Author: N N

  • Palestinske vlasti upozorile na tenzije koje Izrael izaziva u Al-Qudsu

    Palestinske vlasti upozorile na tenzije koje Izrael izaziva u Al-Qudsu

    Rukovodstvo Palestine upozorilo je izraelske vlasti na moguću eskalaciju tenzija koje izazivaju pripadnici izraelskih snaga sigurnosti i stotine jevrejskih ekstremista koji ilegalno ulaze unutar svetog kompleksa Al-Akse u okupiranom Istočnom Al-Qudsu (Istočni Jerusalem).

    Palestinska novinska agencija javlja da je palestinsko rukovodstvo osudilo incidente koje jevrejski ekstremisti i izraelske snage sigurnosti od sinoć izvode u Starom gradu Istočnog Al-Qudsa.

    Palestinska uprava je upozorila da ilegalni upadi u Al-Aksu predstavljaju prijetnju po sigurnost i stabilnost i da krše vjerska prava i osjećaje Palestinaca.

    Optuživši izraelsku vladu kao odgovornu za incidente, palestinska uprava je navela da te izraelske provokacije predstavljaju prkošenje nedavnom pozivu američke administracije na očuvanje historijskog statusa Al-Qudsa (Jerusalema).

    Jevreji obilježavaju dan žalosti i posta Tiša BeAv, a ekstremne jevrejske grupe su pozvale jevrejske doseljenike da u što većem broju danas okupiraju kompleks Al-Akse.

    U pratnji izraelskih snaga, više od 1.210 jevrejskih ekstremista jutros je ilegalno ušlo u kompleks Al-Akse.

    Izraelske snage su tom prilikom uhapsile više Palestinaca i koristile suzavce i plastičnu municiju kako bi rastjerale okupljene Palestince.

    Shodno sporazumu kojeg su Izrael i Jordan potpisali 26. oktobra 1994. godine, upravljanje kompleksom Al-Akse u nadležnosti je Uprave za vakufe Al-Qudsa koja djeluje pod okriljem jordanskog Ministarstvo za vakufe i vjerska pitanja.

    Međutim, izraelske vlasti zanemaruju taj sporazum i od 2003. godine i jednostranim potezima angažiraju policiju i bez odobrenja Uprave za vakufe uvode jevrejske grupe u kompleks Al-Akse.

    Uprava za vakufe Al-Qudsa takve ulaske jevrejskih grupa i policije tretira ilegalnim upadom i kršenjem sporazuma i suvereniteta muslimanskih institucija.

    Anadolu Agency

     

    Podeli
  • Francuska izglasala sporni zakon kojem se protive muslimanske organizacije

    Francuska izglasala sporni zakon kojem se protive muslimanske organizacije

    Nakon mjeseci rasprava, zastupnici francuske Nacionalne skupštine u petak su izglasali kontroverzni zakon koji bi trebao “jačati načela republike” i suzbiti ono što se u Francuskoj mjesecima naziva “radikalni islamizam”, no nezadovoljni su i tužbe najavljuju i desnica i ljevica.

    Zakon nazvan “Poštivanje načela Republike”, prihvaćen glasovima 49 zastupnika uz 19 protiv i pet suzdržanih, olakšava raspuštanje organizacija koje dovode u pitanje francuske vrijednosti, piše agenciija France presse a prenosi Hina.

    Zakon sadrži niz mjera koje trebaju osigurati neutralnost javnih usluga, suzbijati govor mržnje na internetu, štititi dužnosnike i nastavnike, pojačano kontrolirati organizacije, osigurati bolju transparentnost rada bogomolja i načina njihova finansiranja. Poseban niz mjera tiče se porodice: borbu poligamije i prisilnih brakova te protiv potvrda o djevičanstvu.

    Predsjednik Emmanuel Macron i njegova vlada žele suzbiti utjecaj radikalnog tumačenja islama na mlade i ranjive ljude u nekim džamijama, na mreži i oko škola.

    Macron je taj novi zakon najavio u oktobru nakon niza napada u kojima je od 2015. ubijeno više 265 ljudi.

    “Zakonom dobivamo sredstvo borbe protiv onih koji se koriste religijom da bi vrijednosti Republike dovodili u pitanje”, rekao je ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin, kako prenosi agencija dpa.

