Author: N N

  • Mirjana Komatina postaće jedina šminkerka sa Daunovim sindromom u Novom Pazaru

    Mirjana Komatina postaće jedina šminkerka sa Daunovim sindromom u Novom Pazaru

    Mali je broj osoba sa Daunovim sindromom u Srbiji koje su samostalne, redovno se školuju i imaju stalan posao. Godinama nije učinjeno mnogo kako bi se poboljšao položaj osoba sa Daunovim sindromom.

    Svemu tome prkosi hrabra tridesetogodišnja Novopazarka Mirjana Komatina. Njena porodica odlučna je u nameri da za svoju mezimicu učini svaki napor kako bi Mira bila srećna .

    Ova devojka je u svom rodnom gradu jedna od retkih osoba sa Daunovim sindromom kojoj nije oduzeta poslovna sposobnost. Talentovana je i uporna u onome što je usrećuje. Završila je srednju školu za dizajnere, veze, šije, učesnica je mnogih modnih revija. Redovno odlazi u teretanu, osvojila je titulu prve pratilje na takmičenju za Mis osoba sa Daunovim sindromom. Uprkos svemu, njena najveća želja je da postane profesionalna šminkerka. To će se uskoro i ostvariti jer Mirjana u jednom kozmetičkom salonu u Novom Pazaru pohađa kurs za profesionalnu šminkerku. Nakon kursa Mirjana će učestvovati na regionalnom takmičenju šminkerki sa Daunovim sindromom u Beogradu. Polagaće i za sertifikat poznatog šminkera iz tog grada.

    Mirjana želi da radi i napreduje kao šminkerka

    „To je moja prva želja kada sam završila školu, jedva čekam da počnem da radim. Prvi put dođem ovde u salon i upoznam ih. Sa njima se družim, ekstra mi je sa ovim ljudima. Sa njima mogu da funkcionišem i da radim“, prića Mirjana Komatina.

    Odlučna je u nameri da nakon mnogo propuštenih prilika zbog sistema nejednakih prava, kurs šminkanja završi do kraja. Cilj joj je da se jednog dana zaposlila u nekom lokalnom kozmetičkom salonu.

    „Meni ništa nije teško da pomognem njima. Ja se ovde borim za sebe. Ja ovo sve volim, koliko mi znači da nisam kući i hoću svoj posao. Namerno hoću da budem ovde jer to su ljudi koji mene vole i koji me podržavaju“, rekla je Mirjana.

    U kozmetičkom salonu pored toga što uči da šminka, Mirjana provodi vreme sa mentorkom i klijentima. Svi oni je bodre i podržavaju u želji da jednog dana pronađe angažman kao profesionalna šminkerka.

    „Može to Mira, Mira to radi profesionalno, to sam samo čekala da mi se moja želja ostvari. Ja to sada radim. Kada sam došla ovde dočekao me je veliki salon ljudi oko mene. Svi su me prihvatili i sada radimo zajedno, ja to volim“, kazala je Mirjana.

    Ona živi u mestu udaljenom dvadesetak kilometara od Novog Pazara. Za svaku ideju i želju dobila je podršku porodice. Da bi ona bila srećna, a zbog brojnih aktivnosti u kojima učestvuje u okviru centra „Code“ čija je članica, do grada je članovi porodice dovode i po nekoliko puta dnevno.

    „Mene ovde dovode brat, sestra i majka. Znam da je ona tužna i da plače što ja dajem izjavu. Mnogo ih sve volim i svi ste vi moji ovde. Oni plaču zbog sreće bodre me „Miki ti si zvezda, možeš ti to, ti znaš šta voliš i šta hoćeš“, a ja baš volim sve ovo što radim“, rekla je Mirjana.

    Mirjana uživa kada je na pisti, dok škljocaju blicevi i dobija aplauze

    „Bila sam u Podgorici, tamo sam imala reviju svoju, da pomenem Hanu Bihorac Leković, ona mi je radila haljinu, ja volim revije, meni je preleo. Aktivna sam i volim da se slikam. Podgorica je veliki grad, mnogo ljudi, svi su bili oko mene sa aparatima, fotogenična sam za slikanje i volim da ih usrećim. Rođena sam za scenu, ja sam sada prava zvezda ja to volim i sve je sada na meni“, istakla je Mirjana.

    U salonu u kojem Mirjana uči da bude šminkerka kažu da ona usvaja znanje jednako kao i ostale učesnice, te da je neosporno talentovana za tu profesiju. Uvereni su da će ona krajem ovog meseca na takmičenju i polaganju za sertifikat poznatog šminkera u Beogradu biti korak bliže do ostvarenja sna.

    Foto / Tekst: Aleksandar Nićiforović

    Podeli
  • U napadima Assadovog režima i saveznika na Idlib, u posljednjih mjesec dana poginulo 25 civila

    U napadima Assadovog režima i saveznika na Idlib, u posljednjih mjesec dana poginulo 25 civila

    Usljed napada koje su u posljednjih mjesec dana izveli pripadnici Assadovog režima i Rusije na sirijski Idlib, poginulo je 25 civila, a 1.794 civila su raseljena.

