{"id":109241,"date":"2021-07-21T15:06:03","date_gmt":"2021-07-21T13:06:03","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=109241"},"modified":"2021-07-21T15:06:03","modified_gmt":"2021-07-21T13:06:03","slug":"spijunski-alat-usmeren-protiv-nevinih-gradana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=109241","title":{"rendered":"\u0160pijunski alat usmeren protiv nevinih gra\u0111ana"},"content":{"rendered":"<p>Istraga koju je sprovelo 17 medijskih organizacija pokazala da autoritarni re\u017eimi lako dolaze do sofisticiranog softvera za nadzor i koriste ih protiv kriti\u010dara vlasti, prvenstveno novinara i aktivista za ljudska prava.<\/p>\n<p>Istraga koju su sproveli \u201eVa\u0161ington post\u201d, \u201eGardijan\u201c, \u201eMond\u201c i jo\u0161 14 medijskih organizacija \u0161irom svijeta, na \u010delu sa neprofitnom novinarskom grupom \u201eForbiden storis\u201c sa sjedi\u0161tem u Parizu, pokazala je kako represivni re\u017eimi mogu da kupe i koriste sofisticiranu \u0161pijunsku opremu na koju je svojevremeno upozoravao\u00a0<strong>Edvard Snouden<\/strong>.<\/p>\n<p>Aktivisti za za\u0161titu ljudskih prava, novinari i advokati \u0161irom svijeta bili su na meti \u0161pijunskog softvera \u201ePegaz\u201c koji je autoritarnim vladama prodavala izraelska kompanija za proizvodnju opreme za nadzor, navodi se u medijskim izvje\u0161tajima. Mediji, koji su u\u010destvovali u istrazi, imali su uvid u oko 50 000 telefonskih brojeva ljudi za koje se vjeruje da su bili interesantni klijentima kompanije NSO grupa. Nejasno je porijeklo liste, kao i detalji o tome koliko je telefona hakovano, a \u201eGardijan\u201d isti\u010de da je istraga pokazala da su neutemeljena uvjeravanja zapadnih obavje\u0161tajnih agencija da kada je u pitanju nadzor \u201eukoliko niste u\u010dinili ni\u0161ta lo\u0161e, onda nemate \u010dega da se pla\u0161ite\u201d.<\/p>\n<p>Mediji su objavili da su identifikovali preko 1000 ljudi iz 50 dr\u017eava \u010diji su brojevi na listi. Me\u0111u njima su politi\u010dari, \u0161efovi dr\u017eava, direktori kompanija, biznismeni, aktivisti i nekoliko pripadnika arapske kraljevske porodice. Na listi su i brojevi telefona preko 180 novinara koji rade za medije poput CNN, \u201eNjujork tajmsa\u201d i \u201eAl D\u017eazire\u201d, \u201eRojtersa\u201d, AP, \u201eVol Strit \u017durnala\u201d, \u201ePaisa\u201c, \u201eRadija Slobodna Evropa\u201d, \u201eEkonomista\u201c.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina brojeva je iz deset dr\u017eava: Azerbejd\u017ean, Bahrain, Ma\u0111arska, Indija, Kazahstan, Meksiko, Maroko, Ruanda, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.<\/p>\n<div id=\"pianomiddle\"><\/div>\n<p>Kada su ih kontaktirali novinari, dr\u017eavni portparoli su ili demantovali da je Pegaz kori\u0161ten ili negirali da su zloupotrijebljena ovla\u0161\u0107\u0107enja za nadzor.<\/p>\n<p>Izraelski ministar zdravlja\u00a0<strong>Nitzan Horovic<\/strong>, \u0161ef liberalne partije Merec i \u010dlan bezbjednosnog kabineta premijera\u00a0<strong>Naftalija Beneta<\/strong>\u00a0kazao je da \u0107e se sastati sa ministrom odbrane\u00a0<strong>Benijem Gancom<\/strong>\u00a0kako bi razgovarali o izvozu NSO.<\/p>\n<p>Izraelsko ministarstvo odbrane koje odobrava izvoz ju\u010de nije komentarisalo medijske izvje\u0161taje.<\/p>\n<p>Nejasno je koliko je ure\u0111aja zaista zara\u017eeno, ali je forenzi\u010dka analiza 37 telefona pokazala da je bilo \u201epoku\u0161aja i uspje\u0161nih hakovanja\u201c, objavio je \u201eVa\u0161ington post\u201c.