Author: N N

Premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije Zoran Zaev i Edi Rama i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisali su na Ekonomskom forumu u Skoplju nekoliko dokumenata čijom bi realizacijom trebalo da bude olakšano kretanje ljudi i roba među pomenutim zemljama.

Zaev, Rama i Vučić potpisali su Sporazum o saradnji u zaštiti i spašavanju od katastrofa, Memorandum o razumijevanju radi olakšavanja uvoza i izvoza i kretanja roba i Memorandum o tržištu rada.

Pomenutim dokumentima definisana je međusobna saradnja tri države u pogledu sprečavanja posljedica prirodnih katastrofa, uvoza i izvoza roba i uklanjanja graničnih barijera u cilju poboljšanja privredne saradnje i povećanja trgovinskog obima među državama, kao i lakšeg kretanja ljudi s ciljem lakšeg pristupa tržištima rada i pojednostavljivanja procedura za dobivanje radnih i dozvola za privremeni boravak.

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev nakon potpisivanja dokumenata kazao je kako radi na izgradnji povjerenja s Albanijom i Srbijom i da želi da se to prenese i na poslovnu zajednicu.

“Povećat ćemo našu međusobnu trgovinu, otvorit ćemo mnoga radna mjesta, a kroz nadmetanje za posao, plaće će rasti. Naša kompetencija i konkurentnost u odnosu na ostatak svijeta će sve više rasti i osvajat ćemo nova tržišta”, kazao je Zaev.

U Skoplju se danas održava regionalni ekonomski forum u okviru zajedničke inicijative Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije na kojem učestvuje više od 350 kompanija sa Zapadnog Balkana.

Trojica lidera potpisali su 10. oktobra 2019. godine u Novom Sadu deklaraciju o slobodi protoka kapitala, roba, usluga i ljudi koja predviđa da se do kraja 2021. godine ove tri države Zapadnog Balkana nađu u jedinstvenom sistemu koji će omogućiti bolji poslovni ambijent, lakši transport roba i zapošljavanje, ali i prelaženje granica samo s ličnom kartom.

Anadolu Agency

A. N.

Na području Bosne i Hercegovine od danas je zakonskim odredbama zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. U Službenom listu Bosne i Hercegovine jučer je objavljena odluka visokog predstavnika u BiH o izmjenama Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca.

Visoki predstavnik Valentin Inzko je navedenu odluku donio 23. jula, prema kojoj zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objavljivanja u “Službenom listu BiH”, tj. danas.

Inzko je korištenjem bonskih ovlasti uveo dopunu Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine. Donesenim izmjenama sankcionira se veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći svoje ovlasti, donio je ranije ovog mjeseca dopunu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojom je uveo zabranu negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama nadležnih međunarodnih i domaćih sudova.

“Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza/augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je ranije uz ostalo u dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je potpisao Inzko, objavljenoj na web-stranici Ureda visokog predstavnika u BiH.

Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za javno podstrekavanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Najmanje godinu dana zatvora, shodno dopunama Krivičnog zakona BiH, bit će moguće izreći i zbog javnog distribuiranja letaka, slika ili drugih materijala u vezi s navedenim krivičnim djelima. Ako su ona počinjena na način kojim se remeti javni red i mir, zatim ima karakter prijetnje, zlostavljjauće je ili uvredljivo, počinitelju prijeti kazna od najmanje tri godine zatvora.

“Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine”, navedeno je u odluci visokog predstavnika o dopunu Krivičnog zakona BiH.