Author: N N

Pod nedjeljnim žarkim suncem, 41-godišnji Rovshan Asgarov stajao je na ruševinama – ciglama, žicama, komadima drveta i metala, koji su donedavno činili njegov dom.

Sivilo prizora razbijao je komadić ružičaste boje – igračke, malog plastičnom autića, koji je njegovom djetetu izazivao radost.

Dana 17. oktobra, oko 1:00 sat ujutro, njegov dom, kao i ostatak naselja u gradu Gandža, drugom po veličini u Azerbejdžanu, zasut je raketama.

“Svi članovi porodice, uključujući mene, bili su zarobljeni u ruševinama”, rekao je Al Jazeeri.

“Dozivao sam glasno, da me svi čuju, dok nisu došli i izbacili me”, dodao je.

U tom trenutku osam članova Asgarove porodice bilo je u kući.

‘Oče, pomozi mi!’

Poginulo ih je pet – njegov otac Suliddin, mlađi brat Bakhtiyar, sestra Sevil, njena 10-mjesečna kćerka Narin i rođaka Nigar.

Srećom, njegova supruga i mlađi sin nisu bili u kući, ali stariji, 15-godišnji Amin, jeste.

“Još uvijek čujem sina kako govori: ‘Oče, pomozi mi!’. Moj sin je povrijeđen i sada je u bolnici. Moja majka Silduz je puštena iz bolnice. Moja majka i sin Amin još ne znaju koga smo izgubili. Zdravlje moje majke nije tako dobro i ne znamo kako da joj prenesemo loše vijesti”, kaže.

Prema političaru iz Gandže Mushfigu Jafarovu, 15 ljudi je ubijeno, a više od 50 povrijeđeno u napadu, za koji Azerbejdžan krivi snage koje uživaju podršku Armenije.

Poginuli članovi Asgarove porodice su, kako je uobičajeno u islamu, pokopani istog dana.

Teymur, brat Asgarova, nježno je držao tijelo 10-mjesečne Narin prije nego što su je spustio u zemlju.

Plakao je dok je grlio njeno maleno tijelo umorano u bijelu plahtu, posljednji put.

Fotografija tog trenutka proširila se svijetom, kao simbol ljudske žrtve rata.

“Pokopali smo majku i dijete u isti grob. Druga djevojčica koji smo izgubili u porodici kćerka je moje starije sestre Nigar. Ona bi 18. oktobra napunila 15 godina. I ona je sahranjena istog dana”, rekao je Teymur Al Jazeeri.

Četiri žrtve u porodici

“Iako smo bili daleko od mjesta dešavanja, moj sin bio je šokiran zvukom raketa koje su ispalili Armeni i sada ima smetnje u govoru”, dodao je.

Od 27. septembra Azerbejdžan i Armenija vode bitku oko Nagorno-Karabaha, regije koja je međunarodno priznata kao dio teritorije Azerbejdžana, ali koju pod kontrolom drže etnički Armeni.

Dva prekida vatre, dogovorena posredstvom Rusije, nisu zaustavila sukobe, a treći, koji je izdejstvovao SAD, stupio je na snagu u ponedjeljak.

No, kao i u prethodna dva slučaja, izvještaji o kršenjima počela su stizali odmah nakon što je nastupilo primirje.

Ured azerbejdžanskog glavnog tužioca otvorio je istragu protiv armenskih vojno-političkih lidera, koje tereti za napad od 17. oktobra, javila je azerbejdžanska agencija APA.

Ovog mjeseca u tri napada na grad ubijeno je najmanje 26 ljudi, među kojima i šestero djece i 10 žena.

Ramin Gahramanov 17. oktobra izgubio je četiri člana porodice – kćerku Laman, sestru i njeno dvoje djece.

Laman se nadala da će ove godine krenuti na fakultet, na kojem je dobila mjesto, ali nije doživjela da krene na studij.

“Raketa je direktno pogodila našu kuću”, kaže Gahramanov.

Njegovi rođaci izvučeni su ispod ruševina dan nakon napada, a njihova tijela, kako kaže, bila su neprepoznatljiva.

 

 

Neki preživjeli vratili su se na mjesto tragedije kako bi pokupili stvari koji su ostale nakon napada, uključujući one koje će im čuvati sjećanje na najmilije.

Ramiz Agayev izgubio je oca.

“Bio sam ispod stepenica, a moj otac pao je na mene sa drugog sprata”, ispričao je Al Jazeeri.

