Radio Televizija Novi Pazar – ARHIVA

Author: N N

  • Danas je 8. mart, Međunarodni dan žena

    Danas je 8. mart, Međunarodni dan žena

    Širom svijeta danas se obilježava 8. mart, Međunarodni dan žena, kao dio borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.

    Ovaj dan prvi put je obilježen 28. februara 1909. godine u Sjedinjenim Državama, deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike.

    Ideja za obilježavanje Međunarodnog dana žena pojavila se početkom 20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije, koja je često dovodila do protesta zbog loših uslova rada.

    Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno su protestovale prvi put 8. marta 1857. godine u New Yorku, zbog loših uslova rada i niskih plata. Demonstracije je rastjerala policija, a žene su dva mjeseca kasnije osnovale sindikat.

    Osmomartovski protesti u narednim godinama su postali tradicionalni, a najmasovniji su bili 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo ulicama New Yorka tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.

    Prva međunarodna konferencija žena održana je 1910. u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke internacionale, kada je ustanovljen Međunarodni dan žena, na prijedlog Klare Cetkin, koja je bila članica Njemačke socijalističke partije.

    Naredne godine Međunarodni dan žena obilježen je u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

    Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadijum ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj “nagovorila” je Vladimira Iljiča Lenjina da 8. mart postane državni praznik i tokom sovjetskog razdoblja koristio se za obilježavanje “herojstva radnica”.

    U brojnim zemljama taj praznik je izgubio svoju ideološku osnovu i postao je prilika muškarcima da iskažu ljubav i poštovanje prema ženama.

    Ujedinjeni narodi su 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žene, zvanično počele da obilježavaju ovaj praznik pod nazivom Međunarodni dan žena.

    Dvije godine kasnije, Generalna skupština Ujedinjenih naroda je rezolucijom proglasila 8. mart Danom ženskih prava i međunarodnog mira.

    bhrt.ba

    A. N.

     

    Podeli
  • U Novom Pazaru danas sunčano ali prohladno

    U Novom Pazaru danas sunčano ali prohladno

    U Novom Pazaru, nakon hladnog i mrazovitog jutra, sunčano ali prohladno vrijeme.

    Nakon temperature u minusu, najviša dnevna u Novom Pazaru oko 12°C.

    A. N.

    Podeli
  • Nakon sjednice Štaba za vanredne situacije: U Novom Pazaru alarmantna situacija

    Nakon sjednice Štaba za vanredne situacije: U Novom Pazaru alarmantna situacija

    Članovi Štaba za vanredne situacije grada Novog Pazara nisu zadovoljni odzivom na vakcinaciju žitelja ovog Grada, kao i nedovoljnim sprovođenjem i poštovanjem epidemioloških mjera. Sve to, kažu, dovelo je do porasta broja oboljelih i trenutno alarmantne epidemiološke situacije.

    Član Štaba za vanredne situacije, direktor novopazarskog Doma zdravlja, Ervin Ćorović , rekao je nako sjednice održane danas da je epidemiološka situacija u gradu ozbiljno narušena i da prijeti veće pogoršanje ako se hitno svi ne pridržavamo propisanih mjera.

    „Od javnih ustanova i javnih preduzeća zatražili smo danas na sjednici da podignu stepen sprovođenja protivepidemijskih mjera na najveći nivo, da se ulice dezinfikuju, a na građane po ko zna koji put apelujemo da nose maske, da drže distancu i da izbjegavaju masovna okupljanja. Situacija je zaista alarmanta, oboljevaju i mlađi ljudi, a mi danas očekujemo i odluke Republičkog štaba i pooštravanje mjera pa da se ponovo sastanemo i vidimo kako se one primjenjuju i poštuju kod nas, da li one daju željene rezultate“, rekao je direktor novopazarskog Doma zdravlja, Ervin Ćorović

    Medicinski radnici nisu zadovoljni brojem vakcinisanih u ovom gradu, u poređenju sa ostalim gradovima u Srbiji, odziv je u  Novom Pazaru dosta manji, kaže Ćorović.

    “Mi smo uradili apsolutno sve što smo mogli, vakcina imamo dovoljno, kao i vakcinalnih punktova. Mislim da jedini u Srbiji vakcinišemo i one koji se nisu prijavili preko e- Uprave, već ih prijavimo direktno kada dođu u Dom omladine, pozivamo ljude telefonom više puta, a odziv je i dalje mali“, rekao je Ćorović.

    Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac izrazio je zabrinutost zbog porasta broja obolelih al ii slabog odziva za vakcinu.

    “Svedoci smo da je u čitavoj zemlji, pa tako i u Novom Pazaru situacija zabrinjavajuća. Ja apelujem na sve sugrađane da se pridržavaju mera. Sve službe će pojačano kontrolisati primenu i poštovanje mera na terenu. Zbog slabijeg odziva, ja apelujem na sugrađane, posebno one iz rizičnih kategorija da se odazovu pozivu na imunizaciju jer prema podacima koji su nam dostupni, vidimo da je vakcina jedini način da se spreči oboljevanje i da se suzbije pandemija”, rekao je gradonačelnik Biševac.

    Danas je Republički krizni štab Vladi Srbije uputio predloge da od subote u podne do ponedjeljka u 6h bude zatvoreno sve osim cvećara, prehrambenih radnji, pumpi, apoteka i dostava hrane. Vladi je na razmatranje upućena i odluka da srednje škole od ponedeljka pređu na online nastavu.

