{"id":111498,"date":"2021-09-04T14:27:00","date_gmt":"2021-09-04T12:27:00","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=111498"},"modified":"2021-09-04T14:27:00","modified_gmt":"2021-09-04T12:27:00","slug":"naredni-rat-amerike-gdje-i-kada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=111498","title":{"rendered":"Naredni rat Amerike \u2013 gdje i kada?"},"content":{"rendered":"
\n
\n
\n
Nedavna studija pokazuje da je konstantna \u017ee\u0111 Amerike za ratovima jo\u0161 od njenog osnivanja dovela do toga da ameri\u010dka vojska nije bila uklju\u010dena u vojne avanture u inostranstvu u samo 17 godina.<\/header>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\n

Od svog osnivanja 4. jula 1776. godine kao nove nezavisne dr\u017eave, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave (SAD) nisu prestale voditi ratove i boriti se u bitkama gotovo bez prestanka u razli\u010ditim regijama svijeta.<\/p>\n

Amerika je stekla nezavisnost od Britanije nakon rata s tom zemljom, koji je slu\u017ebeno zavr\u0161io 1783. godine. Zatim se zemlja u nastajanju po\u010dela \u0161iriti na regije na istoku, sjeveru i jugu, zbog \u010dega je vodila ratove s Britanijom, \u0160panijom i Meksikom.<\/p>\n

Nakon zavr\u0161etka Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata 1865. godine, Amerika po\u010dinje ratovati u razli\u010ditim regijama svijeta pod izgovorom za\u0161tite ameri\u010dkih trgova\u010dkih interesa i trgovaca. Ratovala je na istoku Azije; u Kini, Koreji, Japanu i Filipinima, zatim u Libiji i Al\u017eiru na Mediteranu, pa sve do ve\u0107ine Karipskih otoka, posebno s Kubom i Haitijem. Potom se borila u Hondurasu, Nikaragvi, Panami i Kolumbiji, prije zvani\u010dnog ulaska u Prvi svjetski rat 1917.<\/p>\n

Nakon Drugog svjetskog rata, u koji je Amerika slu\u017ebeno u\u0161la 1941. godine, nisu prestale ameri\u010dke avanture i ratovi po svim dijelovima svijeta. U\u010destvovala je u dva velika rata na azijskom istoku; Korejski rat (okon\u010dan 1953.) i Vijetnamski rat (okon\u010dan 1975.). Ni u jednom od ta dva rata nije postigao pobjedu, unato\u010d vojnoj i materijalnoj snazi koja je neuporediva u odnosu na druge strane.<\/p>\n

Mnogi teoreti\u010dari me\u0111unarodne politike mislili su da \u0107e poraz Amerike u Vijetnamu obuzdati njene vojne avanture u inostranstvu. Me\u0111utim, me\u0111u ameri\u010dkim vojnicima je postojao drugi motiv, a to je potreba da se potra\u017ei i dobije novi rat kako bi se dokazala vitalnost ameri\u010dke vojne mo\u0107i, koja je bila jako uzdrmana i koju su svijet i mnogi u Americi dovodili u pitanje zbog poraza u Vijetnamu.<\/p>\n

Rat protiv terorizma<\/h3>\n

Amerika je u\u0161la u jedinstvene vojne avanture u mnogim zemljama, uklju\u010duju\u0107i Grenadu, Liban, Iran, Kosovo i Haiti. Amerika je zatim vodila ratove u regiji Zaljeva od 1990-ih protiv Iraka. Onda je do\u0161lo do doga\u0111aja 11. septembra, a 3.000 Amerikanaca je ubijeno unutar ameri\u010dke teritorije. Americi nije preostalo ni\u0161ta drugo nego da zapo\u010dne novo poglavlje u svojim ratovima, razli\u010dito od prethodnih, jer \u201cameri\u010dki rat protiv terorizma\u201d nije definiran vremenskim okvirom ili geografskim granicama. Amerika je ostala umije\u0161ana u de\u0161avanja u Afganistanu i Iraku dvije decenije, bez ostvarivanja \u017eeljene pobjede.<\/p>\n

Nedavna vojna studija pokazuje da je konstantna \u017ee\u0111 Amerike za ratovima jo\u0161 od njenog osnivanja dovela do toga da ameri\u010dka vojska nije bila uklju\u010dena u vojne avanture u inostranstvu u samo 17 godina svog postojanja tokom ameri\u010dke historije.<\/p>\n

Govorimo o sedam posto ameri\u010dke istorije, \u0161to zna\u010di da je Amerika 93 posto svoje historije bila u stranim vojnim sukobima.<\/p>\n

\n
Reklama<\/span><\/p>\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

S obzirom na to da je proteklih dana sva pa\u017enja bila usmjerena na sramotan kraj ameri\u010dkog vojnog prisustva u Afganistanu, \u010dini se da postoje odgovaraju\u0107i uvjeti za postavljanje pitanja o sljede\u0107em ameri\u010dkom ratu: gdje \u0107e biti i kada?<\/p>\n

Ameri\u010dki odbrambeni establi\u0161ment, sa svojom slo\u017eenom i prodornom mre\u017eom istra\u017eiva\u010dkih centara i velikih tehnolo\u0161kih i vojnih kompanija, ne \u0161tedi napore u pronalasku novog rata. \u010cini se da su oficiri Pentagona i njihovi civilni saveznici i vojni ugovara\u010di zauzeti tra\u017eenjem drugog cilja nakon zavr\u0161etka ameri\u010dkog \u201crata protiv terorizma\u201d na njegovom prvom polju Afganistanu, nakon \u0161to su potro\u0161ili vi\u0161e od dva biliona dolara, a jo\u0161 ve\u0107i iznos je potro\u0161en na drugom polju u Iraku.<\/p>\n

