Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan u intervjuu za \u010dasopis “Kriter” govorio je o svojoj knjizi “Pravedniji svijet je mogu\u0107”, kritikama upu\u0107enim Vije\u0107u sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), najnovijim de\u0161avanjima u vezi sa Pari\u0161kim sporazumom o klimi te o brojnim drugim globalnim pitanjima, javlja Anadolu Agency (AA).<\/p>\n
Na pitanje za\u0161to se odlu\u010dio da napi\u0161e ovo djelo, Erdogan je naglasio da je jasno da se globalni sistem suo\u010dava sa brojnim izazovima.<\/p>\n
Isti\u010du\u0107i da Turska poku\u0161ava otvoreno skre\u0107e pa\u017enju na postoje\u0107e probleme od samog po\u010detka, Erdogan je rekao i da jasno iznose svoje prijedloge o mogu\u0107im rje\u0161enjima na svim me\u0111unarodnim platformama.<\/p>\n
Naglasio je da je u tom smislu potreban realan pristup te da o postoje\u0107im problemima treba otvoreno razgovarati.<\/p>\n
“Svijet prolazi kroz period krize. Globalna pandemija je samo produbila ovu krizu. Pandemija je tako\u0111er poslala poruku da probleme iz perioda u kojem \u017eivimo treba rije\u0161iti \u0161to je prije mogu\u0107e. U suprotnom, kriza \u0107e se jo\u0161 vi\u0161e produbiti i suo\u010dit \u0107emo se s ogromnim problemima. Tada nijedan mehanizam ne\u0107e mo\u0107i funkcionisati. Globalni sistem se suo\u010dava s dubokom krizom. Globalni mehanizmi upravljanja nisu u funkciji. Pojavio se problem upravljanja. Pravda je ugro\u017eena. U postoje\u0107em obliku, Ujedinjeni narodi su tako\u0111er postali nefunkcionalni i izgubili su efikasnost u odgovoru na ovu krizu. Turska mora ponuditi odgovor na ovu duboku globalnu krizu u kojoj se nalazimo. Mi smo ve\u0107 20 godina glas i savjest \u010dovje\u010danstva. Glas tihe ve\u0107ine smo jasno i glasno iznosili na svim me\u0111unarodnim platformama”, rekao je Erdogan.<\/p>\n
Kako je kazao, Turska stalno skre\u0107e pa\u017enju na sve nepravde, bez obzira na religiju, jezik ili rasu, o \u010demu je detaljno pisao i u svojoj knjizi “Pravedniji svijet je mogu\u0107”.<\/p>\n
“Odlu\u010dili smo u jednoj knjizi sabrati sva ova pitanja o kojima smo do sada glasno govorili kako bi ostalo zapisano u historiji. \u017delimo ne samo kritikovati na temeljit na\u010din, ve\u0107 i ponuditi prijedloge i rje\u0161enja. Tako smo do\u0161li i do same ideje za ovu knjigu. Ukazujemo na posljedice krize. Ali nismo zadovoljni time. Ka\u017eemo da su Ujedinjeni narodi, koji su u samom centru globalne krize upravljanja, i dalje najva\u017eniji mehanizam kojim raspola\u017eemo. Ali ne u sada\u0161njem obliku. Predla\u017eemo restrukturiranje UN-a provo\u0111enjem nove reformske inicijative. Naravno, na\u0161 prijedlog je prijedlog o reformi, te jasno poru\u010dujemo da s ovim prijedlogom, pravedniji svijet je zaista mogu\u0107”, kazao je Erdogan.<\/p>\n
Napominju\u0107i da se postoje\u0107i svjetski sistem suo\u010dava sa mnogim izazovima, Erdogan je rekao da to nisu izazovi koje jedna dr\u017eava mo\u017ee sama rije\u0161iti.<\/p>\n