<\/p>\n<p>Me\u0111u njima su telefoni koji pripadaju ljudima bliskim saudijskom novinari\u00a0<strong>D\u017eamalu Ha\u0161ogiju<\/strong>, koji je ubijen u oktobru 2018. dok je bio u saudijskom konzilatu u Istanbulu. Njegovo tijelo je zatim raskomadano.<\/p>\n<p>Istragom je utvr\u0111eno da je \u0161pijunski stoftver instaliran u telefon njegove vjerenice nekoliko dana nakon njegovog ubistva.<\/p>\n<p>NSO grupa tvrdi da njihova tehnologija \u201eni na koji na\u010din nije povezana sa gnusnim ubistvom\u201c.<\/p>\n<p>Telefon meksi\u010dkog novinara\u00a0<strong>Sesilija Pinjeda Borta<\/strong>\u00a0tako\u0111e se dva puta pojavljuje na listi, uklju\u010duju\u0107i i mjesec kada je ubijen, pokazala je istraga. Njegov telefon je nestao sa mjesta na kojem je ubijen tako da forenzi\u010dka analiza nije bila mogu\u0107a. Iz NSO su saop\u0161tili da \u010dak iako je njegov telefon bio meta, to ne zna\u010di da su prikupljeni podaci povezani sa njegovim ubistvom.<\/p>\n<p>Glavna urednica Fajnen\u0161l tajmsa\u00a0<strong>Rula Kalaf<\/strong>, prva \u017eena na toj funkciji u istoriji lista, je bila izabrana kao potencijalna meta tokom 2018.<\/p>\n<p>U Indiji, preko 40 novinara, trojica opozicionih lidera i dvoje ministara u vladi premijera\u00a0<strong>Narendre Modija<\/strong>\u00a0su na listi, tvrde mediji. Me\u0111u njima je i opozocionar\u00a0<strong>Raul Gandi<\/strong>.<\/p>\n<p>Za Evropsku uniju najvi\u0161e zabrinjavaju\u0107i izvje\u0161taji su da je vlada\u00a0<strong>Viktora Orbana<\/strong>\u00a0kortistila softver Pegaz kako bi \u0161pijunirala istra\u017eiva\u010dke novinare i ljude bliske vlasniku jednom od posljednjih preostalih nezavisnih medija u Ma\u0111arskoj. Istragom je utvr\u0111eno da su telefoni istra\u017eiva\u010dkih novinara\u00a0<strong>Andresa Saba<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>Sabol\u010da Panjija\u00a0<\/strong>uspje\u0161no zara\u017eeni. Kada je saznao za hakovanje Panji je kazao da je to \u201epora\u017eavaju\u0107e\u201c. \u201ePostoje neki ljudi u ovoj zemlji koji smatraju da su regularni novinari jednako opasni kao i neko osumnji\u010den za terorizam\u201c, kazao je on.<\/p>\n<p>Portparol ma\u0111arske vlade je za \u201eGardijan\u201c kazao da \u201enijesu svjesni bilo kakvog prikupljanja podataka\u201c.<\/p>\n<p>Ma\u0111arski istra\u017eiva\u010dki portal Direkt 36 objavio je da je u Ma\u0111arskoj bilo 300 meta uglavnom kriti\u010dki nastrojenih prema Orbanovoj vladi.<\/p>\n<p>EU je ju\u010de osudila \u0161pijuniranje novinara, a predsjednika Evropske komisije\u00a0<strong>Ursula fon der Lajen<\/strong>\u00a0je kazala da je to neprihvatljivo. \u201eSloboda medija, sloboda \u0161tampe je jedna od na\u0161ih su\u0161tinskih vrijednosti. Ukoliko se potvrdi da se hakovanje dogodilo, to je potpuno neprihvatljivo\u201c.<\/p>\n<p>Otkri\u0107a o upotrebi Pegaza u Ma\u0111arskoj objavljena su u trenutku kada tvorci politika \u0161irom EU tra\u017ee pristup \u0161ifrovanim porukama korisnika mobilnih telefona.<\/p>\n<p>U decembru, podsje\u0107a \u201ePolitiko\u201c nacionalne prijestonice su tra\u017eile od EU da poja\u010da napore kako bi policija dobila \u201ezakonit pristup\u201c \u0161ifrovanoj komunikaciji, navodno u cilju hap\u0161enja kriminalaca. Istog mjeseca Europol je predstavio novu platformu za pomo\u0107 nacionalnim policijskim vlastima da provale \u0161ifre u istragama kriminalnih aktivnosti.<\/p>\n<p>Usljed ovih napora nacionalne vlasti su do\u0161le u sukob sa tehnolo\u0161kim kompanijama koje tvrde da podrivaju privatnost korisnika ukoliko pru\u017ee vlastima pristup platformama preko takozvanih \u201ezadnjih vrata\u201c.