Radio Televizija Novi Pazar – ARHIVA

Author: N N

  • Dinamičan početak građevinske sezone, radovi na više lokacija

    Dinamičan početak građevinske sezone, radovi na više lokacija

    Novopopzarski putari za asfalt intezivno pripremaju još jednu ulicu na Dugalića brdu. U novopazarskim naseljima aktivno je preko deset gradilišta.

    Pomoćnik gradonačelnika zadužen za infrastrukturu i investicije Nihad Hasanović danas je obišao gradilište, gde je razgovarao sa zadovoljnim meštanima, koji su u proteklih nekoliko godina dobili bolje uslove za život.

    Na pripremi za asfalt radnici rade na preko deset gradilišta, dodaje Hasanović. On očekuje da će i ove, kao i prethodnih, biti sređeno mnogo ulica u gradu, kako bi što više građana dobilo bolje uslove za život.

    S. R.

    Podeli
  • Filip Plain boravio u Raški

    Filip Plain boravio u Raški

    Jedan od najpoznatijih svjetskih modnih dizajnera Filip Plein boravio je danas u Raški, u fabrici “Luss tekstil”. On je sa vlasnicima te firme razgovarao o mogućoj saradnji i proizvodnji njegovih odevnih predmeta.

    Njemački dizajner je rekao da je impresioniran onim što je vidio, te izrazio spremnost za saradnju jer je uvjeren da fabrika kraj Raške ima sve potrebne kapacitete za veliki posao.

    Generalni direktor fabrike, Sava Mitrović, rekao je kako je posjeta Filipa Pleina pokazatelj da su Rašku oživjeli i mapirali je na karti svjetskih modnih centara, proizvodnjom vrhunskih odevnih predmeta.

    Posjetu Pleina fabrici u Raški organizovala je Privredna komora Srbije, a njen predsjednik Marko Čadež kaže da je ta fabrika među najmodernijim u Evropi.

    Posjeti i razgovorima sa Pleinom prisustvovao je i predsjednik Opštine Raška, Ignjat Rakitić. On je kazao da ga raduje to što je Raška postala opština iz koje u svijet odlaze najmoderniji odevni predmeti a da će saradnja sa Pleinom značiti nova radna mjesta u Raški.

    Filip Plein jedan je od najčuvenijih svjetskih kreatora, brend mu je plasiran 1998. godine. Njegova prodajna mjesta ima svaka svjetska metropola.

    A. N.

    Podeli
  • Novi Pazar: Na bolničkom liječenju 116 kovid pacijenata

    Novi Pazar: Na bolničkom liječenju 116 kovid pacijenata

    Prema poslednjim podacima, u protekla 24 časa Kovid ambulaniti Doma zdravlja u Novom Pazaru javila se 105 osoba, od tog broja njih 65 javilo ljekarima prvi put, zbog simptoma sličnih koronavirusu.

    U bolnici je zadržano devet osoba, na dalje kućno liječenje upućena je jedna, tako se na bolničkom liječenju sada nalazi 116 osoba. U zadnja 24 časa od posljedica koronavirusa preminule su dvije osobe.

    Pet pacijenta priključeno je na respirator, a jedna kiseonik prima uz pomoć high-flow uređaja.

    A. N.

    Podeli
  • Komšić zgrožen detaljima: Poslije „Transkripata genocida“ ništa više neće biti isto

    Komšić zgrožen detaljima: Poslije „Transkripata genocida“ ništa više neće biti isto

    Član Predsjedništva BiH poručuje da Međunarodna zajednica mora nametnuti zakone o zabrani negiranja genocida.

