Novopazarsci sa kojima smo razgovarali smatraju da bi trebalo pooštriti kontrole za izdavanje bolovanja, što se inače najavljuje izmenama predloženog Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je stigao pred poslanike. Istraživali smo koje će još novine pacijentima doneti izmene u zdravstvenom osiguranju.
Prema predlogu zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je 8. januara ušao u skupštinsku proceduru, izabrani lekar moći će da otvori bolovanje do 60 dana, što je duplo više nego trenutno. Predloženo je i da se za vreme odsustva sa posla zbog nege deteta do 18. godine roditeljima isplaćuje naknada za bolovanje u visini 100 odsto osnovne plate, a prvi put se uvodi i mogućnost dopunskog i dodatnog dobrovoljnog osiguranja.
Uz proširivanje prava iz zdravstvenog osiguranja, predlogom novog zakona, predviđena je jedna mera koju osiguranici mogu da tumače kao sankciju, a odnosi se na to da u slučaju neopravdanog izostanka sa preventivnih pregleda, ako se osiguranik ne odazove na više poziva u okviru jednog ciklusa skrininga, a u međuvremenu se razboli od bolesti koja je na vreme mogla biti otkrivena i tretirana, plaća 35 odsto cene lečenja. U Ministarstvu zdravlja, koje je i predalo predlog u proceduru, tvrde da to ipak nije mera kažnjavanja osiguranika koji ne idu na redovne skrining preglede, nego dodatni model da se podstakne svest o značaju prevencije i otkrivanja bolesti u ranoj fazi, kada su i šanse za izlečenje daleko veće.
Po predlogu novog zakona, osiguranici će moći da ostvare šira prava iz zdravstvenog osiguranja i u slučajevima kada zbog propusta poslodavaca nemaju redovnu uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Između ostalog, predloženim rešenjima, ako ih parlament usvoji, uvode se novi osnovi osiguranja za poljoprivrednike, za javne beležnike i izvršitelje, za osiguranike koji primaju penziju ili invalidninu isključivo od stranog nosioca osiguranja, a imaju stalni ili privremeni boravak u Srbiji, za žrtve terorizma, kao i za ljude sa statusom borca.
