Author: N N

Skorašnja objava Kine da je uspješno lansirala u svemir prvi 6G satelit na svijetu, kako bi testirala tu tehnologiju, iznenadila je mnoge. S obzirom da su 5G tehnologija i mobilne mreže pete generacije tek od prošle godine počele da se šire svijetom, uglavnom dosta sporo, javnost nije bila sigurna da li je Kina u tajnosti već razvila novu generaciju, bez velikog govora o tom, ili se ipak radi o propagandnom triku Pekinga.

Petar Popovski, profesor na Univerzitetu u Aalborgu i član Danske akademije za tehničke nauke, ističe da on u ovoj fazi više voli koristiti izraz post-5G, nego 6G, s obzirom da još ne postoji standard za 6G tehnologiju koji je objavila relevantna organizacija za standardizaciju, te dodaje da je istraživanje o 6G tek počelo u vrijeme kada 5G postaje dostupan širom svijeta. Čak se i dijelovi i nadogradnja 5G i dalje standardizira, odnosno taj proces još nije gotov, govori profesor Popovski.

On pojašnjava da se izraz “xG”, bez obzira da li se radi o 4G, 5G ili 6G, može usko shvatiti kao specifičan set standarda, ili u širem smislu, kao paradigmu povezanosti, odnosno da se ne radi o samo nekom uređaju, te da moraju postojati međunarodni prihvaćeni standardi kako bi tvrdnje poput ove kineske bile relevantne.

Ono što jeste istina jeste da je satelitska komunikacija, poznata i kao nezemaljska komunikacija, te njena integracija sa 5G i drugim zemaljskim tehnologijama, subjekt intenzivnog istraživanja i razvoja i standardizacije, napominje profesor Popovski

“Tako da u nekom smislu, satelitska komunikacija može biti reklamirana kao post-5G povezanost, ali to ne znači da postoji puni komercijalni standard kojeg podržava veliki broj proizvođača i korisnika koji ga priznaju kao ‘6G satelitska komunikacija’”.

Primjer iz prošlosti

Slična stvar se desila u prošlosti, u periodu kada opća javnost vjerovatno nije bila toliko zainteresirana za mobilne G mreže, kaže, te navodi primjer od prije 15-ak godina kada je je DoCoMo u Japanu najavio da su izgradili i testirali 4G sistem, iako je 4G standard još bio u razvoju.

Konsenzusa o tome šta će 6G biti u svakom slučaju još nema, ali dijelom će ta tehnologija riješiti neispunjena obećanja 5G, poput kašnjenja protoka podataka i pouzdanosti.

“Međutim, postoje dva trenda koja postaju jasnija. Vještačka inteligencija (AI) i Mašinsko učenje (MU) će igrati značajnu ulogu u dizajniranju i operaciji 6G sistema. A dodatni novi faktor će biti precizna lokalizacija, do nivoa centimetra ili još preciznije, što će biti korišteno u pametnim fabrikama, unaprijeđenoj realnosti, bolnicama i tako dalje”, navodi profesor Popovski.

Doc. dr. Pamela Njemčević sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu napominje da je 5G u komercijalnoj fazi implementacije širom svijeta, što znači da je faza istraživanja u sklopu 5G u značajnoj mjeri urađena. Zbog toga, dodaje, u ovom trenutku, velike kompanije sa dobrim inovacijskim i razvojnim mogućnostima, već rade istraživanja na razvoju 6G, s ciljem da i 6G tehnologija, kada dođe vrijeme, bude spremna za implementaciju.

Stoga, , kaže, sada je pravo vrijeme za istraživanja u sklopu razvoja 6G.