    Podeli
  • Enesu Haliloviću uručena Vitalova nagrada

    Enesu Haliloviću uručena Vitalova nagrada

    Nagrada „Zlatni suncokret“, u javnosti poznata i kao Vitalova nagrada, dodeljena je 5. marta 2021. Enesu Haliloviću za roman „Ljudi bez grobova“.

    Na svečanosti koja je tradicionalno održana u staroj beogradskoj kafani „Tri šešira“, pored nagrađenog pisca učestvovali su i članovi žirija Vladimir Gvozden i Dragan Jovanović Danilov i generalni direktor Vitala Mihailo Cerovac.

    Prema mišljenju žirija, među uspelim proznim ostvarenjima u ovoj godini roman „Ljudi bez grobova“ Enesa Halilovića se izdvojio „zbog nalaženja uverljivog okvira koji obuhvata prikaze istorijskih procesa, poetičkih dostignuća i eksperimenata, književnih opsesija i folklorno-mitoloških naslaga. Pred nama je zrelo književno delo, uverljivo, snažno, privlačno, samosvesno, neodoljivo“, pročitao je deo iz saopštenja Vladimir Gvozden

    „Krećući se obazrivo između sfere znanja i njegove (ne)moguće umetničke interpretacije i poezije kao oblikotvornog principa romana, Enes Halilović ispisuje uzbudljiv tekst koji se najpre predstavlja kao ubedljiva priča o nasilju, a potom kao suveren komentar o smislu pisanja i književnog predstavljanja. Kroz tematizaciju nasilja, otkrivaju se mogućnosti i iluzije samog književnog postupka, vidimo kako se odlične priče tope kao led na vreloj oštrici stvarnosti i kako se teško nalazi prava reč koja bi izrazila iskustvo. Povrh toga, Halilović je uspeo da, usred atmosfere nasilja i smrti, stvori raskošnu sliku jednog tamnog sveta i da roman oboji izuzetno živopisnom lokalnom bojom, ljudima, kućama i šumama kroz koje struji metafizički dah nečeg našeg, bliskog, tipičnog. Bez velikih ideoloških pretenzija i didaktičkih tonova, kojih u savremenoj književnosti ima previše, čitamo pluralnu literaturu sposobnu da nas uzbudi, uznemiri i oslobodi“, smatra žiri.

    „Halilović je izuzetan pisac, svestan moći, ali i nemoći književnosti da izrazi ljudsko stanje. On je takođe i istraživač, antropolog, koji pokušava svoju zapitanost da umiri intelektualnim traganjem, ma koliko ono bilo bolno i uzaludno. Kao roman o ocu, nasilju, žrtvi, ljubavi i odrastanju, ’Ljudi bez grobova’ su suverena i uspela priča o jednoj duboko ljudskoj, mukotrpnoj proceduri dolaženja do istine, a u isti mah i tiha kritika olakih posezanja za prošlošću koja u njoj vide sve i svja sadašnjice. Halilovićeva proza je u isti mah smirena i uzbudljiva, provokativna i pomirljiva, lirski produbljena i odgovorna prema složenim pitanjima života i literature (ili života-literature). Reč je o ideji o pisanju kao procesu još uvek kadrom da izrazi ili čak stvori našu sudbinu, prepuštenu neponovljivim trenucima, propuštenim šansama, malim stvarima, koje lako, kada to najmanje očekujemo, postaju velike i presudne stvari“, stoji u saopštenju.

    Dragan Jovanović Danilov je citirao Enesa da „istorija literature nije ništa drugo do istorija dece koja tragaju za svojim očevima“.

    „I ovo jeste jedna takva priča. Priča o vraćanju izvorima, uporištima, priča koja pokazuje da nema druge obećane zemlje od one koju čovek može da pronađe u sebi samom. Kad čitate knjigu, vidite da je on emotivno uvučen u ovu priču i da se ta temperatura pripovedanja prenosi sa pisca na čitaoca osetljivog duhovnog i duševnog sastava i vidi se da je Enes imao duboku strast i potrebu da napiše ovu knjigu“, zaključio je Danilov.

    U Halilovićevom romanu „Ljudi bez grobova“ sve počinje od ljubavi. Mladić je zavoleo devojku, ali prosci su već došli kod njenog oca. Devojka nije mogla da pogazi očevu reč, a zaljubljeni mladić nije podneo gubitak. Zaljubljen i povređen, puškom je delio pravdu-nepravdu. Odmetnuo se i potera za njim trajala je 47 dana.

    Nagradu je Enesu Haliloviću uručio generalni direktor Vitala Mihailo Cerovac.

    Halilović je izrazio zahvalnost i zadovoljstvo jer je odluka da Nagrada pripadne njemu doneta jednoglasno.

    Preuzeto sa: laguna.rs

    Podeli
  • POSLJEDNJA VIJEST: Sutra će sve raditi do podne a u nedjelju će biti sve zatvoreno

    POSLJEDNJA VIJEST: Sutra će sve raditi do podne a u nedjelju će biti sve zatvoreno

    Radio televizija Novi Pazar nezvanično saznaje, nakon sjednice Republičkog kriznog štaba, da je njihova preporuka Vladi Srbije da od subote u podne do ponedjeljka u 6h bude zatvoreno sve osim cvećara, prehrambenih radnji, pumpi, apoteka i dostava hrane.

    Srednje škole, nezvanično, od ponedjeljka prelaze na onlajn nastavu.

    Ove preporuke i odluke Kriznog štaba trebalo bi danas na zasjedanju da usvoji Vlada Srbije.

    A. N.

    Podeli