“Prije svega, to je ne\u0161to vi\u0161edimenzionalno. Ne suo\u010davamo se samo s ekonomskom krizom, ve\u0107 i sa politi\u010dkom i sigurnosnom krizom. Pandemija koronavirusa je na svjetlo dana otkrila krize na razli\u010ditim nivoima. Uvjerili smo se koliko je globalno javno zdravstvo od klju\u010dnog zna\u010daja. Pandemija je ograni\u010dila prekograni\u010dnu mobilnost, koja je \u017eila kucavica globalizacije, te u kratkom vremenu poremetila lance snabdijevanja. Do\u0161li smo do kraja ekonomskog koncepta u kojem su dominantni samo ekonomska racionalnost i maksimalan profit”, istakao je turski predsjednik.<\/p>\n
Naveo je da tu nije kraj krizama.<\/p>\n
“Na primjer, klimatske promjene trebale bi biti va\u017eno pitanje za me\u0111unarodnu zajednicu. Nejednakost izme\u0111u sjevera i juga u svijetu jo\u0161 se vi\u0161e produbila. Postoje\u0107i politi\u010dko-ekonomski poredak nije uspio osigurati globalni prosperitet i dodatno je produbio nejednakosti. Postoje\u0107i poredak tako\u0111er ne zatvara jaz izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih i samo ga pove\u0107ava iz dana u dan. Mora se jasno odrediti prioritet. Moramo identificirati va\u017enije globalne probleme i razviti globalni i multilateralni pristup njihovom rje\u0161avanju. Stoga nagla\u0161avamo potrebu za globalnim dru\u0161tvom u \u010dijem je centru multilateralizam”, ka\u017ee Erdogan.<\/p>\n
Napomenuo je da je slika dosta jasnija o sveukupnom stanju ukoliko se pa\u017eljiva razmotri cijela svjetska politika.<\/p>\n
“Pri kraju smo koncepta prema kojem je Zapad superioran. Svi to sada preispituju i nekako prihvataju. \u010cak je i sam Zapad po\u010deo prihvatiti ovu realnost. Hegemonija Zapada, koja je trajala stolje\u0107ima, sada je okon\u010dana. Pojavljuje se novi me\u0111unarodni sistem”, kazao je Erdogan.<\/p>\n
Erdogan je istakao da je bipolarnost iz perioda Hladnog rata okon\u010dana pobjedom Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, a zatim je nastala globalna politika u \u010dijem centru je bio SAD.<\/p>\n
“Me\u0111utim, uvidjelo se da je nemogu\u0107e da sami kontroli\u0161u cijeli me\u0111unarodni sistem. SAD je poku\u0161ao i nije uspio. Morali su se povu\u010di iz Iraka, Afganistana. U ove dvije zemlje niti se uspjelo u izgradnji dr\u017eave niti demokratije”, stava je Erdogan.<\/p>\n
Kako je kazao, nisu se ostvarili ni ciljevi i namjere nakon Hladnog rata.<\/p>\n
“Politika promocije demokratije donijela je jo\u0161 vi\u0161e destrukcije u ime demokratije. Zapad se pona\u0161ao licemjerno u svim kriti\u010dnim fazama. Jo\u0161 gore, zapadne demokratije su se predale ekstremistima i populisti\u010dkoj politici. Postali su \u017ertve politike koju su sami kreirali. Oni su, ustvari, uru\u0161ili duh demokratije”, kazao je Erdogan.<\/p>\n
Podsjetio je da se tvrdilo da \u0107e se liberalna globalna ekonomija konstantno \u0161iriti i da \u0107e osvojiti alternativne sisteme, dodaju\u0107i da se ipak mo\u0107 sila u usponu u globalnoj ekonomiji postepeno pove\u0107avala.<\/p>\n
Kako je pojasnio, oni koji su uspostavili liberalni ekonomski poredak sada usvajaju politiku spre\u010davanja slobodne trgovine raznim trgova\u010dkim barijerama i carinskim mjerama.<\/p>\n