Ramiz se danima vraća u srušenu kuću.

“Uzmemo zimsku odjeću za djecu, ako je uspijemo pronaći. Ali, sve je u neupotrebljivom stanju, pa i moj automobil”, priča.

Azerbejdžanska Vlada obećala je žrtvama nove kuće, što je pozdravljeno.

Reporteru Al Jazeere rekli su da im je rečeno da će dobiti nove i lijepe stanove.

No, niko, dodaju, ne može zamijeniti njihove najmilije.

Izvor: Al Jazeera (LINK vijesti sa sajta Al Jazeera Balkans)

A. N.

Islamski svijet ujedinjen je nasuprot antiislamskih izjava najviših francuskih zvaničnika koji opravdavaju kontroverzno objavljivanje karikatura Poslanika Muhameda, ali i zvanični Pariz je sve zabrinutiji pokrenutom kampanjom bojkota francuskih proizvoda.

Francuska je već nekoliko godina glavno poprište antiislamskih aktivnosti, a posebno oštre kritike i reakcije islamskog svijeta izazvao je francuski predsjednik Emmanuel Macron svojim govorom o navodnoj krizi islama i neophodnosti restrukturiranja te religije. On je 2. oktobra optužio muslimane u Francuskoj i da gaje neke diskrimatorske i secesionističke ideje.

Francuski ministar unutrašnjih posloca Gerald Darmanin je 13. oktobra kazao da su u okviru borbe protiv radikalnog islamizma od početka godine u toj zemlji zatvorene 73 džamije, privatne škole i poslovna objekta. On je također kazao da ga uznemiravaju posebne police u marketima na kojima se prodaju halal proizvodi, što je bio još jedan u nizu njegovih napada na slobodu vjere u Francuskoj.

Tri dana kasnije u Francuskoj je brutalno ubijen nastavnik koji je na času o slobodi vjere pokazivao karikature Poslanika Muhameda, a to ubistvo bilo je povod za nove napade vladinih zvaničnika na islam i muslimane. Macron je kazao da je ubistvo djelo “islamskog terorizma“.

Napadi državnog rukovodstva na muslimane izazvali su porast islamofobičnih i rasističkih napada u Francuskoj. Nožem su kod Eiffelovog tornja zbodene dvije žene porijeklom iz Alžira, a i jučer su dva brata Jordanca bili žrtve rasističkog napada u Parizu.

Uprkos takvim pojavama, francuski zvaničnici su pod plaštom zalaganja za slobodu govora nastavili poticati na objavljivanje kontroverznih karikatura časopisa “Charlie Hebdo“ kojima se vrijeđa Poslanik Muhamed. Predsjednik Francuske Macron je kazao da neće biti spriječeno objavljivanje takvih karikatura, a nedugo zatim na nekoliko javnih zgrada su osvanuli za muslimane uvredljivi grafiti i karikature.

– Kampanja protiv francuskih proizvoda u islamskom svijetu –

Brojne muslimanske zemlje, uključujući i Tursku, jednoglasno su osudile napade na islam i muslimane u Francuskoj, a na društvenim mrežama su pokrenute kampanje protiv francuskih proizvoda. U nekim zemljama islamskog svijeta s polica u marketima su uklonjeni francuski proizvodi.

Kampanje su brzo naišle na veliku podršku na društvenim mrežama, a takva pojava je zabrinula francuske vlasti jer bi to mogao biti ozbiljan udar na francusku ekonomiju.

Ministarstvo vanjskih poslova Francuske jučer je pozvalo na zaustavljanje tih kampanja usmjerenih na francuske proizvode i putovanja u tu zemlju.

Zasad taj apel nije dao rezultata jer kampanje i dalje progresivno traju, uporedo sa protestima u nekoliko muslimanskih zemalja.

– Turska reagirala s najvišeg nivoa –

Turski predsjednik je komentirao Macronov govor o navodoj krizi islama i kazao da takvi potezi francuskog predsjednika prelaze i granice bezobrazluka i predstavljaju otvorenu provokaciju.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Turske su poručili kako niko nema pravo na takve iskrivljene i pogrešne pristupe islamu kao časnoj vjeri koja u svom nazivu ima mir.

Čelnik Uprave za vjerske poslove Turske Ali Erbas je kazao da uvredljive karikature Poslanika Muhameda na javnim zgradama pokazuju da vlasti Francuske podržavaju neprijateljstvo prema islamu. On je pozvao međunarodnu zajednicu da se suprotstavi praksama u Francuskoj koje vrijeđaju osjećaje svih muslimana u svijetu.