    Ured za kordinaciju u Siriji objavio je izvještaj u kojem se navodi kako su pripadnici Assadovog režima i Rusije izveli napade čije su mete bile obrazovne institucije u Idlibu, tržnice i naselja.

    Devet napada je izvedeno zračnim putem, između ostalog, avionima i bespilotnim letjelicama, dok je izvedeno više od 300 kopnenih napada.

    Poginulo je 25 civila, od toga sedmero djece. Raseljeno je 1.794 civila.

    U izvještaju se navodi kako nova kršenja koja vrše pripadnici Assadovog režima i Rusije potiču na novi migrantski val.

    Uz posredstvo Turske, Rusije i Irana, tokom majskih pregovora 2017. godine, u Astani je Idlib proglašen zonom deeskalacije, baš kao i regije Homs, Istočna Guta i Deraa-Kuneytra. Assadove režimske snage su iskoristile uspostavljeno primirje i uz podršku ruskih zračnih snaga zauzele sve tri regije, dok je Idlib ostao pod kontrolom opozicije.

    U Sočiju je 17. septembra 2018. postignut dodatni dogovor o prekidu sukoba i uspostavi demilitarizirane zone u Idlibu. Shodno dogovoru, opozicione snage su narednog mjeseca povukle teško naoružanje iz Idliba.

    Rusija i režimske snage su u maju 2019. pokrenule opearacije tokom kojih su zauzele mnoga naselja u zoni deeskalacije sukoba Idlib.

    Turska i Rusija su 5. marta postigle novi dogovor u Moskvi.

    Režimske snage povremeno krše primrje koje se u značajnoj mjeri poštuje. U periodu od 2017. do 2020. oko dva milona civila bilo je prisiljeno migrirati prema područjima u blizini turske granice.

    Anadolu Agency

    A. N.

    Podeli
  • Izraelska policija stotinama Palestinaca nije dozvolila ulazak u Al-Aqsu

    Izraelska policija stotinama Palestinaca nije dozvolila ulazak u Al-Aqsu

    Izraelska policija spriječila je ulaz stotina Palestinaca u kompleks Al-Aqsa pod izgovorom da “nemaju dozvolu”.

    Palestinci su stigli sa Zapadne obale, a očevici navode da im policija nije dozvolila ulazak u Al-Aqsu u Istočnom Jerusalemu.

    Palestinci su se okupili ispred barikada koje su bile postavljene ispred vrata na području Starog grada. S vremena na vrijeme je dolazilo do napetosti između njih i policije. Autobusima su poslani nazad na Zapadnu obalu.

    Očevici navode da je veliki broj Palestinaca džuma-namaz, molitvu muslimana petkom, klanjao na ulicama i u okolini Al-Aqse.

    Izraelska policija je i prošle sedmice zabranila ulazak 2.000 Palestinaca u Al-Aqsu.

    Al-Aqsa predstavlja treće najvažnije mjesto za muslimane, dok Jevreji to područje nazivaju “Brdo hrama”, tvrdeći da su se u davna vremena na tom lokalitetu nalazila dva jevrejska hrama.

    Izrael je okupirao Istočni Jerusalem, gdje se nalazi Al-Aqsa, tokom arapsko-izraelskog rata 1967. godine.

    Postupkom, koji međunarodna zajednica nikada nije priznala, Izrael je anektirao čitav grad 1980. godine, tvrdeći da je to “vječna i nedjeljiva” prijestolnica jevrejske države.

    Anadolu Agency

    A. N.

    Podeli
  • Rok za selekciju kandidata u okviru projekta “Moja prva plata” produžen

    Rok za selekciju kandidata u okviru projekta “Moja prva plata” produžen

    IZ Nacionalne službe za zapošljavanje je saopšteno da je rok za selekciju i povezivanje poslodavaca sa kandidatima u okviru projekta “Moja prva plata” produžen. Novi rok sad je do 18. novembra. Najprije je rok bio 15. novembar, a produžen je kako su naveli zbog velikog interesovanja kandidata i pristiglog broja prijava.

    Na javni poziv je stiglo 10.000 prijava kompanija koje su ponudile 17.000 pozicija za oko 28.000 radnih mesta.

    Projekat “Moja prva plata” pokrenula je Vlada Srbije u cilju podsticaja zapošljavanja mladih, a realizuje ga NSZ. Za te namene opredeljene su u budžetu dve milijarde dinara.

    A. N.

    Podeli
  • U današnjoj akciji prikupljene 34 jedinice krvi

    U današnjoj akciji prikupljene 34 jedinice krvi

    U Novom Pazaru održana je prva ovomjesečna akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Obilježena je slabim odzivom građana.

    Akciji se odazvalo preko 40 dobrovoljnih davalaca, krv je nakon ljekarske potvrde o dobrom zdravstvenom stanju dalo njih 34.

    Ljekari kažu da je na slabiji odziv uticala aktuelna pandemija, te da ljudi iz tih razloga izbjegavaju kontakte. Opasnosti od zarazivanja koronavirusom tokom akcije tvrde nema jer se ona sprovodi uz poštovanje svih propisanih mjera.

    A. N.

    Podeli