Author: N N

  • U trećoj životnoj dobi druže se, putuju i čuvaju tradiciju od zaborava

    U trećoj životnoj dobi druže se, putuju i čuvaju tradiciju od zaborava

    Novopazarke u trećoj životnoj dobi okupljene oko neformalne grupe, odlučne su u nameri da društvu daju doprinos, upotpune slobodno vreme te da kroz negovanje i promovisanje starina svojim znanjem i iskustvom tradiciju Bošnjaka sandžačkog kraja otrgnu od zaborava.

    Hasima, Zehra i njihove prijateljice u penziji, kojih bude i po 50 na skupovima, svojim primerom pokazuju da život osoba u trećoj dobi može značajno da se razlikuje od onoga što su stereotipi koji se vezuju za njih. Ove vesele i jedinstvene Novopazarke pesmom, igrom i radnim akcijama svakodnevno menjaju svest o starenju.

    U razgovoru za Radio-televiziju Novi Pazar kažu da se okupljaju više puta nedeljno, da na poselima koja protiču uz pevanje sevdalinki, spremanje specijaliteta novopazarskog kraja, vez, pletenje i stvaranje rukotvorina, planiraju svako putovanje i radnu akciju. Odluke donose jednoglasno, jer među njima vladaju i dalje prave vrednosti, poštovanje i sloga, kao u svakoj porodici u stara dobra vremena, kaže naša sagovornica Hasima Kolašinac.

    “Ovaj naš život sada ne bih dala ni za kakvu mladost. Mi znamo da se veselimo za razliku od ovih generacija mladih devojaka, srce nam je veselo. U ovom našem neformalnom udruženju toliko sloge i poštovanja, volimo se i družimo da ja ni sama ne umem da opišem svoju radost kada smo na okupu. U našem društvu vlada sloga kao nekada što je bilo u porodicama, sve mi se dogovorimo za čas posla gde da putujemo i šta da radimo. Pored toga što se često okupljamo i vezemo, pravimo stvari i predmete od pustovane vune i tako čuvamo stare zanate i našu tradiciju. Organizujemo često posela i radionice heklanja, pletenja, veza i sve tako uz neku sevdalinku i smeh. Nas aktivnih žena bude i po 20, a nekada i preko 50”, priča Kolašinac.

    Neumorno ove dame učešćem na sajmovima rukotvorina u Novom Pazaru i gradovima okruženja izlažu predmete koje su same napravile te tako čuvaju od zaborava veštine kojima su ih podučavale majke pre mnogo godina.

    “Non stop mi učestvujemo na različitim manifestacijama i sajmovima kada nas pozovu. Spremamo i izlažemo hranu i ta naša tradicionalna jela, a za njih dobijamo medalje, pohvalnice i nagrade. Predstavljamo naše ručne radove i rukotvorine. Tome su nas davno učile naše majke, a kada smo se udale i svekrve. Nema mesta gde mi nismo predstavile kulinarske specijalitete, običaje i tradiciju novopazarskog kraja”, dodala je Kolašinac.

    Pored svega što su uradile želja im je još i da osnuju amatersko pozorište kako bi se pozorišnim komadima sačuvali jezik, tradicija i kultura njihovog naroda, priča za AA penzionerka Zehra Malićević.

    “Ja sam penzionerka već skoro dve decenije. Nikada nisam imala problem da sebi organizujem život. S ovim ženama i sadržajima koje osmišljavamo samo sam ga upotpunila. Dosta putujemo, pravimo čajanke jedna kod druge, pratimo kulturna dešavanja, mnogo se poštujemo i lepo se pazimo. Organizujemo i posećujemo festivale narodnih rukotvorina, podučavamo i mlađe generacije kako bi se sačuvala naša lepa tradicija. Planiramo, ako dođemo do sredstava, osnivanje našeg amaterskog pozorišta gde bi se kroz predstave sačuvao narodski govor i stari izrazi, te izvorni običaji i tradicija kakva je nekada bila, a koja je danas izložena mnogim promenama zbog savremenog načina življenja koji nas opterećuje, a koji nam je nametnut”, kaže Malićević.

    U poslednjih mesec dana ove dame sprovele su na više lokacija u gradu i okolini Novog Pazara ekološke akcije. Od smeća su očistile mnoge važne lokalitete i izletišta na kojima otpatke ostavljaju mladi ljudi.

    Tekst/Foto: Aleksandar Nićiforović

    Podeli
  • Gužve na granicama zbog posebnog zdravstvenog nadzora

    Gužve na granicama zbog posebnog zdravstvenog nadzora

    Na Graničnom prelazu „Špiljani“, između Srbije i Crne Gore, na ulazu u Srbiju, od jutros su pojačane gužve.

    Gužve uglavnom stvaraju automobili državljana Republike Srbije koji se zbog mera pojačanog nadzora koje, kako je ranije najavljeno, stupaju na snagu danas od 18 sati, vraćaju u svoju zemlju.