“Po\u010deli su da kr\u0161e pravila sistema koja su sami odredili te su ekonomije u razvoju uzeli za metu. Nakon Hladnog rata, rekli su da je doba borbe velikih sila zavr\u0161eno. Sada ka\u017eu da je nastupila nova era borbe velikih sila. Zato \u0161to su imali viziju me\u0111unarodnog sistema u kojem su samo oni imali prevagu. Me\u0111utim, to se nije desilo. Sile u usponu poput Turske sada su se pretvorile u va\u017ene aktere u globalnoj politici. Ne samo Turska, ve\u0107 i mnoge druge sile srednje veli\u010dine zauzele su poziciju uspona i rasta. Vi\u0161e ne \u017eivimo u svijetu u kojem va\u017ei samo ono \u0161to ka\u017eu velike sile”, kazao je Erdogan te dodao:<\/p>\n
“Pogledajte Tursku, koliki put smo prevalili. Pretvorili smo se u silu koja mo\u017ee izvoditi vlastitu vojnu operaciju vlastitim sredstvima i razvijati vlastitu odbrambenu industriju. Nadamo se da \u0107e na\u0161 napredak samo dodatno rasti”, rekao je turski predsjednik.<\/p>\n
Naglasio je da je stav i pristup Turske o mnogim pitanjima vrlo jasan.<\/p>\n
“Na\u0161 pristup je da \u0107emo se suo\u010diti s jo\u0161 ve\u0107im problemima ako poku\u0161ate odr\u017eati ovu svjetsku politiku u njenom sada\u0161njem obliku i sa postoje\u0107im strukturama, te ako je ne reformi\u0161emo. Hajde da razgovaramo o svim neuspjelim aspektima sistema dok jo\u0161 ima vremena. Neka i drugi iznesu nove prijedloge, kao \u0161to smo i mi uradili, kako bismo rije\u0161ili ovu blokadu”, zaklju\u010dio je Erdogan.<\/p>\n
Erdogan je istakao da je globalno upravljanje, prije svega, jedan od va\u017enijih aspekata me\u0111unarodnog poretka, napominju\u0107i da je svijet utemeljen na pravilima izgra\u0111en nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n
“Naravno, u ovom momentu ne bismo trebali biti previ\u0161e naivni i biti pretjerani idealisti. Stoga ne bismo trebali o tome promi\u0161ljati kao o nekom ‘svjetskom ustavu’. Ali jasno je da postoji problem. Oni koji odre\u0111uju pravila ne slijede ista ta pravila. Najgore je to \u0161to se oni sami izuzimaju od ovih pravila. Na primjer, Vije\u0107e sigurnosti UN-a je donijelo desetine rezolucija o Palestini. Postoje rezolucije Generalne skup\u0161tine UN-a. Za\u0161to se te rezolucije ne provode? Zar Izrael ne podlije\u017ee ovim rezolucijama? Ne podlije\u017eu li SAD ovim pravilima? A \u0161to se ti\u010de drugih, oni ih koriste kao alat protiv njih”, rekao je Erdogan te dalje dodao:<\/p>\n
“Turska ve\u0107 godinama vrlo jasno i otvoreno govori o me\u0111unarodnom terorizmu, a mnogo je i propatila zbog terorizma. Turska je pozvala da se nikako ne pravi razlika izme\u0111u teroristi\u010dkih organizacija. I jesu li nas slu\u0161ali? Na\u017ealost, ne. Pogledajte \u0161ta se danas de\u0161ava u Siriji. Oni koji pozivaju u demokratiju u svijetu i poku\u0161avaju dr\u017eati lekcije o ljudskim pravima, posluju s teroristima i poma\u017eu im slanjem kamiona punih oru\u017eja. Oni sara\u0111uju s teroristi\u010dkim organizacijama i pru\u017eaju im podr\u0161ku. Zatim, kada poduzmemo potrebne mjere u okviru postoje\u0107ih principa UN-a kako bi za\u0161titili nacionalne interese na\u0161e zemlje kao i na\u0161u sigurnost, te kada koristimo vojnu silu, tada nam ka\u017eu da to ne radimo. Zar je zaista mogu\u0107a takva logika?”<\/p>\n
Kako je pojasnio, ba\u0161 zbog takvih de\u0161avanja iznio je odre\u0111ene prigovore, kritike, prijedloge o mogu\u0107im rje\u0161enjima i apele.<\/p>\n
