Njema\u010dka je, prvi put, priznala kako je po\u010dinila genocid u Namibiji tokom svoje kolonijalne uprave ovom afri\u010dkom dr\u017eavom i obe\u0107ala finansijsku podr\u0161ku ve\u0107u od milijardu eura za finansiranje infrastrukturnih projekata.<\/p>\n
Njema\u010dki naseljenici ubili su hiljade pripadnike naroda Herero i Nama od 1904. do 1908. godine nakon \u0161to su se ova plemena pobunila protiv berlinske uprave kolonijom koja se tada zvala Njema\u010dka Jugozapadna Afrika.<\/p>\n
Pre\u017eivjeli su preba\u010deni u pustinju gdje su mnogi zatvarani u koncentracione logore, kori\u0161teni kao roblje i gdje su mnogi umrli od hladno\u0107e, pothranjenosti i izmorenosti.<\/p>\n
\u201eSada \u0107emo o tim de\u0161avanjima zvani\u010dno govoriti kao o genocidu. U svjetlu historijske i moralne odgovornosti Njema\u010dke, tra\u017eimo opro\u0161taj od Namibij i potomaka \u017ertava po\u010dinjenih zlo\u010dina\u201c, u petak je objavio u saop\u0107enju njema\u010dki ministar vanjskih poslova Heiko Maas.<\/p>\n
Kao gest \u201epriznanja ogromnih patnji nanesenih \u017ertvama\u201c, Njema\u010dka \u0107e tako\u0111er podr\u017eati \u201eobnovu i razvoj\u201c Namibije finansijskim programom od 1,1 milijardu eura, dodao je Maas. Ovaj novac \u0107e biti ispla\u0107ivan tokom 30 godina, navode izvori bliski pregovorima i mora direktno biti od koristi za potomke naroda Herero i Nama.<\/p>\n
Egzekucije i progoni<\/p>\n
Njema\u010dka je vladala Namibijom od 1884. dok ovu koloniju nije izgubila u Prvom svjetskom ratu. Tenzije su eskalirale 1904. kada su se pripadnici naroda Herero, kojima je oduzeta stoka i zemlja, pobunili a zatim su ih pratili i \u010dlanovi plemena Nama.<\/p>\n
Njema\u010dki general Lothar von Trotha je poslat da ugu\u0161i pobunu i on je naredio progon naroda. Najmanje 60.000 pripadnika Herera i 10.000 pripadnika Nama je ubijeno izme\u0111u 1904. i 1908. godine.<\/p>\n
Kolonijalni vojnici su vr\u0161ili masovne egzekucije, progonili mu\u0161karce, \u017eenu i djecu u pustinju gdje su hiljade umrle od \u017ee\u0111i, te uspostavili zloglasne koncentracijske logore kao \u0161to je onaj na Otoku ajkula.<\/p>\n
Zlo\u010dini su trovali odnose Vindhoeka i Berlina godinama, njema\u010dka Vlada je ranije priznala \u201emoralnu odgovornost\u201c zbog ubistava ali je izbjegavala dati zvani\u010dno izvinjenje kako ne bi do\u0161lo do zahtjeva za kompenzaciju.<\/p>\n
Tokom 2015., Njema\u010dka je po\u010dela zvani\u010dne pregovore sa Namibijom, a 2018. je vratila lobanje i druge ostatke tijela masakriranih pripadnika plemena koji su kori\u0161teni za eksperimente kako bi se istakle tvrde o superiornosti evropske rase u kolonijalno doba.<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor: Agencije<\/p>\n
Foto: Reuters<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Njema\u010dka je, prvi put, priznala kako je po\u010dinila genocid u Namibiji tokom svoje kolonijalne uprave ovom afri\u010dkom dr\u017eavom i obe\u0107ala finansijsku podr\u0161ku ve\u0107u od milijardu eura za finansiranje infrastrukturnih projekata. Njema\u010dki naseljenici ubili su hiljade pripadnike naroda Herero i Nama od 1904. do 1908. godine nakon \u0161to su se ova plemena pobunila protiv berlinske uprave […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":105287,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-105286","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svet"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/105286","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=105286"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/105286\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/105287"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=105286"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=105286"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=105286"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}