje grafita Ratku Mladiću na Vračaru, ali je MUP taj skup zabranio.

    Aktivistkinja Aida Ćorović i Jelena Jaćimović su mural gađale jajima, nakon čega ih je policija privela, a kasnije posle podne i pustila.

    Ranije danas, MUP je saopštio da policija ne štiti mural, već javni red i mir i kontroliše sprovođenje zabrane okupljanja.

    U tom cilju su legitimisana sva lica, bez obzira na njihov odnos prema muralu posvećenom Ratku Mladiću, navedeno je iz MUP-a.

    RTS

    Podeli
  • Memorijalni centar Srebrenica: Naša je dužnost nastaviti tamo gdje je naša Hajra stala

    Memorijalni centar Srebrenica: Naša je dužnost nastaviti tamo gdje je naša Hajra stala

    Naša je dužnost nastaviti tamo gdje je naša Hajra stala, poručeno je iz Memorijalnog centra Potočari, u povodu smrti srebreničke majke Hajre Ćatić, koja je preminula danas u Sarajevu.

    Građane Bosne i Hercegovine, ali i šire, danas poslijepodne potresla je vijest o smrti Hajre Ćatić, srebreničke majke i predsjednice udruženja „Žene Srebrenice“ koja je preselila na bolji svijet bez da je uspjela pronaći posmrtne ostatke sina Nihada Nine Ćatića.

    “Hajra Ćatić je svakog 11. u mjesecu više od 26 godina opominjala i napominjala svijet na genocid u Srebrenici. Nastavila je tamo gdje je stao njen sin, Nihad Nino Ćatić, hrabri reporter iz Srebrenice, posljednji glas koji je upozoravao na pad enklave i genocid u Srebrenici. Često je ponavljala svoju jedinu želju, ‘da imam njegov mezar i njegov nišan, izgleda da neću dočekati’. Tako je govorila jedna od najhrabrijih među nama, majka i predsjednica udruženja ‘Žene Srebrenice’, jednog od stubova borbe za istinu o genocidu u Srebrenici”, piše u saopćenju na Facebook stranici MC Srebrenica.

    Iz Memorijalnog centra naglašavaju kako skoro 600 žena Srebrenice nisu za života dočekale da ukopaju svoje najbliže.

    “Danas je na onaj svijet preselila naša Hajra Ćatić. Nije dočekala dženazu svog sina Nine Ćatića, ali je u 26 godina od genocida, na svakom svom koraku čuvala sjećanje na hrabrost ovog ratnog reportera iz Srebrenice, vjerno radeći na tome da druge podstiče da borba za istinu i pravdu ne može i ne smije prestati”, istaknuto je u saopćenju.

    Uz imena Zumre Šehomerović, Hatidže Mehmedović, i brojnih drugih majki, žena, sestara i kćeri Srebrenice, sada je i njeno ime.

    Memorijalni centar Srebrenica, uz svoju dužnost da istražuje i čuva istinu o genocidu u Srebrenici, ima i mandat da pamti i prenosi dalje priču o hrabrim ženama Srebrenice zahvaljujući kojima danas ova institucija stoji i postoji u dolini bijelih nišana u Potočarima.

    Posljednje što joj je ostalo od sina Nine bila je njegova lična karta. Sina nije našla, a posljednje tragove sjećanja povjerila je na čuvanje Memorijalnom centru. Naša je dužnost da mi nastavimo tamo gdje je Hajra stala, samo tako se njena priča ne završava sa njenim odlaskom. ‘Za ovaj trenutak, spremajte se’”, zaključeno je u saopćenju.

    Nihad Nino Ćatić bio je novinar iz Srebrenice. Njegovu riječ i glas pamtimo iz najdramatičnijih dana za Srebrenicu i Bosnu i Hercegovinu. U ratno vrijeme, svakodnevno se javljao i informirao javnost o stradanju u ovom gradu. Posljednji put viđen je 11. jula 1995. nakon čega mu se gubi svaki trag.

    Svakog 10. jula u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, simbolično na datum kada se novinar Nino Ćatić posljednji put javio iz Srebrenice u program Radio – televizije Bosne i Hercegovine, dodjeljuje se novinarska nagrada po njegovom imenu.

    Anadolu Agency (AA)

    Podeli