Na današnji dan, prije 77 godina, strijeljan je Aćif Hadžiahmetović, u narodu poznat kao Aćif-efendija. Bio je jedan od najpoznatijih sandžačkih političara između dva svjetska rata. Predsjednik prve Bošnjačke stranke, gradonačelnik I vođa odbrane Novog Pazara. Rođen je u Novom Pazaru, 1887. godine. Nakon školovanja u Turskoj i završetka Vojne akademiji u Bitolju, na kojoj je studirao i turski predsjednik Mustafa Kemal Ataturk, sa činom kapetana se, 1920. godine, vraća u rodni grad. U novoj državi, Kraljevini Jugoslaviji, Aćif-efendija postaje jedan od inicijatora za formiranje bošnjačko-muslimanske stranke Džemijet-el-islami. Sandžački narod mu je posebno zahvalan zbog angažovanja u zaustavljanju iseljavanja muslimanskog stanovništva u Tursku. Aćif-efendijabio je meta tri neuspjela politička atentata. Krajem 1941. Aćif-efendija organizuje odbranu Pazara od napada četnika koji su krenuli iz pravca Raške. Cilj je bio zauzeti Novi Pazar, a njegovo stanovnistvo pobiti i protjerati. Na samom kraju rata i okupacije, zbog ne slaganja sa komunističkom vlašću, Aćif efendija biva stijeljan na hažetu. Bošnjačko nacionalno vijeće je 2011. Godine, kod Višeg suda Srbije, pokrenulo postupak za rehabilitaciju Aćifa Hadžiahmetovića. Taj sudski postupak još nije okončan.
Ni historija, ni suđenja Aćifu,nikada nisu dokazala da je naređivao ubijanje Srba, niti je Aćif ubio ijednog Srbina. Štaviše, ima slučajeva da je štitio pazarske Srbe.
Politika i vojna strategija Aćif efendije nikada nije bla usmjerena protiv srpskog naroda. Aćif efendija strijeljan je, kako se navodi, zbog saradnje sa njemačkim okupatorom, odnosno, kako stoji u dokumentima iz tog vremena, saradnje sa fašistima.