    Povodom nalaza istraživačkog projekta Memorijalnog centra Srebrenica „Genocide Papers / Transkripti genocida“ koji su razotkrili šokantne detalje rasprava i odluka tzv. Skupštine srpskog naroda u BiH, kasnije Narodne skupštine RS, u periodu od 1991. do 1996. godine, oglasio se član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    “Moram da priznam da sam zgrožen detaljima diskusija tzv. Skupštine srpskog naroda u BiH iz perioda od 1991. do 1996. godine koje u posljednjem istraživanju donosi Memorijalni centar. To su, više manje, javni podaci i informacije koje možete pronaći, ali nikada na ovaj način nisu bile prikupljene, istražene i prema javnosti iznesene kao što je to u radio tim Memorijalnog centra Srebrenica. Od izjave Ratka Mladića iz maja 1992. godine o tome da plan političkog rukovodstva RS-a jasno kvalificira kao genocid, preko detalja o ulozi Beogradu u logističkoj i ideološkoj podršci RS-u, preko definiranih ‘strateških ciljeva srpskog naroda u BiH, do segregacije i dehumanizacije Bošnjaka i Hrvata, i konačno, pune podrške genocidnim operacijama u Srebrenici i Žepi, sve upućuje na to da je Narodna skupština RS bila jedan od alata genocida, ali i oblikovanja govora mržnje prema nesrbima“, poručio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    “Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je uvijek istraživao komandnu i individualnu odgovornost. S druge strane, nije učinio ono što je učinjeno u Nirnberškom procesu – nije utvrdio postojanje zločinačkih organizacija – gdje vas je članstvo u nekoj organizaciji po automatizmu činilo krivim”, napomenuo je Komšić.

    “Upravo je to izostalo u slučaju Narodne skupštine RS-a, čiji su članovi svojim ‘rukama’ bili podrška genocidu, koji su donijeli zakone i odluke koje su bile smjernica politikama i djelovanju Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. U svjetlu ovih informacija i podataka, potrebno je da se okupimo i jasno odredimo o: 1) nametanju zakona o zabrani negiranja genocida, 2) zakonu koji će omogućiti poseban status jedinice lokalne samouprave Srebrenica, 3) ponuditi zakonski okvir o lustraciji kojim će onemogućiti onima koji su učestvovali u donošenju odluka o kršenju ljudskih prava, genocidu i ratnim zločinima da obnašaju javne funkcije”, poručio je član Predsjedništva BiH.

    “Ne očekujem da takve stvari budu usvojene u trenutnom načinu kako se donose odluke u BiH, ali očekujem da međunarodna zajednica napravi barem tih nekoliko koraka, nametne rješenja i ispravi, barem u toj mjeri, nepravdu učinjenu činjenicom da je jednom ovakvom tijelu – kakvo je tzv. Skupština srpskog naroda u BiH praktično dozvoljeno da, živi svoj pravni kontinuitet u legalnom poretku države Bosne i Hercegovine“, zaključio je Komšić.

    preuzeto: oslobodjenje.ba

    A. N.

    Podeli
  • Transkripti genocida u BiH – Karadžić kaže da se ne kaje zbog Srebrenice: Poslije ćemo se juriti sa Turcima po šumama

    Transkripti genocida u BiH – Karadžić kaže da se ne kaje zbog Srebrenice: Poslije ćemo se juriti sa Turcima po šumama

    Memorijalni centar Srebrenica završio je istraživački projekat “Genocide papers” ili “Transkripti genocida”, koji je praktično skup pretraživih stenograma/transkripata sjednica Skupštine srpskog naroda u BiH/Narodne skupštine Republike Srpske.

    Ovi dokumenti su i ranije bili javni, ali, kako se navodi, nepristupačni i njihovi formati nisu učinili jednostavnim pretraživanje ovih sadržaja. Memorijalni centar je prepoznao njihov sadržaj važnim u procesu podizanja svijesti javnosti o postojanju šireg političkog konsenzusa o operaciji genocida nad bošnjačkim stanovništvom širom Bosne i Hercegovine.

    POMOĆ JNA

    Kako stoji u uvodu, “objava stenograma sjednica Skupštine srpskog naroda u BiH, odnosno tzv. srpske republike BiH te Republike Srpske od njenog osnutka do okončanja agresije i rata u BiH predstavlja svojevrsno svjedočanstvo genocida i dokaz planiranog udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih srpskih prostora bez obzira na masovnost i brutalnost zločina nad nesrpskim življem i neprocjenjivu štetu izazvanu razaranjem privrednih, kulturnih, vjerskih i drugih dobara”.

