{"id":112946,"date":"2021-10-02T12:35:06","date_gmt":"2021-10-02T10:35:06","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=112946"},"modified":"2021-10-02T12:35:06","modified_gmt":"2021-10-02T10:35:06","slug":"pad-inflacije-se-ocekuje-pocetko-naredne-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=112946","title":{"rendered":"Pad inflacije se o\u010dekuje po\u010detko naredne godine"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Inflacija u evrozoni ubrzala je rast u septembru na 3,4 posto me\u0111ugodi\u0161nje sa 3,0 procenta u avgustu, dosti\u017euci najvi\u0161i nivo u poslednjih 13 godina, pokazuju dana\u0161nji podaci evropske statisti\u010dke agencije, Evrostat.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Rast potro\u0161a\u010dkih cena u 19-\u010dlanom monetarnom bloku je u najve\u0107oj meri rezultat naglog poskupljenja energije, usled zaokreta cena nafte od o\u0161trog pada tokom pandemije kovid-19, ali i posledica uskih grla u proizvodnji i transpostu zbog kojih su cene trajnih proizvoda pove\u0107ane za 2,3 posto u odnosu na avgust, prenosi Rojters.<\/strong><\/p>\n<p>Zbog uzleta cena prirodnog gasa i uskih grla koja poga\u0111aju sve, od proizvodnje automobila do proizvodnje ra\u010dunara, inflacija u ervozoni bi mogla do kraja godine da dostigne i 4,0 procenta, \u0161to je dvostruko vi\u0161e od cilja Evropske centralne banke (ECB), uo\u010di relativno brzog pada po\u010detkom 2022. godine, koji banka o\u010dekuje.<\/p>\n<p>Za sada, ECB ostaje pri svom narativu da \u0107e ovaj nalet inflacije brzo pro\u0107i i da \u0107e rast cena nakon toga ostati ispod cilja u godinama koje dolaze.<\/p>\n<p>Ipak, predsednica ECB-a Kristin Lagard je ove sedmice izrazila oprezniji stav, ukazav\u0161i na pove\u0107an rizik od inflacije, iako je pozvala na strpljenje i upozorila da se ne reaguje preterano.<\/p>\n<p>Tr\u017ei\u0161ni ekonomisti u me\u0111uvremenu menjaju svoje vi\u0111enje situacije, tvrde\u0107i da centralne banke mo\u017eda potcenjuju rizik od inflacije.<\/p>\n<p>&#8211; Mislimo da su velike \u0161anse da ova inflacija bude manje prolaznog karaktera nego \u0161to to sugeri\u0161u sve centralne banke, uklju\u010duju\u0107i ECB, ka\u017ee ekonomista u BNP Pariba Lui\u0111i Speranza.<\/p>\n<p>Dodaje da bi zaposleni mogli da po\u010dnu da zahtevaju ve\u0107e plate od poslodavaca i da bi korporacije mogle da im iza\u0111u u susret tako \u0161to \u0107e svoje ve\u0107e tro\u0161kove preneti na finalne cene.<\/p>\n<p>Bazna inflacija u evrozoni, iz koje su isklju\u010dene volatilne cene hrane i energije a koju kreatori monetarne politike pomno prate, tako\u0111e je ubrzala rast u septembru na 1,9 procenata sa avgustovskog nivoa od 1,6 posto.<\/p>\n<p>Iako su sve nervozniji zbog inflacije, kreatori politike ECB-a \u0107e verovatno reagovati oprezno nakon \u0161to je gotovo jednu deceniju inflacija bila ispod ciljane stope banke.<\/p>\n<p>ECB je saop\u0161tila ranije da je spremna da toleri\u0161e privremeni skok stope inflacije kako bi se osiguralo da se ona zaista vrati na ciljani nivo, podse\u0107aju\u0107i da je borba protiv slaba\u0161nog rasta cena zahtevala dosad nevi\u0111ene mere, uklju\u010duju\u0107i negativne kamatne stope i izdvajanje hiljada milijardi evra za kupovinu obveznica.<\/p>\n<p>Ipak, s obzirom na to da \u0107e pandemijski program hitnih stimulativnih mera ove banke, vredan 1,85 biliona evra iste\u0107i slede\u0107eg marta, u narednim mesecima \u0107e verovatno do\u0107i do umerenog poo\u0161travanje politike ECB-a, zaklju\u010duje Rojters.<\/p>\n<p>IZVORTANJUG<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&nbsp; Inflacija u evrozoni ubrzala je rast u septembru na 3,4 posto me\u0111ugodi\u0161nje sa 3,0 procenta u avgustu, dosti\u017euci najvi\u0161i nivo u poslednjih 13 godina, pokazuju dana\u0161nji podaci evropske statisti\u010dke agencije, Evrostat. Rast potro\u0161a\u010dkih cena u 19-\u010dlanom monetarnom bloku je u najve\u0107oj meri rezultat naglog poskupljenja energije, usled zaokreta cena nafte od o\u0161trog pada tokom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":112947,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-112946","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/112946","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=112946"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/112946\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/112947"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=112946"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=112946"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=112946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}