Katolici širom regije i svijeta danas slave Uskrs, najveći i najstariji hrišćanski blagdan, koji simbolizuje pobjedu života nad smrću.
Na blagdan Uskrsa širom regije u crkvama će se služiti sveta uskrsna misa kojoj tradicionalno prisustvuje veliki broj vjernika.
Uskrs je najveći i najstariji hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo uskrsnuće iz mrtvih, kao pobjeda vjere i života nad smrću.
Ovaj dan predstavlja okosnicu i temelj hrišćanske vjere, odnosno uskrsnuće Isusa Hrista.
Hrišćani vjeruju da je ovaj čin trenutak rađanja religije koju danas slijedi 2,3 milijarde ljudi.
Prema vjerovanju, Isus Hrist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Stoga, iako se Uskrs uvijek obilježava u nedjelju, on gotovo svake godine pada na drugi datum zbog specifičnog pravila.
Naime, Uskrs pada na prvu sedmicu poslije prvog proljetnog punog mjeseca na dan proljetnog ekvinocija ili poslije tog datuma.
Vrijeme neposredno prije svetkovine Uskrsa, kroz koje se vjernici pripravljaju za taj blagdan, poznato je pod imenom korizma. Tokom korizme katolici se pripravljaju za slavljenje Uskrsa osobnom i zajedničkom molitvom radi svoje duhovne izgradnje, postom i drugim oblicima odricanja radi samoodgoja te dobrim djelima koja se često naziva i djelima milosrđa radi pomaganja onih koji su u potrebi.
Nekoliko dana prije Uskrsa tradicionalno se kuhaju i ukrašavaju uskršnja jaja. Nekada su se uskršnja jaja, koja krase blagdanski stol, kuhala u ljusci od crvenog luka kako bi poprimila crvenu, gotovo smeđu boju. Danas postoje i drugi načini ukrašavanja uskršnjih jaja.