    “Nije riječ o subjektivnoj interpretaciji žrtve takvog sistema”, naglašeno je u projektu.
    Projekat “Transkripti genocida” podsjeća na to da je Skupština srpskog naroda u BiH, “kao najviši predstavnički i zakonodavni organ srpskog naroda u BiH”, konstituisana 24. 10. 1991. godine u Sarajevu. Pozivajući se na pravo naroda na samoopredjeljenje i samoorganizovanje, Skupština 21. decembra 1991. (četvrta, op. a) donosi odluku da se pristupi formiranju Republike Srpske BiH kao federalne jedinice u sastavu države Jugoslavije, kao i o priznavanju republike srpske Krajine.
    “Takođe treba da oročimo ili u okviru ove tačke ili u kasnijoj raspravi rok dokle ćemo voditi razgovore i pregovore s partnerskim ili koalicionim strankama. Jer, očigledno, ako se ova nadmena koalicija ne urazumi, da ne mogu ovako da rade, ja sam, gospodo, ubijeđen da će 21. decembar 1991. godine biti početak bune protiv dahija”, kazao je tada član GO SDS-a Rajko Dukić.

    Ranije je Skupština od 11. decembra 1991. godine donijela preporuku “oružanim snagama o očuvanju teritorijalne cjelokupnosti Jugoslavije”.

    “Polazeći od ustavne uloge JNA, Skupština srpskog naroda u BiH s pravom očekuje i poziva JNA da u slučaju ugroženosti srpskih teritorija u BiH i srpskog naroda, kao i drugih naroda koji žive na tim teritorijama u BiH, od bilo koga i sa bilo koje strane, pruži svu potrebnu zaštitu u odbrani ljudskih života i njihove imovine”, navedeno je jasno u drugoj preporuci, a sve je pročitao Momčilo Krajišnik.

    Na sjednici održanoj u maju 1992. usvojena je jedna od presudnih odluka Skupštine, Odluka o strateškim ciljevima srpskog naroda u BiH, prema kojoj su prioriteti srpskog naroda u BiH, između ostalog, “državno razgraničenje sa druge dvije nacionalne zajednice”, “uspostavlјanje koridora u dolini rijeke Drine, eliminisanje Drine kao granice između srpskih država”… U diskusiji o ovim strateškim ciljevima poslanicima Skupštine, u ime svih boraca i starješina s fronta, obratio se generalpukovnik Ratko Mladić, napominjući kako je rat u BiH “…tek počeo tu i tamo”. Govoreći o namjerama rukovodstva, istakao je: “Lјudi i narodi nisu pilјci niti klјučevi u džepu, pa ćemo ih premjestiti tamo-amo. To je lako reći, a teško ostvariti… Prema tome, mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin Krajišnik i gospodin Karadžić objasniti svijetu. To je, lјudi, genocid”.

    Tadašnji predsjednik RS-a i SDS-a Radovan Karadžić na sjednici u julu ’92. godine upitao je: “Šta ćemo mi raditi ako dobijemo državu u kojoj smo manjina?”.

    “Šta ćemo raditi ako zbog jednog potoka ili jedne, jednog brda golog izginemo i opet dobijemo neprijatelja u svoju državu na taj način, ovo što kaže g. Kuprešanin u Evropi se vrti na neki nezvaničan način (…) da Evropa ne želi i ne smije da dozvoli islamsku državu ovde, to je naš veliki problem, to je naš najveći problem”, rekao je.

    Jedan od osnivača SDS-a Vojo Kuprešanin na Skupštini u januaru 1993. upitao je: “Gospodo, da li je muslimanski narod uopšte narod?”.

    Preuzeto: oslobodjenje.ba

    A. N.

     

    Podeli