“Pri tome, osnovna razlika između 5G i 6G je ta što 6G planira uvesti i satelitsku komponentu, koja bi se realizovala implementacijom odgovarajuće telekomunikacione opreme na visinama od oko 20 kilometara iznad Zemlje. Na taj način se planira proširiti zemaljska mreža, te realizovati globalno pokrivanje, prije svega u područjima koja nemaju zemaljsku infrastrukturu (okeani, pustinje, prašume..). Zbog toga je eksperimentisanje koje se trenutno obavlja u Kini, veliki korak naprijed prema objedinjavanju zemaljskih i satelitskih mobilnih komunikacija, te prema razvoju 6G”, pojašnjava stručnjakinja Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.

Huawei i razvoj

Kineski telekomunikacijski div Huawei vodeća je kompanija u svijetu u proizvodnji 5G opreme, a kako se već nekoliko godina nalazi pod pritiskom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da se ograničili ili potpuno zabrani oprema ove kompanije, što Washington traži i od svojih međunarodnih partnera, moglo bi se očekivati da razvoj naredne generacije mobilnih mreža bude kasnio.

Kako kaže dr. Njemčević, prema informacijama koje su dobijene od lokalnih zastupnika Huaweija, ”do sada nijedna članica Evropske unije nije isključila Huawei iz njihove izgradnje 5G mreže u potpunosti. Suprotno tome, mnoge zemlje EU-a (Austrija, Hrvatska, Finska, Mađarska, Njemačka, Španija…) su otvorene za implementaciju Huawei opreme, u prilog čemu govori i činjenica da u Evropi postoji gotovo 50 komercijalnih 5G mobilnih mreža, sa oko 70 posto opreme firme Huawei.”

Kada je riječ o blokadama u SAD-u, one su odraz problema koje SAD ima sa uvođenjem 5G, a koji su najvjerovatnije uzrokovani činjenicama da SAD nema dovoljnu širinu slobodnog frekvencijskog resursa za 5G, te nema dovoljno razvijenu fiberoptičku infrastrukturu neophodnu za backhaul u 5G, dodaje.

Pomenute nedostatke SAD “maskira” pričom o nepouzdanim isporučiocima 5G, što izaziva značajno usporavanje uvođenja 5G mreže, navodi dr. Njemčević.

Međutim, sve prethodno ima primarno komercijalne posljedice, te praktično ne utiču na razvoj 6G.

“Što se tiče razvoja 6G mreže, on je očigledno već u toku, pri čemu se, i ovog puta, Kina nametnula kao lider u njenom razvoju”, govori stručnjakinja ETF-a.

Pitanje zdravlja

Danas aktuelna 5G tehnologija se uoči implementiranja širom svijeta suočavala s optužbama da izaziva brojne zdravstvene posljedice, a kako se pojava korona virusa desila u istoj godini masovne pojave 5G mreža, na društvenim mrežama su česte optužbe da je upravo peta generacija mobilnih mreža “krivac” za pandemiju. Slične optužbe su upućivane i za ranije generacije mreža, a do sada nije naučno utemeljena ni jedna takva tvrdnja.

Optužbi, kada 6G bude dostupan, zasigurno neće nedostajati.

Svaka nova tehnologija kod pojedinaca izaziva određeni strah, pa postoji mogućnost da se taj aspekt sigurnosti dovede u pitanje i kod 6G mreža, kaže dr. Njemčević.

Naime, u 5G i u 6G (u slučaju rada na frekvencijama iznad 10 GHz) potencijalno postoje problemi vezano za elektromagnetno zračenja, koji su drugačiji u odnosu na klasične mobilne komunikacije (koje koriste niže opsege), jer se komunikacija realizira vrlo usmjerenim elektromagnetnim snopovima koji predstavljaju potencijalnu prijetnja za oči.

Međutim, globalna industrijska asocijacija GSMA, Svjetska zdravstvena organizacija ili UN-ova međunarodna telekomunikacijska organizacija, prije lansiranja bilo koje tehnologije, obavljaju brojna istraživanja o njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje, te izdaju preporuke čijim uvažavanjem bi se negativni utjecaju tehnologija na ljudsko zdravlje trebao isključiti, dodaje.