“Ka\u017eemo da ako postoje pravila, svi se trebaju pridr\u017eavati tih pravila te ako su pravila zastarjela i neefikasna, onda sjednimo i ponovo raspravljajmo o pravilima i me\u0111unarodnim normama. Na taj na\u010din globalno upravljanje mo\u017eemo u\u010diniti efikasnijim. \u0160ta je centar globalnog upravljanja? Naravno, Ujedinjeni narodi. Ipak, da li UN obe\u0107ava dobro globalno upravljanje? Mo\u017eda da. Ali provodi li to? Ne. Dakle, razmislimo ponovo o UN-u i postepeno raspravljajmo i uklanjajmo probleme globalnog upravljanja. Moramo poduzeti ovaj hrabri korak.”<\/p>\n
Istakao je da je jasno da postoji kriza ukoliko se osvrnemo na mehanizme globalnog upravljanja, \u0161to je, kako je dodao, jasno do\u0161lo do izra\u017eaja tokom pandemije koronavirusa.<\/p>\n
Napominju\u0107i da Svjetska zdravstvena organizacija nije mogla pru\u017eiti pravovremeni odgovor na krizu, \u0161to je bio i predmet kritika, Erdogan je kazao da Vije\u0107e sigurnosti UN-a, kao platforma uspostavljena za rje\u0161avanje kriza u svijetu, nije dugo ni uvrstilo ovo pitanje na dnevni red, te da je ista ravnodu\u0161nost prisutna kada se radi i o mnogim drugim pitanjima.<\/p>\n
“Kada su to sirijsku krizu posmatrali kao humanitarni problem? Dok je stotine hiljada ljudi masakrirano, dok su milioni ljudi bje\u017eali od napada Assadovog re\u017eima, Zapad je brinuo kako sprije\u010diti ulazak izbjeglica koje su gurnuli na na\u0161a vrata. \u0160ta je Vije\u0107e sigurnosti UN-a u\u010dinilo kada je Assad upotrijebio hemijsko oru\u017eje? Nije u\u010dinilo ni\u0161ta. \u0160tavi\u0161e, re\u017eim je kasnije samo nastavio s napadima. \u0160ta je s onim da \u0107e UN za\u0161tititi \u017ertvu od agresora, stati uz potla\u010dene protiv napada\u010da. Ni\u0161ta se od toga nije dogodilo. Nismo li isto do\u017eivjeli u Bosni i Hercegovini? U Palestini, Ka\u0161miru, na Krimu i Mijanmaru. Sve ovo nam pokazuje da globalno upravljanje ne mo\u017ee dati u\u010dinkovita i pravedna rje\u0161enja”, kazao je Erdogan te dodao:<\/p>\n
“Problem nije ograni\u010den samo na ovo, naravno. Postoji ozbiljan problem konsenzusa. \u0160ta \u0107emo i kako rije\u0161iti? Kada \u0107emo zauzeti zajedni\u010dki stav o terorizmu? Kada \u0107emo antiislamizam smatrati zlo\u010dinom protiv \u010dovje\u010dnosti? Kada \u0107emo zajedni\u010dki osuditi sve oblike terorizma? Na\u017ealost, ni\u0161ta od ovoga ne vidimo”, rekao je predsjednik Turske.<\/p>\n
Naglasio je da odluke koje donosi Vije\u0107e sigurnosti UN-a trebaju odra\u017eavati pravdu.<\/p>\n
“Odluke donesene bez pravde vrije\u0111uju globalnu savjest i uni\u0161tavaju povjerenje ljudi u UN”, kazao je.<\/p>\n
Erdogan je rekao da se tu ne radi samo o problemu globalnog upravljanja, ve\u0107 da sigurno postoji mnogo razloga za provo\u0111enje reformi u UN-u.<\/p>\n
“Prije svega, UN nema globalnu zastupljenost. Kada je osnovan nakon Drugog svjetskog rata, tada je napravljen sistem u \u010dijem centru je samo pet dr\u017eava. Me\u0111utim, sada je to potpuno druga\u010diji svijet. Kina i Rusija su u Vije\u0107u sigurnosti, ali to ne \u010dini zastupljenost Vije\u0107a sigurnosti pravednijom. Da li mo\u017ee postojati sistem koji zanemaruje 1,5 milijardi muslimana? Mo\u017ee li Vije\u0107e sigurnosti UN-a, koje nije kulturno raznoliko i nije inkluzivno u civilizacijskom smislu, osigurati mir i blagostanje? Naravno, vrlo te\u0161ko. O\u010digledno je da ne mo\u017ee”, rekao je turski \u010delnik.<\/p>\n
