{"id":107095,"date":"2021-06-18T09:55:56","date_gmt":"2021-06-18T07:55:56","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=107095"},"modified":"2021-06-18T09:55:56","modified_gmt":"2021-06-18T07:55:56","slug":"un-susa-preti-da-postane-sledeca-pandemija-a-za-nju-vakcine-nema","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=107095","title":{"rendered":"UN: Su\u0161a preti da postane slede\u0107a pandemija, a za nju vakcine nema"},"content":{"rendered":"<p>Su\u0161a predstavlja skrivenu krizu na globalnom nivou koja preti da postane &#8220;slede\u0107a pandemija&#8221; ako zemlje ne preduzmu hitne mere u upravljanju vodama i zemlji\u0161tem i re\u0161avanju klimatskih vanrednih situacija, saop\u0161tile su Ujedinjene nacije.<\/p>\n<p>Najmanje 1,5 milijardi ljudi direktno je pogo\u0111eno su\u0161om tokom 21. veka, a ekonomski tro\u0161kovi tokom otprilike tog vremena procenjuju se na 124 milijarde dolara, prenosi Gardijan.<\/p>\n<p>Pravi tro\u0161kovi \u0107e verovatno biti vi\u0161estruko ve\u0107i, jer takve procene ne uklju\u010duju veliki uticaj u zemljama u razvoju, navodi se u najnovijem izve\u0161taju UN.<\/p>\n<p>U sa\u017eetku izve\u0161taja navodi se da &#8220;su\u0161e imaju dubok, \u0161iroko rasprostranjen i potcenjen uticaj na dru\u0161tva, ekosisteme i ekonomije, a tro\u0161kove do kojih dovode nesrazmerno snose najugro\u017eenije osobe&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;\u0160irok uticaj su\u0161e se neprestano ne registruju, iako se prostiru na velikim povr\u0161inama, kaskadno prolaze kroz sisteme i vage i zadr\u017eavaju se, poga\u0111aju milione ljudi i doprinose nesigurnosti hrane, siroma\u0161tvu i nejednakosti&#8221;, stoji u izve\u0161taju Kancelarije UN za katastrofe i vanredne situacije.<\/p>\n<p>Potra\u017enja za vodom \u0107e nadma\u0161iti ponudu<\/p>\n<p>Mami Mizutori, specijalna predstavnica generalnog sekretara UN-a za smanjenje rizika od katastrofa istakla je da je &#8220;su\u0161a na pragu da postane slede\u0107a pandemija i ne postoji vakcina koja bi je izle\u010dila&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Ve\u0107ina sveta \u0107e \u017eiveti sa nesta\u0161icom vode u narednih nekoliko godina. Potra\u017enja \u0107e nadma\u0161iti ponudu tokom odre\u0111enih perioda. Su\u0161a je glavni faktor degradacije zemlji\u0161ta i pada prinosa za glavne useve&#8221;, izjavila je Mizutorijeva.<\/p>\n<p>Prema njenim re\u010dima, mnogi imaju predstvu da su\u0161a poga\u0111a pustinjske regije u Africi, ali da to nije slu\u010daj. Su\u0161a je sada \u0161iroko rasprostranjena i prema izve\u0161taju \u0107e je do kraja veka do\u017eiveti sve zemlje, osim nekolicine.<\/p>\n<p>&#8220;Ljudi \u017eive sa su\u0161om ve\u0107 5.000 godina, ali ovo \u0161to sada vidimo je veoma razli\u010dito. Ljudske aktivnosti pogor\u0161avaju su\u0161u i pove\u0107avaju uticaj&#8221;, napominje Mizutorijeva.<\/p>\n<p>Ni razvijene zemlje nisu imune na su\u0161e. SAD, Australija i ju\u017ena Evropa su poslednjih godina iskusile su\u0161u. Su\u0161a ko\u0161ta vi\u0161e od \u0161est milijardi dolara godi\u0161nje SAD, a oko devet milijardi evra u EU, ali to \u0107e verovatno biti ozbiljno potcenjeno.<\/p>\n<p>Porast broja stanovnika, tako\u0111e, izla\u017ee vi\u0161e ljudi u mnogim regionima uticajima su\u0161e, ka\u017ee se u izve\u0161taju.<\/p>\n<p>Pokreta\u010d &#8211; promene \u0161ablona ki\u0161nih \u0161uma<\/p>\n<p>Su\u0161a prevazilazi poljoprivredu, rekao je Rod\u017eer Pulvarti, stariji nau\u010dnik u ameri\u010dkoj Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu i koautor izve\u0161taja.<\/p>\n<p>Ukazao je na Dunav u Evropi, gde je su\u0161a koja se ponavlja poslednjih godina uticala na transport, turizam, industriju i proizvodnju energije.<\/p>\n<p>&#8220;Moramo da imamo modernizovan pogled na su\u0161u. Moramo razmotriti kako upravljati resursima kao \u0161to su reke i velika slivna podru\u010dja&#8221;, izjavio je Pulvarti.<\/p>\n<p>Kao klju\u010dne pokreta\u010de su\u0161e izve\u0161taj navodi promenu \u0161ablona ki\u0161nih \u0161uma usled klimatskog sloma. Izve\u0161taj, me\u0111utim, identifikuje i neefikasnu upotrebu vodenih resursa i degradaciju zemlji\u0161ta pod intenzivnom poljoprivredom i lo\u0161u poljoprivrednu praksu kao ulogu.<\/p>\n<p>U izve\u0161taju se navodi da su me\u0111u glavnim problemima i kr\u010denje \u0161uma, prekomerna upotreba \u0111ubriva i pesticida, prekomerna ispa\u0161a i prekomerno crpljenje vode za poljoprivredu.<\/p>\n<p>Mizutorijeva je pozvala vlade da preduzmu mere kako bi pomogle u spre\u010davanju su\u0161e, reformi\u0161u\u0107i i reguli\u0161u\u0107i na\u010din na koji se voda vadi, skladi\u0161ti i koristi i kako se upravlja zemlji\u0161tem. Rekla je da sistemi ranog upozoravanja mogu mnogo da pomognu ljudima u opasnosti i da su sada dostupne napredne tehnike prognoze vremena.<\/p>\n<p>Isti\u010de da je rad sa lokalnim stanovni\u0161tvom od su\u0161tinske va\u017enosti, jer lokalno i starosedela\u010dko znanje mo\u017ee pomo\u0107i u informisanju gde i kako \u010duvati vodu i kako predvideti uticaje su\u0161nih perioda.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: RTS, GARDIJAN, UNDRR.ORG<\/p>\n<p>Foto: pixabay<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Su\u0161a predstavlja skrivenu krizu na globalnom nivou koja preti da postane &#8220;slede\u0107a pandemija&#8221; ako zemlje ne preduzmu hitne mere u upravljanju vodama i zemlji\u0161tem i re\u0161avanju klimatskih vanrednih situacija, saop\u0161tile su Ujedinjene nacije. Najmanje 1,5 milijardi ljudi direktno je pogo\u0111eno su\u0161om tokom 21. veka, a ekonomski tro\u0161kovi tokom otprilike tog vremena procenjuju se na 124 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":107096,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-107095","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svet"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/107095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=107095"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/107095\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/107096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=107095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=107095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=107095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}