Almir Aljovi\u0107 ro\u0111en je 1993. godine u Prijepolju, a kada je imao 13 godina preselio se u Sarajevo, gdje je zavr\u0161io srednju \u0161kolu i dodiplomske studije. Potom je iz glavnog grada Bosne i Hercegovine oti\u0161ao u Francusku, gdje je stekao zvanje magistra neuronauka.<\/p>\n
Trenutno radi kao doktorant na Institutu za neuroimunologiju u Minhenu, a nedavno je pokrenuo i YouTube kanal o nauci pod nazivom \u201cZnanium\u201d. Vjeruje da je znati\u017eelja i osje\u0107aj divljenja nad mehanizmima prirode duboko usa\u0111ena u sve nas, a da je okolina ta koja daje prostor da se ta dispozicija razvije u ne\u0161to ozbiljnije.<\/p>\n
\u017delim podijeliti fascinaciju prema nauci s drugima<\/p>\n
\u201cIdeja o stvaranju znanja koje jo\u0161 nije u knjigama bila mi je fascinantna od djetinjstva, a trenutno se bavim istra\u017eivanjima u podru\u010dju neuronauka. Ta\u010dnije, interesira me kako se to nervni sistem adaptira nakon traumatske povrede. To uklju\u010duje istra\u017eivanje reorganiziranja neuralnih krugova i interakciju imunog i nervnog sistema. Generalno sam ponosan na svaki eksperiment koji uspije rezultirati nekim novim znanjem i unapre\u0111enjem nauke. Moj plan u budu\u0107nosti je da doktoriram i zavr\u0161im projekat na kojem radim ve\u0107 \u010detiri godine. Ukoliko sve bude kako treba, to bi trebao biti veliki pomak za podru\u010dje u kojem radim, tako da se veoma radujem objavi tih rezultata\u201d, ka\u017ee Aljovi\u0107.<\/p>\n
Nagla\u0161ava da je cilj \u201cZnaniuma\u201d promocija nauke i ideja, ali i razotkrivanje postoje\u0107ih teorija zavjera i la\u017enih informacija.<\/p>\n
\u201cIdeja dolazi iz moje potrebe da podijelim svoju fascinaciju prema nauci s drugim ljudima, ali i iz osje\u0107aja odgovornosti da budem uklju\u010den u komunukaciju nauke \u0161iroj javnosti. Svijet u kojem mi \u017eivimo, i koji je pred nama, sve je kompliciraniji i bit \u0107e neophodno da se oni koji razumiju kompleksne nau\u010dne koncepte i ideje uklju\u010de u javni prostor. Ako mi to ne u\u010dinimo, to \u0107e u\u010diniti neko daleko manje stru\u010dan\u201d, isti\u010de.<\/p>\n
Smatra da je u Bosni i Hercegovini neophodno obezbijediti uslove kako bi se mladi uop\u0107e mogli baviti naukom.<\/p>\n
Nemamo institucije, instrumente i novac<\/p>\n
\u201cIdeja da ne\u0161to nije uredu s mladima i moraliziranje kako se mladi ne \u017eele baviti naukom je skroz pogre\u0161na, pa \u010dak i \u0161tetna. Mladi na na\u0161im prostorima se ne bave naukom jer se bave egzistencijom. Dodatno, mladi nemaju institucije koje bi obezbijedile bavljenje naukom na ozbiljnom nivou. Svi mi na neki na\u010din imamo potrebu za bavljenje naukom, me\u0111utim, te potrebe su zakopane ispod osnovnih ljudskih potreba\u201d, govori mladi neuronau\u010dnik.<\/p>\n
Napominje da je na na\u0161im prostorima najve\u0107i problem nedostatak infrastrukture za ozbiljno bavljenje naukom.<\/p>\n
\u201cImamo brilijantne ljude, ali nemamo institucije, instrumente i novac, bez kojeg se ne mo\u017ee baviti naukom. Ovo dodatno rezultira ograni\u010denim mogu\u0107nostima za stalno zaposlenje i nemogu\u0107nost da se fokusira na nauku, ve\u0107 pored toga se nau\u010dnici moraju baviti svime i sva\u010dim da obezbijede egzistenciju. Tako\u0111er, biranje politira\u010da koji razumiju zna\u010daj nauke u dru\u0161tvu za po\u010detak bi bilo od velike pomo\u0107i\u201d, jasan je Aljovi\u0107.<\/p>\n
Dodaje da su dvije nezavisne studije pokazale da virus SARS-CoV-2 mo\u017ee zaraziti i mo\u017edane \u0107elije, iako je primarno poznat kao respiratorni virus.<\/p>\n
\u201cTo mo\u017ee objasniti pove\u0107an rizik od mo\u017edanih udara kod COVID pacijenata. Tako\u0111er, mnogo ljudi izvje\u0161tava da pati od \u2018mo\u017edane magle\u2019, pojave koju karakterizira kognitivna usporenost i o\u0161te\u0107enje pa\u017enje. Ovo mo\u017ee biti rezultat aktivacije rezidentnih imunih \u0107elija mikroglia uslijed infekcije mozga korona virusom\u201d, navodi.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, da li nas internet \u201czaglupljuje\u201d zavisi od na\u010dina na koji ga koristimo.<\/p>\n
Zaglupljuje nas zastarjeli obrazovni sistem<\/p>\n
\u201cInternet je jedan od najbitnijih izuma na\u0161e vrste i vodio je demokratizaciji znanja. Kako bi se od interneta dobilo najbolje, trebamo obrazovati i u\u010diti ljude kriti\u010dkom mi\u0161ljenju i na\u010dinima na koji mogu do\u0107i do ta\u010dnih informacija. Ono \u0161to nije te\u0161ko primijetiti je da mla\u0111e generacije koje su odrasle na internetu zapravo ne znaju kako do\u0107i do pravih informacija i internet ve\u0107inu vremena koriste za dru\u0161tvene mre\u017ee, \u0161to je propust na\u0161eg zastarjelog obrazovnog sistema. Tako da bih rekao da nas trenutno zastarjeli obrazovni sistem zaglupljuje, prije nego \u0161to bih rekao da nas internet zaglupljuje\u201d, mi\u0161ljenja je mladi neuronau\u010dnik.<\/p>\n
Svim mladim ljudima poru\u010duje da moraju vratiti osje\u0107aj da su oni ti koji mogu promijeniti stanje u kojem se nalaze te da niko drugi to ne\u0107e u\u010diniti za njih.<\/p>\n
\u201cMi mladi trebamo identificirati ono \u0161to nam je bitno, ono \u0161to predstavlja na\u0161e li\u010dne vrijednosti i hrabro raditi i kretati se prema tome. I u ovom putu ne zaboraviti da trebamo biti podr\u0161ka jedni drugima, jer zajedno mo\u017eemo puno vi\u0161e\u201d, zaklju\u010duje Almir Aljovi\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor: AL JAZEERA<\/p>\n
Foto: Al Jazeeri<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Almir Aljovi\u0107 ro\u0111en je 1993. godine u Prijepolju, a kada je imao 13 godina preselio se u Sarajevo, gdje je zavr\u0161io srednju \u0161kolu i dodiplomske studije. Potom je iz glavnog grada Bosne i Hercegovine oti\u0161ao u Francusku, gdje je stekao zvanje magistra neuronauka. Trenutno radi kao doktorant na Institutu za neuroimunologiju u Minhenu, a nedavno […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":111663,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-111658","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/111658","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=111658"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/111658\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/111663"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=111658"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=111658"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=111658"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}