{"id":101513,"date":"2021-04-02T16:21:14","date_gmt":"2021-04-02T14:21:14","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=101513"},"modified":"2021-04-02T20:23:10","modified_gmt":"2021-04-02T18:23:10","slug":"rozaje-i-sandzak-zale-za-ibisom-kujevicem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=101513","title":{"rendered":"Ro\u017eaje i Sand\u017eak \u017eale za Ibi\u0161om Kujevi\u0107em"},"content":{"rendered":"
<\/div>\n
\n
Predsjednik Op\u0161tine Ro\u017eaje Rahman Husovi\u0107 donio je odluku da se zbog smrti Ibi\u0161a Kujevi\u0107a, osniva\u010da i koreografa Kulturno umjetni\u010dkog dru\u0161tva \u201cVrelo Ibra\u201d i istaknutog kulturno-umjetni\u010dkog stvaraoca 02. april proglasi Danom \u017ealosti u Ro\u017eajama.<\/div>\n
<\/div>\n
\n
\n
\u201cIbi\u0161 Kujevi\u0107 je radni vijek proveo rade\u0107i predano na o\u010duvanju i afirmaciji bo\u0161nja\u010dke kulture i tradicije. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada za kulturno-umjetni\u010dko stvarala\u0161tvo kojim je zavrijedio po\u0161tovanje kako njegovih sugra\u0111ana tako ljudi \u0161irom svijeta. Ro\u017eaje je danas ostalo bez ambasadora kulture ali \u0107e njegova djela \u010duvati od zaborava njegovo ime i istoriju bogate kulturno-umjetni\u010dke zbilje na\u0161eg podneblja\u201d, izjavio je predsjednik Husovi\u0107 prilikom dono\u0161enja odluke o progla\u0161enju Dana \u017ealosti.<\/div>\n
Dan \u017ealosti obilje\u017eava se isticanjem zastave na pola koplja na zgradi Op\u0161tine, javnim ustanovama i preduze\u0107ima \u010diji je osniva\u010d Op\u0161tina, objektima mjesnih zajednica i drugih ustanova na podru\u010dju Ro\u017eaja.<\/div>\n
Elektronski i drugi mediji, organizatori javnih programa i sadr\u017eaja du\u017eni su da svoje programe i sadr\u017eaje prilagode Danu \u017ealosti.<\/div>\n
Za vrijeme Dana \u017ealosti zabranjeno je emitovanje muzike, odnosno odr\u017eavanje programa zabavnog karaktera na javnom mjestu, navodi se u Odluci.<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n
\u00a0Ibi\u0161 Kujevi\u0107,\u00a0 poznati kulturni svaralac, etnograf i koreograf koji je <\/em>cijeli svoj \u017eivot posvetio sakupljanju narodne ba\u0161tine svih naroda Crne Gore, a posebno Bo\u0161njaka, preminuo je u 74 godini<\/em> .<\/div>\n<\/div>\n
\n

On je li\u010dnost koja je pru\u017eila neizmjerni doprinos kako bi otgnuo od zaborava kulturu i tradiciju, sa\u010duvao je i prezentovao diljem svijeta vi\u0161e od pola vijeka, a potpuno \u00a0se posvetio zavi\u010daju i kulturnoj ba\u0161tini svih naroda Crne Gore.<\/p>\n

Ro\u0111en je 24.07.1947 god. u Baloti\u0107ima kod Ro\u017eaja.<\/p>\n

Od 1969 do 1976 radio je kao nastavnik Muzi\u010dkog vaspitanja u Ro\u017eajama. Tada je formirao KUD \u201eVrelo Ibra\u201c zajedno sa Delijom Kurpejovi\u0107em profesorom fizi\u010dkog vaspitanja.<\/p>\n

U periodu do 1976 do 1981 godine radio je kao profesionalni koreograf u Novom Pazaru. Terenskim istra\u017eivanjem muzi\u010dko-folklornog,narodnog blaga,obi\u010daja, tradicije i svega drugog \u0161to pripada kulturnom nasledju, narodnoj umjetnosti aktivno se bavio od 1968 godne. Ti po\u010deci \u00a0bili su po preporuci i uputstvima profesora Zvonka Ljevakovi\u0107a iz Zagreba.<\/p>\n

Posebno ga interesovao prostor Sjeverne Crne Gore i prostor nekada\u0161njeg Sand\u017eaka. Taj prostor \u00a0je dosta dobro i studiozno obradio i sakupio \u00a0ogromnu gra\u0111u,svih naroda koji \u017eive na tim prostorima.<\/p>\n

Teren sam u prve dvije decenije istra\u017eivao po instrukcijama i savjetima akademika: dr Radmile Petrovi\u0107, dr Dragoslava Devi\u0107a, dr Jasne Bjeladinovi\u0107, dr Dragoslava Antonijevi\u0107a i mnogih drugih iz Etnografskog muzeja u Beograda,i Etnografskog fakulteta iz Beigrada, sa kojima je sara\u0111ivao. Zahvaljuju\u0107i tim velikanima u zna\u010dajnoj mjeri ispekao je zanat terenskog istra\u017eivanja. Jedan dio od te gra\u0111e obradio je kroz koreografije koje su postavljene kako u folklornom ansamblu \u201eVrelo Ibra\u201c tako i u mnogim ansamblima \u0161irom \u00a0biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n

Mnoge od tih koreografija su nagra\u0111ivane na mnogim me\u0111unarodnim festivalima i manifestacijama, zna\u010dajnim priznanjima \u0161irom ove planete.<\/p>\n