<\/p>\n<p>Firme i aktivisti za za\u0161titu prava na privatnost upozoravaju da ukoliko dozvolite nekim vladama pristup tim \u0161ifrovanim porukama, to otvara vrata autoritarnim re\u017eimima i drugim akterima.<\/p>\n<p>\u201eGardijan\u201c pi\u0161e da je \u0161pijuna\u017ea na zahtjev poput ove koju nudi NSO do\u017eivjela procvat nakon afere sa Snoudenom, \u010dija su otkri\u0107a dovela do masovnog usvajanja \u0161ifrovanja \u0161irom interneta. Usljed toga internet je postao sigurniji, a masovno \u0161pijuniranje komunikacije ote\u017eano.<\/p>\n<p>Sa druge strane to je pru\u017eilo \u0161ansu kompanijama poput NSO koje nude rje\u0161enja vladama za presrijetanje poruka, mejlova i poziva.<\/p>\n<p>NSO je zaobi\u0161ao \u0161ifre hakovanjem ure\u0111aja, pi\u0161e britanski list.<\/p>\n<p><strong>Vil Ketkart<\/strong>, \u0161ef Fejsbukove aplikacije WhatsApp kazao je da su otkri\u0107a o Pegazu \u201epoziv na bu\u0111enje povodom bezbjednosti na internetu\u201c. \u201eOnima koji predla\u017ei slabljenje \u0161ifrovanja: namjerno slabljene bezbjednosti ima\u0107e u\u017easne posljedice za sve nas\u201c, objavio je on na Tviteru.<\/p>\n<p>Navodi koje iznose mediji o Pegazu, nijesu ni\u0161ta novo, tvrde analiti\u010dari ali isti\u010du da su \u0161okantni podaci koji se odnose na razmjere targetiranja nevinih ljudi. Milijarde ljudi se ne odvajaju od svojih mobilnih telefona. Ure\u0111aji su im uvijek pri ruci tokom cijelog dana, prilikom javnih i najintimnijih doga\u0111aja. Rijetki razmi\u0161ljaju o tome da njihovi telefoni mogu biti transformisani u ure\u0111aje za nadzor, i da neko miljama daleko prati njihove poruke, fotografije i lokaciju, aktiviraju\u0107i mikrofon na telefonu i snimaju\u0107i u realnom vremenu. Upravo su to kapaciteti Pegaza, pi\u0161e \u201eGardijan\u201c i dodaje da je u interesu javnosti objaviti da vlade \u0161pijuniraju svoje gra\u0111ane i da naizgled benigni procesi poput pretrage HLR mogu biti zloupotrijebljeni u takvom okru\u017eenju.<\/p>\n<p>Prije dvije godine specijalni izvje\u0161ta\u010d UN za slobodu izra\u017eavanja,\u00a0<strong>Dejvid Kej<\/strong>, pozvao je na uvo\u0111enje moratorijuma na prodaju \u0161pijunskih softvera vladama dok ne bude uspostavljena funkcionalna kontrola izvoza. On je upozorio na opasnosti od industrije koja djeluje \u201evan kontrole, bez odgovornosti i neograni\u010deno pru\u017eaju\u0107i vladama za relativno malu cijenu pristup \u0161pijunskim alatima koji su ranije mogle da koriste samo najnaprednije dr\u017eavne obavje\u0161tajne slu\u017ebe\u201c.<\/p>\n<h2>NSO: Softver namijenjen za upotrebu protiv kriminalaca<\/h2>\n<p>Iz NSO grupe tvrde da je njihov softver namijenjen za upotrebu protiv kriminalaca i terorista i da je dostupan samo vojsci, obavje\u0161tajnim i policijskim agencijama iz dr\u017eava sa dobrim u\u010dinkom po pitanju ljudskih prava.<\/p>\n<p>Saop\u0161teno je da je prvobitna istraga koja je dovela do medijskih izvje\u0161taja, a koju su sproveli NVO \u201eForbiden storis\u201c i Amnesti interne\u0161nal bila \u201epuna pogre\u0161nih pretpostavki i nepotkrijepljenih teorija\u201c.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, dodaje da \u0107e \u201enastaviti da istra\u017euju sve kredibilne tvrdenje o zloupotrebama i preduzeti adekvatne aktivnosti\u201c.<\/p>\n<p>Prije svega dvije nedjelje NSO je objavila prvi \u201eizvje\u0161taj o transparentnosti\u201c opisuju\u0107i politike kompanije o ljudskim pravima. Amnesti interne\u0161nal je odbacio dokument na 32 strane kao \u201epromotivnu bro\u0161uru\u201c.