“Tako je bilo u slučaju 5G, a tako će zasigurno biti i u slučaju 6G”, ističe stručnjakinja za telekomunikacije.

Izvor: Al Jazeera

A. N.

U protekla 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno 3.308 novozaraženih korona virusom, pa je broj aktivnih slučajeva ukupno 19.985, izvijestio je u nedjelju Nacionalni stožer civilne zaštite.

Među njima je 2.031 pacijent na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 223 pacijenata.

U posljednja 24 sata umrlo je je 49 osoba, prenosi Hina.

U proteklom danu oporavile su se 2.353 osobe, a testirano je njih 9.216, dok su u samoizolaciji 43.023 osobe.

Od prvog slučaja. u februaru. ukupno je u Hrvatskoj zabilježeno 103.718 osoba zaraženih korona virusom, dok se 82.380 osoba se oporavilo.

Ukupno je testirano 676.965 osoba, a umrle su 1.353 osobe, izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite.

U Sloveniji 600 infekcija manje

U Sloveniji je u zadnja 24 sata, sa 3.432 testova, potvrđeno 1.024 novih zaraza korona virusom, a od posljedica COVID-19 umrlo je 26  ljudi, objavila je u nedjelju slovenska Vlada.

To je 600 slučajeva infekcije manje nego prethodni dan, kada je umro 31 pacijent, ali uz znatno manji opseg testiranja, uobičajen u dane vikenda.

Udio pozitivnih testova ponovo je nešto viši i iznosio je  29,84 posto.

Ukupan broj infekcija otkrivenih od početka epidemije povećao se na 65.308,  aktivno je 20.119 slučajeva, a 14-dnevna incidencija zaraze na 100.000 stanovnika iznosi 960.

U bolnicama je trenutno 1.244 oboljelih.

Broj umrlih od posljedica COVID-19  je ukupno 1.052 ljudi.

Vlada je objavila da se širenje korona virusa, unatoč strogim restrikcijama, presporo smiruje, zbog čega su mjere produžene najmanje na još iduću sedmicu.

BiH: Manje testiranja tokom vikenda

U Bosni i Hercegovini u nedjelju je potvrđen razmjerno mali broj (689) novozaraženih korona virusom, što je uobičajeno tokom vikenda, kada se provodi manje testiranja, a i broj umrlih nešto je manji nego u prethodnim danima, jer je registrirano 28 takvih slučajeva.

Prema podacima koje su objavili entitetski zavodi za javno zdravstvo, od subote su provedena testiranja nešto manje od 1.900 uzoraka, a zaraza je potvrđena kod 501 osobe iz enriteta Federacija Bosne i Hercegovine te kod 188 odoba iz entiteta Republika Srpska.

Novozaraženih je u Sarajevu od subote bilo 90, koliko i u Banjoj Luci, a ta dva grada i dalje su pojedinačno najveća središta epidemije.

U glavom gradu Bosne i Hercegovine cijele sedmice je broj oporavljenih bio veći od broja novozaraženih.

U usporedbi sa susjednim zemljama, stanje u Bosni i Hercegovini cijele protekle sedmice bilo je znatno povoljnije, jer se dnevni broj novozaraženih kretao između 1.200 i 1.500.

Unatoč toj činjenici. zdravstvene vlasti u toj zemlji su na oprezu i upozoravaju kako se ne može sa sigurnošću govoriti o obuzdavanju epidemije ne bude li strogog prodržavanja ranije propisanih mjera ograničenja.

U slučaju Federacije Bosne i Hercegovine to znači zabranu kretanja u noćnim satima, kao i u Brčko distriktu, a na teritoriji cijele zemlje vrijede ograničenja broja osoba koje se mogu okupljati, kao i obveza nošenja zaštitnih maski i na otvorenom.

U cijeloj Bosni i Hercegovini broj potvrđenih slučajeva zaraze od izbijanja epidemije u martu sada je veći od 80.000, dok je umrlo više od 2.200 zaraženih.

Izvor: Agencije

A. N.