Turski predsjednik Erdogan je nakon Macronove podrške objavljivanju kontroverznih karikatura kazao da je aktuelnom francuskom predsjedniku potrebna terapija za mentalno zdravlje.

– OIC pozvao na zaustavljanje sistematskih napada na muslimane –

Organizacija islamske saradnje (OIC) pozvala je vlasti Francuske da okončaju diskriminatorsku politiku i napade na islam kojim vrijeđaju osjećaje milijarde i pol muslimana širom svijeta.

Uporedo s tim, pakistanski premijer Imran Khan je osudio Macronove napade na islam i dodao da francuske vlasti potiču na širenje islamofobije i mržnje.

Vlasti Pakistana pozvale su islamski svijet na ujedinjenje nasuprot napada na islam i muslimane.

I vlasti Irana su poručile da su napadi iz Francuske na islam i muslimane neprihvatljivi. Vlada i parlament su zvanično osudili izjave francuskih zvaničnika, ali i brojni iranski političari i intelektualci.

Najoštrija reakcija je ona predsjednika iranskog parlamenta Muhammeda Bakira Kalibafa koji je na Twitteru napisao da nestvarni i nesposobni lideri Francuske samo pokazuju da ne poštuju niti jednu vjeru, niti moral.

U glavnom gradu Iraka Bagdadu jučer su održani i protesti protiv Macronovih antiislamskih poruka, a slični skupovi održani su i u Siriji i Jemenu.

Protesti su održani i u Palestini, gdje su demonstranti osuđuvali Macronove izjave, a pozdravili reakcije Turske i njenog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Glasnogovornik palestinskog pokreta Islamski džihad Davud Shihab za AA je kazao da Macron širi rasizam i ekstremizam.

“Turska je živa savjest i predstavnik islamskog svijeta u procesu suočavanja Zapada s njegovim rasizmom“, kazao je Shihab.

Kuvajtske vlasti su također osudile napade francuskih zvaničnika na islam i sa polica više od 70 trgovinskih lanaca uklonili francuske proizvode.

Macronove izjave su neodgovornim i opasnim ocijenili i Bahrein i Vijeće zaljevske saradnje.

– Saudijske nevladine organizacije podržale Francusku –

Poziv na bojkot proizvoda u francuskom lancu supermarketa u Saudijskoj Arabiji brzo je postao druga najpopularnija etiketa na društvenim mrežama.

Uprkos tome, čelnik saudijske organizacije Svjetske islamske zajednice Abdulkerim al-Isa pozvao je muslimane da ne dižu glas i da poštuju sve zakone u zemljama u kojima su manjina.

Al-Isa, jedan od bliskih savjetnika saudijskog princa Muhammeda bin Salmana, kazao je za saudijsku televiziju MBC da bi dosljedno poštivanje mjera u svim zemljama doprinosilo skladnom životu i integraciji muslimana u ta društva.

I iz Libije dolaze oštre reakcije na Macronove izjave o islamu, a sve glasniji su i pozivi za raskid libijske saradnje s francuskih naftnim kolosom Totalom.

Pokret za mir u Alžiru pozvao je alžirskog predsjednika Abdulmejida Tebbuna da javno osudi Macronove izjave.

Kampanje za bojkot francuskih proizvoda pokrenute su na društvenim mrežama i u Alžiru, Maroku i Jordanu, a u Jordanu su s polica brojnih trgovina uklonjeni proizvodi s francuskim obilježjima.

Kampanja je naišla na veliki odziv u Maroku, čije Ministarstvo vanjskih poslova je poručilo da vrijeđanje poslanika Muhameda i muslimana nije djelo zrelih ljudi.

U više libanskih gradova održani su protesti na kojima su zapaljene i zastave Francuske.

Prvi čovjek egipatskog univerziteta Al-Azhara Ahmed Tayyib je poručio napadi protiv Poslanika Muhameda i islama predstavljaju plansku kampanju koja za cilj ima da se muslimani gurnu u nove sukobe.

I iz Malezije i Tunisa su osudili Macronove izjave, a demonstranti su poručili da je to pokazatelj njegovog neznanja i oholosti. U Tunisu je zatraženo otkazivanje Samita frankofonskih zemalja.

Anadolu Agency

A. N.