<\/p>\n<p>Najnovije tvrdnje \u0107e dodatno nauditi imid\u017eu firme, ali, kako pi\u0161e BBC, ne\u0107e izazvati ve\u0107u \u0161tetu u finansijskom smislu. U svijetu postoji svega nekoliko privatnih kompanije koje mogu da proizvedu vrstu invazivnih \u0161pijunskih alata kakve prodaje NSO, a jasno je da se uglavnom neregulisano tr\u017ei\u0161te za softver konstantno \u0161iri.<\/p>\n<h2>Ismailova: Ovog puta \u017ertva nijesam samo ja, ve\u0107 svi u mom okru\u017eenju<\/h2>\n<p>Kadija Ismailova, nagra\u0111ivana azerbejd\u017eanska novinarka je na listi osoba \u010diji su telefoni hakovani 2019. godine. Ona je godine izvje\u0161tavala o korupciona\u0161koj mre\u017ei autokratskog predsjednika Ilhama Alijeva, koji upravlja zemljom od 2003.<\/p>\n<p>Suo\u010dena je sa kampanjom maltretiranja i zastra\u0161ivanja zbog svog rada. Njeni intimni snimci, snimljeni kamerom koja je bila instralirana u njenom stanju bez njenog znanja, objavljenu su na internetu nakon \u0161to je dobila pismo u kojem je upozoravaju da \u201epazi kako se pona\u0161a ili \u0107e biti osramo\u0107ena\u201c.<\/p>\n<p>Ona je 2014. uhap\u0161ena pod optu\u017ebom za utaju poreza, \u201enezakonite aktivnosti\u201c i \u201epodsticanje na samoubistvo\u201c kolege, koji je \u017eiv. Nakon \u017ealbe pu\u0161tena je iz zatvora, gdje je prema prvobitnoj presudi trebalo da provede sedam i po godina. Zabranjeno joj je da putuje, a donedavno joj je imovina bila zamrznuta.<\/p>\n<p>Njen telefon su, prema pisanju \u201eGardijana\u201c skoro sigurno hakovali agenti Alijevog re\u017eima, utvr\u0111eno je analizom procurjelih podataka. Klijent NSO je za nadzor tako\u0111e izabrao jo\u0161 preko 1000 telefona u Azerbejd\u017eanu, od \u010dega mnogi pripadaju disidentima, kao i dvojici advokata Ismailove.<\/p>\n<p>\u201eOsje\u0107am se krivom zbog izvora koji su mi slali informacije misle\u0107i da su neki \u0161ifrovani na\u010dini bezbjedni. Oni su to \u010dinili ne znaju\u0107i da mi je telefon zara\u017een\u201c, kazala je Ismailova. \u201e\u010clanovi moje porodice su tako\u0111e \u017ertve, ljudi sa kojima sam radila. \u017drtve su i ljudi koji su mi povjeravali svoje privatne tajne. Ovdje se ne radi samo o meni.<\/p>\n<p>Ona je kazala da je ljuta na one koji \u201eproizvode ovakve alatke i prodaju ih lo\u0161im likovima poput onih u Alijevom re\u017eimu. Gnusno je&#8230; Kada je objavljen snimak, radilo se samo o meni. Sada, ne znam ko je jo\u0161 bio izlo\u017een zbog mene, ko je jo\u0161 u opasnosti zbog mene\u201c.<\/p>\n<p>izvor: Vijesti<\/p>\n<p>foto:Rojters<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istraga koju je sprovelo 17 medijskih organizacija pokazala da autoritarni re\u017eimi lako dolaze do sofisticiranog softvera za nadzor i koriste ih protiv kriti\u010dara vlasti, prvenstveno novinara i aktivista za ljudska prava. Istraga koju su sproveli \u201eVa\u0161ington post\u201d, \u201eGardijan\u201c, \u201eMond\u201c i jo\u0161 14 medijskih organizacija \u0161irom svijeta, na \u010delu sa neprofitnom novinarskom grupom \u201eForbiden storis\u201c sa [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":109242,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-109241","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/109241","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=109241"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/109241\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/109242"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=109241"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=109241"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=109241"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}