Posebno se izdvaja koreografija koju je uradio u ansamblu u Punatu, ostrvo Krk, \u201eBranko Cvetkovi\u0107\u201c iz Beograda, ansamblu medicinskog fakulteta u Beogradu\u00a0 \u201eMika Mitrovi\u0107\u201c, akademskom kulturno-umjetni\u010dkom dru\u0161tvu \u201eOro\u201c iz Ni\u0161a, \u201eAbra\u0161evi\u0107\u201c iz Kraljeva, radni\u010dkom kulturno-umjetni\u010dkom dru\u0161tvu iz Vitkovi\u0107a kod Gora\u017eda, profesionalnom ansamblu \u201eKolo\u201c iz Beograda i vi\u0161e desetina ansambala iz svih republika velike Jugoslavije, i nekoliko ansambala zapadne Evrope.<\/p>\n

Jedan dio sakupljene gra\u0111e sa terena ugradio je u \u0161est dokumentarnih filmova \u201eISPOD VELA ZABORAVA\u201c u trajanju od sedam sati i dvadeset minuta. Ovi filmovi su promovisani u Istanbulu, Skoplju, Sarajevu, Tuzli, Frankfurtu, Podgorici, Luxemburgu, Novom Pazaru , Bijelom Polju, Prijepolje, Pljevljima i jo\u0161 nekoliko gradova Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Sva terenska istra\u017eivanja finansirao sam bez i\u010dije pomo\u0107i,o svom tro\u0161ku. Isfinansirao je sakuljanje i \u0161tampanje Bo\u0161nja\u010dke epske poezije Sand\u017eaka \u201eSa lond\u017ee zelene\u201c. Ovu knjigu posvetio je pokojnom ocu \u0106amilu od kojeg je nau\u010dio mnogo toga iz kulturnog nasle\u0111a a posebno pjesama sevdalinki i raznih umotvorina. Lijepo je svirao harmoniku \u0161argiju,tamburu i \u0107iftelju.<\/p>\n

Uradio je nekoliko desetina kompozicija dje\u010dije, zabavne i narodne muzike, neke od njih su i nagra\u0111ene na me\u0111unarodnim festivalima u Novom Sadu, Skoplju, Temi\u0161varu \u2013 Rumunija i Ki\u0161injevu \u2013 Poljska.<\/p>\n

Izdao je jedan CD narodne muzike \u201eBiserje\u201c u duhu sand\u017ea\u010dke sevdalinke.<\/p>\n

Idejni je tvorac i glavni utemeljiva\u010d festivala \u201eZlatna Pahulja\u201c i \u201eZlatna Staza\u201c u Ro\u017eajama, tako\u0111e \u00a0jedan od glavnih aktera izgradnje doma kulture u Ro\u017eajama \u0161to je za taj period bila ogromna investicija. Pokreta\u010d je Ro\u017eajskog zbornika.<\/p>\n

Najzna\u010dajniji plod njegovog 50-to godi\u0161njeg rada svakako je kulturno-umjetni\u010dko dru\u0161tvo \u201eVrelo Ibra\u201c iz Ro\u017eaja koje postoji pet decenija. Ovo dru\u0161tvo je tokom proteklih decenija gostovalo u trideset osam dr\u017eava Evrope,Azije i Afrike. Or\u017ealo je vi\u0161e stotina koncerata \u0161irom Crne Gore i prethodne dr\u017eave Jugoslavije.<\/p>\n

U\u010destvovalo je na bezbroj me\u0111unarodnih smotri i festivala i osvajalo zna\u010dajna priznanja kako na doma\u0107im tako i na me\u0111unarodnim smotrama, festivalima i manifestacijama. \u010cetiri puta za \u010detiri decenije u\u010destvovalo je na svjetskim festivalima i to: Kartagini \u2013 Tunis 1972god., Tripoli \u2013 Libija 1976god., Valb\u017eih \u2013 Poljska 1987god., Sent Malo \u2013 Francuska 2006god. Dostojanstveno i na najbolji na\u010din na visokom umjetni\u010dkom nivou predstavljalo je Ro\u017eaje i Crnu Goru. Dobitnik je gran-pri, najve\u0107eg priznanja iz oblasti kulture u Poljskoj. Afirmisalo je \u0161irom svijeta dio narodnog blaga naroda koji \u017eive u Crnoj Gori a posebno Bo\u0161njaka, \u0161to je Crnogorskoj javnosti veoma poznato. Slobodno se za KUD \u201eVrelo Ibra\u201c mo\u017ee re\u0107i da je najve\u0107i rizni\u010dar kulturne ba\u0161tine Bo\u0161njaka ne samo u Crnoj Gori nego i \u0161ire.<\/p>\n

Ogromno bogatstvo narodnog blaga koje \u010dini jednu od osnovnih poluga identiteta jednog naroda nalazi se u arhivi ovog stvaraoca \u0161to je plod njegovogo pedesetogodi\u0161njeg istra\u017eivanja i sakupljanja. Jedan od promotora filmova u Sarajevu svoje izlaganje zavr\u0161io je \u201eOvaj \u010dovjek trebalo bi da ima najmanje \u010detiristotine godina, pa i to je malo za jednog \u010dovjeka da sakupi ovoliko bogatstvo\u201c.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

Elzna Mujevi\u0107 otpevala je pjesmu koju je napisao ugledni univerzitetski profesor Sait Ka\u010dapor, a muziku je pipremio upravo\u00a0 Ibi\u0161 Kujevi\u0107. Ona je jedna od nezvani\u010dnih himni ovog kraja.<\/p>\n

 <\/p>\n