    Premijer Jean Castex redovito je isticao da zakon nije uperen protiv religije, no kritičari zamjeraju što tekst sadrži elemente koji u nepovoljan položaj dovode dio muslimanske populacije.

    Castex: I muslimani su žrtve

    “Nikad nećemo izjednačiti radikalni islamizam s muslimanima i vjerujemo da su muslimani među prvim žrtvama te ideologije”, rekao je Castex lani u intervjuu za Le Monde.

    Dnevni list Le Figaro piše da će se na taj zakon Ustavnom sudu žaliti i političari ljevice i desnice.

    Zastupnici ljevice i desnice glasali su protiv, ali iz različitih razloga. Socijalisti smatraju da zakon ne poštuje organizacije, a desnica misli da je zakon mlak i sadrži nekakve “mjerice” bez istinskih ambicija da se “stane na kraj islamistima”.

    Krajnja desnica suzdržala se od glasanja.

    Tekst zakona već su napadali pojedini čelnici i islamskih orgranizacija iz inozemstva, a posebno turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan što je dolilo ulje na vatru postojećih geopolitičkih trzavica i napetosti između Pariza i Ankare.

    Rasprava o laicitetu i mjestu islama u Francuskoj redovito vodi u polemike o nošenju ili zabrani hidžaba, o posebnim školskim programima ili posebnim bazenima samo za žene te slično.

    Broj muslimana u Francuskoj snažno je porastao i danas iznosi devet posto ukupne populacije.

    IZVOR: AGENCIJE
    Podeli
  • Koje su kazne predviđene za negatore genocida i ratnih zločina

    Koje su kazne predviđene za negatore genocida i ratnih zločina

    Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina predviđena je za svakoga ko javno odobri, negira, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u promjenama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine koje je danas nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.

    „Dopunom Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine će se svako ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“, navodi se u promjeni zakona.

    Dalje se ističe kako je minimalno jedna godina zatvora predviđena za svaku osobu koja navedeno krivično djelo izvrši kroz distribuciju letaka, slika i drugih materijala.

    „Ako je kazneno djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine“, navodi se u odluci visokog predstavnika.

    Dodikov istup

    Od danas je kažnjivo i veličanje ratnih zločinaca koji su pravomoćno osuđeni.

    „Za dodjelu priznanja, nagrada, bilo kakvog podsjetnika ili privilegije ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.“

    Nisu zaobiđeni ni oni na vlasti…

    „Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.“

    Odmah nakon objave ove odluke, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je održao konferenciju za medije i nekoliko puta istakao: „Genocid se nije desio“.

    Al Jazeera Balkans

    Podeli
  • Alžirski džudista se povukao sa OI kako bi izbegao izraelskog protivnika

    Alžirski džudista se povukao sa OI kako bi izbegao izraelskog protivnika

    Alžirski džudista Fethi Nourine povukao se sa Olimpijskih igara u Tokiju da bi izbegao susret sa izraelskim protivnikom.

    Da je pobedio Mohameda Abdalrasoola iz Sudana u muškoj kategoriji od 73 kilograma, protivnik bi mu u 32. rundi bio Tohar Butbul iz Izraela.

    “Borba Palestine je veća od moje borbe”, rekao je Nourine.

    Anadolu Agency

     

    Podeli
  • Turska: Zaplenjeno više od 714 kilograma heroina

    Turska: Zaplenjeno više od 714 kilograma heroina

    Turske bezbednosne snage zaplenile su više od 714 kilograma heroina.

    U odvojenoj operaciji, policija je u distriktu Ipekyolu u istočnoj provinciji Van zaplenila više od 265 kilograma heroina i uhapsila dve osobe osumnjičene za trgovinu drogom, navedeno je u saopštenju pokrajinske policijske uprave.

    Žandarmerijski i policijski timovi u jugoistočnoj provinciji Hakkari zaplenili su 449 kilograma heroina u dve odvojene operacije, naveo je ministar unutrašnjih poslova Turske Suleyman Soylu, koji je zaposlenima čestitao na uspešno sprovedenim operacijama.

    Anadolu Agency

    Podeli