{"id":100916,"date":"2021-03-25T10:21:18","date_gmt":"2021-03-25T09:21:18","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=100916"},"modified":"2021-03-25T10:21:18","modified_gmt":"2021-03-25T09:21:18","slug":"kontinental-radi-na-razvoju-autoguma-od-maslacka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=100916","title":{"rendered":"Kontinental radi na razvoju autoguma od masla\u010dka"},"content":{"rendered":"<p>U doba Sovjetskog Saveza masla\u010dak je bio sirovina za proizvodnju automobilskih guma. Sada su proizvo\u0111a\u010di guma ponovno otkrili masla\u010dak kao alternativu kau\u010duku. Potra\u017enja za kau\u010dukom je velika, s obzirom na nedostatak te sirovine. Kau\u010duk se u Evropu uvozi iz dalekih krajeva. Ta dilema je bila i povod ruskim nau\u010dnicima da jo\u0161 1931. krenu u potragu za alternativnim re\u0161enjem.<\/p>\n<p>Istra\u017eivali su u ogromnim \u0161umskim predelima Sovjetskog Saveza, ispitali oko hiljadu razli\u010ditih biljnih vrsta kako bi prona\u0161li \u201ezamenu\u201c za ju\u017enoameri\u010dki kau\u010duk (Hevea brasiliensis). Na kraju su re\u0161enje prona\u0161li u kazahstanskoj stepi! Visok nivo kau\u010duka otkrili su u korenu ruskog masla\u010dka (Taraxacum koksaghyz), pi\u0161e Doj\u010de vele (DW).<\/p>\n<p>Uz pomo\u0107 te biljke, tada\u0161nji Sovjetski Savez je do 1941. pokrivao oko tre\u0107inu svojih potreba kau\u010duka. S obzirom na to da je tokom Drugog svetskog rata vladala nesta\u0161ica kau\u010duka, i druge su zemlje, me\u0111u njima i SAD, Velika Britanija i Nema\u010dka, po\u010dele s uzgojem ruskog masla\u010dka za proizvodnju guma.<\/p>\n<p>Nakon rata se normalizovalo snabdevanje s hevea-kau\u010dukom. Navedene zemlje, me\u0111u njima i Sovjetski Savez, opet su se vratile tradicionalnoj sirovini, zato \u0161to je ona bila jeftinija.<\/p>\n<p>Ali, danas je interesovanje za masla\u010dkom opet u porastu zato \u0161to potra\u017enja za kau\u010dukom raste, posebno u industriji autoguma. Upravo ona \u201eproguta\u201c 70 odsto godi\u0161nje ponude kau\u010duka u svetu.<\/p>\n<p>Velika zavisnost<\/p>\n<p>Oko dve tre\u0107ine guma za potrebe svetskog tr\u017ei\u0161ta proizvodi se od fosilnih goriva poput nafte. Taj sinteti\u010dki kau\u010duk je jeftiniji i otporniji od njegovog prirodnog \u201ebrata\u201c. Ali, zato prirodni kau\u010duk bolje provodi toplotu, bolje i prianja. Autogume se zato proizvode od me\u0161avine oba ta materijala.<\/p>\n<p>Oko 90 odsto prirodnog kau\u010duka dobije se na planta\u017eama na jugoistoku Azije. Istovremeno, zbog proizvodnje kau\u010duka kr\u010di se i sve vi\u0161e tropskih \u0161uma. Postoje ekonomski i ekolo\u0161ki razlozi zbog kojih bi industrija autoguma vrlo rado htela da prona\u0111e alternativu.<\/p>\n<p>Ponovno otkrivanje kau\u010duka<\/p>\n<p>Zato se proteklih godina u Evropi i SAD poku\u0161alo s ponovnim pokretanjem procesa dobijanja kau\u010duka iz masla\u010dka. Pokrenut je projekat Taraksagum, to je zajedni\u010dka inicijativa proizvo\u0111a\u010da guma Kontinentala i Instituta Fraunhofer za molekularnu biologiju i primenjenu ekologiju u Ahenu na zapadu Nema\u010dke.<\/p>\n<p>\u201eKontinental je testirao gumu iz masla\u010dka i shvatili su da je materijal u nekim segmentima i bolji od hevea-kau\u010duka\u201c, ka\u017ee Dirk Prifer, biolog u Taraksagum timu. I Kontinental i njegov indijsko-holandski konkurent Apolo Tajres ve\u0107 su koristili masla\u010dak u proizvodnji guma za bicikle. \u201eObe\u0107avaju\u0107i\u201c su i rezultati testova sa gumama za kamione, tvrdi se iz Kontinentala.<\/p>\n<p>Ruski masla\u010dak uspeva i na \u0161krtom tlu, onom koje je siroma\u0161no hranjivim materijama, tako da njegov uzgoj ne konkuri\u0161e klasi\u010dnim poljoprivrednim povr\u0161inama. Prifer ka\u017ee da njegov tim poku\u0161ava da sazna jesu li za uzgoj masla\u010dka pogodne i neke druge povr\u0161ine, poput biv\u0161ih industrijskih lokacija \u2013 a koje su mo\u017eda i zaga\u0111ene u znatnijoj meri.<\/p>\n<p>Ekolo\u0161ki problemi<\/p>\n<p>Ruski masla\u010dak bi mogao pomo\u0107i u tome da proizvodnja guma postane ekolo\u0161kija, ali ni on ne\u0107e promeniti \u010dinjenicu da su automobilske gume \u0161tetne po prirodnu sredinu. \u010cim se gume na\u0111u na putu, tokom vo\u017enje dolazi do minimalne abrazije. Ta mikroplastika se prenosi preko vazduha i na kraju zavr\u0161ava u okeanima. Stru\u010dnjaci procenjuju da se radi o koli\u010dini od oko 100.000 tona godi\u0161nje. A kasnije, kad se gume potro\u0161e, one po pravilu zavr\u0161e na deponiji sme\u0107a.<\/p>\n<p>S obzirom na to da se gume proizvode uz pomo\u0107 raznih sirovina, te\u0161ko ih je reciklirati. No, da bi masla\u010dak uop\u0161te mogao ozbiljnije da konkuri\u0161e kau\u010duku i\u017c Azije, stru\u010dnjaci ka\u017eu da bi morali osetno da opadnu tro\u0161kovi proizvodnje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: DW<\/p>\n<p>Foto: BERND WUSTNECK \/ DPA \/ AFP<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U doba Sovjetskog Saveza masla\u010dak je bio sirovina za proizvodnju automobilskih guma. Sada su proizvo\u0111a\u010di guma ponovno otkrili masla\u010dak kao alternativu kau\u010duku. Potra\u017enja za kau\u010dukom je velika, s obzirom na nedostatak te sirovine. Kau\u010duk se u Evropu uvozi iz dalekih krajeva. Ta dilema je bila i povod ruskim nau\u010dnicima da jo\u0161 1931. krenu u potragu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":100917,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[],"class_list":["post-100916","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/100916","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=100916"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/100916\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/100917"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=100916"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=100916"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=100916"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}