    Nove epidemiološke mere podrazumevaju pojačan nadzor u narednih deset dana nad državljanima Srbije koji dođu iz neke od zemalja sa nepovoljnom epidemiološkom situacijom. Među tim zemljama je i Crna Gora, odakle je tokom dana zabeležen velik priliv automobila na graničnim prelazima.

    Mnogi državljani Srbije su prekinuli godišnji odmor kao bi ispoštovali preporuke Kriznog štaba da se vrate u Srbiju pre 18 sati, kako bi izbegli evidenciju i nadzor.

    Nadzor traje deset dana. Desetog dana od povratka iz inostranstva mere prestaju da važe za građane koji prilikom prvog testa samoprocene na sajtu nisu dobili uputstvo za odlazak u kovid ambulantu.

    Test samoprocene potrebno je uraditi još jednom, desetog dana, a ako rezultati pokažu da nema opasnosti od koronavirusa, zdravstveni nadzor prestaje da važi.

    Anadolu Agency

    A. N.

     

    Podeli
  • UN poziva milijardere da doniraju novac za gladne

    UN poziva milijardere da doniraju novac za gladne

    Direktor Svjetskog progama za hranu David Beasley pozvao je najbogatije ljude na svijetu da doniraju novac kako bi spasili oko 30 miliona ljudi koji bi mogli umrijeti od gladi ako ne dobiju pomoć od ove agencije Ujedinjenih nacija.

    Oko 270 miliona ljudi nalazi se na ivici gladi i Svjetski program za hranu se nada da će u toku ove godine uspjeti pružiti pomoć za 138 miliona ljudi, rekao je Beasley Vijeću sigurnosti UN-a, prenio je Tanjug, pozivajući se na Reuters.

    Potrebno je oko 4,1 milijardi eura na godišnjem nivou kako bi se nahranilo trideset miliona ljudi koji će umrijeti bez pomoći Svjetskog programa za hranu, rekao je Beasley.

    Zaradili milijarde tokom pandemije

    On je primijetio da u svijetu postoji oko 2.000 mijardera čije se bogatstvo procjenjuje na oko 6,8 hiljada miliardi eura i da su neki među njima zaradili milijarde tokom pandemije.

    Beasley je rekao da se ne protivi tome da ljudi stvaraju i uvećavaju svoje bogatstvo, ali je istakao da se čovječanstvo suočava sa najvećom krizom kakvu do sada niko od nas nije vidio.

    Agencije

    A. N.

    Podeli
  • U svijetu koronavirusom zaraženo više od 30 miliona ljudi

    U svijetu koronavirusom zaraženo više od 30 miliona ljudi

    Novim tipom koronavirusa u svijetu je zaraženo više od 30 miliona ljudi.

    Podaci na “Worldometeru”, internet stranici na kojoj su dostupne informacije o epidemiološkoj situaciji u svijetu, pokazuju kako je u svijetu zaraženo 30.036.868 osoba.

    U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), u kojima je potvrđeno najviše zaraženih i umrlih od COVID-19, potvrđen je 6.828.301 slučaj zaraze.

    Među deset zemalja u svijetu sa najvećim brojem zaraženih nalazi se i Indija (5.118.253), zatim Brazil (4.421.686), Rusija (1.079.519), Peru (744.400), Kolumbija (736.377), Meksiko (680.931), Južnoafrička Republika (653.444), Španija (614.360), Argentina (589.012) i Čile (439.287).

    Koronavirus se prvi put pojavio u kineskom Wuhanu u decembru prošle godine. U svijetu su od posljedica zaraze preminule su 945.092 osobe.

    Oporavilo se 21.804.030 osoba, a još uvijek je aktivno 7.287.746 slučajeva zaraze.

    Anadolu Agency

    A. N.

    Podeli
  • Novopazarska Gimnazija dezinfikuje se više puta u toku jedne smjene

    Novopazarska Gimnazija dezinfikuje se više puta u toku jedne smjene

    Jedna od najvažnijih karika u lancu sprečavanja širenja korona virusa u školama su neumorni higijeničari. Školske prostorije dezinfikuju su po nekoliko puta u toku jedne smjene. Da li je naporno obavljati taj odgovoran posao pitali smo pomoćne radnike u novopazarskoj Gimnaziji.

    Početak školske godine u okolnostima aktuelne pandemije koronavirusa doneo je dosta posla pomoćnim radnicima u obrazovnim ustanovama. Veliki odmori služe za dezinfekciju i provjetravanje prostorija a pauze među smjenama se koriste za kompletnu dezinfekciju svih klupa, toaleta i prostorija.

    Bez obzira na nova i preobimna zaduženja oni se ne žale, rade to kako kažu, da bi se sačuvalo zdravlje učenika tokom boravka u školi.

    A. N.

     

    Podeli