Protivljenje Kini<\/h3>\n

Brzi osvrt na publikacije glavnih istra\u017eiva\u010dkih centara u Washingtonu pokazuje da postoji dobra pretpostavka da se stvari usmjere prema vojnom sukobu s Iranom u kontekstu kontinuiranog razvoja de\u0161avanja po pitanju nuklearnog programa te zemlje, ili s Kinom, koja predstavlja prijetnju u nastajanju ameri\u010dkom vojnom, tehnolo\u0161kom i finansijskom vodstvu. Tu je i Sjeverna Koreja, \u010diji nuklearni program pru\u017ea dovoljne izgovore za jastrebove Pentagona da opravdaju agresiju na nju.<\/p>\n

<\/div>\n

Iako je ameri\u010dki politi\u010dki sistem trenutno polariziran vi\u0161e nego ikad prije, postoji poprili\u010dan konsenzus izme\u0111u demokrata i republikanaca o potrebi suprotstavljanja kineskoj politici. Godinama su strategije nacionalne sigurnosti uzastopnih republikanskih i demokratskih administracija uklju\u010divale dokaze da birokratija za nacionalnu sigurnost u Washingtonu djeluje u kontinuitetu kako bi se stvorilo prihvatljivo okru\u017eenje za ideju suo\u010davanja s rastu\u0107im izazovom Kine. Najnovija od ovih strategija, objavljena u martu, poziva na potrebu pripreme za suprotstavljanje kineskoj prijetnji, jer je ta dr\u017eava postala jedini konkurent sposoban kombinirati ekonomsku, diplomatsku, vojnu i tehnolo\u0161ku mo\u0107 i prkositi ameri\u010dkim sposobnostima.<\/p>\n

Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave potro\u0161ile su 19 biliona dolara na svoju vojsku od zavr\u0161etka Hladnog rata po\u010detkom 1990-ih, \u0161to je za oko 16 bilona dolara vi\u0161e u odnosu na kinesko izdvajanje, a otprilike je jednako onome \u0161to je ostatak svijeta zajedno potro\u0161io u istom periodu. Amerika ima stotine vojnih baza \u0161irom svijeta, od Hondurasa do Australije, Japana, Iraka i Katara do Njema\u010dke i Italije, koje pokrivaju sve kontinente.<\/p>\n

Prema Davidu Fineu, antropologu sa Ameri\u010dkog univerziteta koji je napisao knjigu o ameri\u010dkim bazama, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave imaju oko 800 vojnih baza u vi\u0161e od 70 zemalja i teritorija.<\/p>\n

Ovakvo vojno raspore\u0111ivanje je bez premca u svijetu, a profesor Fine je potvrdio da druge velike vojne sile, poput Kine, Britanije, Francuske i Rusije, zajedno imaju samo 31 stranu bazu, a rasprostranjene su po cijelom svijetu.<\/p>\n

Invazija na Tajvan<\/h3>\n

Washington dr\u017ei izme\u0111u 150.000 i 200.000 vojnika u inostranstvu. Taj se broj mijenja ovisno o umije\u0161anosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u strane vojne sukobe. Tako\u0111er, broj ameri\u010dkih snaga varira s vremena na vrijeme ovisno o promjenama stavova te zemlje o razli\u010ditim pitanjima. Povjerljiva priroda podataka o raspore\u0111ivanju ameri\u010dkih snaga ne dopu\u0161ta da se objave ta\u010dne\u00a0 brojke o ukupnom broju tih snaga u nekim regijama, a u mnogim slu\u010dajevima nije poznata ni prirodu njihovih zadataka.<\/p>\n

Pentagon provodi mnoge vojne manevre koji simuliraju borbe s Kinom, posebno s uvjerenjem ve\u0107ine analiti\u010dara i istra\u017eiva\u010da u Washingtonu da je kineska invazija na Tajvan samo pitanje vremena, te da \u0107e taj potez, ako se dogodi, dovesti donositelje odluka u Bijeloj Ku\u0107u pred sudbonosne izbore, jer je Washington obe\u0107ao u\u0107i u rat ako Kina pripoji Tajvan oru\u017eanom silom.<\/p>\n

Naredni dani i godine \u0107e pokazati je li utoljena \u017ee\u0111 Amerike za borbama nakon neuspjeha u ratovima u Afganistanu i Iraku, ili smo sve bli\u017ee ratu s kojim se \u010dovje\u010danstvo nikad ranije nije susrelo.<\/p>\n

Stavovi izra\u017eeni u ovom tekstu autorovi su i ne odra\u017eavaju nu\u017eno uredni\u010dku politiku Al Jazeere.
\n<\/strong><\/em><\/p>\n

Preuzeto: Al Jazeera Balkans<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavna studija pokazuje da je konstantna \u017ee\u0111 Amerike za ratovima jo\u0161 od njenog osnivanja dovela do toga da ameri\u010dka vojska nije bila uklju\u010dena u vojne avanture u inostranstvu u samo 17 godina. Od svog osnivanja 4. jula 1776. godine kao nove nezavisne dr\u017eave, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave (SAD) nisu prestale voditi ratove i boriti se u […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":111499,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-111498","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svet"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/111498","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=111498"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/111498\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/111499"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=111498"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=111498"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=111498"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}