Istakao je da UN u tom smislu ne odra\u017eava novu globalnu politi\u010dku ravnote\u017eu.<\/p>\n
“Svijet smo prepustili sudbini pet dr\u017eava. Zemlje koje su udaljene hiljadama kilometara donose odluke o krizi koje se de\u0161avaju blizu nas i tako kroje sudbinu ljudi, zahvaljuju\u0107i svom mjestu u Vije\u0107u sigurnosti. Kakav god pristup zauzeli, ne omogu\u0107avaju pravo onima koji to zaslu\u017euju nego rade u skladu s njihovim nacionalnim interesima.”<\/p>\n
Kako je kazao, svijet se promijenio i vi\u0161e ne \u017eivimo u bipolarnom niti u unipolarnom svijetu.<\/p>\n
“U svijetu postoje razli\u010diti centri mo\u0107i. Prije svega, postoje zemlje koje podi\u017eu svoj glas i koji ka\u017eu ‘ne prihvatamo ovaj sistem kao takav’. Vije\u0107e sigurnosti UN-a ne odra\u017eava ovu raznolikost. Koliko je ispravno povjeriti \u010ditavu svjetsku politiku petorici predstavnika sistema uspostavljenog kao ishoda Drugog svjetskog rata?”.<\/p>\n
Naglasio je da se svijet suo\u010dava sa ozbiljnim globalnim problemima.<\/p>\n
“Pred nama su problemi poput terorizma, migracija, klimatskih uslova, globalnog zagrijavanja, su\u0161e, nepravde i propalih dr\u017eava. Uz sve to postoji mogu\u0107nost i me\u0111udr\u017eavnih sukoba. Tako\u0111er, sve izra\u017eenije dru\u0161tvene reakcije, nacionalizam i protekcionizam ugro\u017eavaju okru\u017eenje me\u0111unarodnog mira i stabilnosti. Kao da se \u010dovje\u010danstvo korak po korak uvla\u010di u veliki haos i sukob. Ako ne prona\u0111emo rje\u0161enje za ove probleme i ako iskreno ne budemo razgovarali, ve\u0107 sutra \u0107e biti prekasno. Jedini mehanizam u rukama \u010dovje\u010danstva i dalje je UN, uprkos svim problemima. Zbog toga se u UN-u ne\u0161to hitno mora poduzeti. Na\u0161 prijedlog je reforma sistema UN-a u skladu s promjenjivim uslovima u svijetu”, rekao je Erdogan.<\/p>\n
Erdoganova knjiga “Pravedniji svijet je mogu\u0107” prevedena je na engleski, arapski, francuski, ruski i \u0161panski jezik.<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor i foto: AA<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan u intervjuu za \u010dasopis “Kriter” govorio je o svojoj knjizi “Pravedniji svijet je mogu\u0107”, kritikama upu\u0107enim Vije\u0107u sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), najnovijim de\u0161avanjima u vezi sa Pari\u0161kim sporazumom o klimi te o brojnim drugim globalnim pitanjima, javlja Anadolu Agency (AA). Na pitanje za\u0161to se odlu\u010dio da napi\u0161e ovo djelo, Erdogan […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":113172,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-113171","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svet"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/113171","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=113171"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/113171\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/113172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=113171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=113171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=113171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}