{"id":113859,"date":"2021-10-16T15:33:53","date_gmt":"2021-10-16T13:33:53","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=113859"},"modified":"2021-10-16T15:33:53","modified_gmt":"2021-10-16T13:33:53","slug":"u-evropi-svakoj-petoj-vrsti-ptica-preti-izumiranje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=113859","title":{"rendered":"U Evropi svakoj petoj vrsti ptica preti izumiranje"},"content":{"rendered":"<div class=\"post-intro-content content font-medium\">\n<p>BirdLife International je u \u010detvrtak 14. oktobra 2021. objavio novu Evropsku crvenu listu ptica. U okviru Crvene liste nalazi se pregled rizika od regionalnog izumiranja 544 vrsta ptica u preko 50 dr\u017eava i teritorija Evrope, i prati IUCN Crvenu listu kategorija i kriterijuma koji se primenjuju na regionalnom nivou. Rizik od izumiranja svake vrste je ocenjen kategorijama od \u201eNajmanja briga (LC)\u201c do \u201eI\u0161\u010dezla (EX)\u201c.<\/p>\n<p>Kako je danas saop\u0161tilo <a href=\"https:\/\/pticesrbije.rs\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Dru\u0161tvo za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica Srbije<\/strong><\/a>, podatke je prikupljalo preko hiljadu eksperata i volontera \u0161irom Evrope. Ovo je \u010detvrta procena koju je uradila me\u0111unarodna organizacija BirdLife International, sa prethodnim izdanjima iz 1994. 2004. i 2015. Lista je objavljena ove sedmice, kada UN Konvencija o biolo\u0161kom diverzitetu diskutuje o novom planu za re\u0161avanje krize sa kojom se divlje vrste \u0161irom sveta suo\u010davaju.<\/p>\n<\/div>\n<p>S obzirom na to da su ptice vrlo osetljive na promene u svojoj \u017eivotnoj sredini, predstavljaju odli\u010dne pokazatelje stanja na na\u0161oj planeti. Svi \u017eivoti na ovoj planeti su povezani, a kada nam ptice izumiranjem poka\u017eu da su u opasnosti, to je znak da smo svi u opasnosti.<\/p>\n<p><strong>Neki od glavnih nalaza ove studije jesu da:<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Svaka peta vrsta ptica u Evropi je ugro\u017eena ili skoro ugro\u017eena<\/p>\n<p>\u2013 Brojnost svake tre\u0107e vrste u Evropi se smanjila u proteklih par decenija<\/p>\n<p>\u2013 Morske ptice, patkarice, \u0161ljukarice i grabljivice su najugro\u017eenije i to su grupe \u010dija brojnost najbr\u017ee opada u Evropi<\/p>\n<div class=\"code-block code-block-3 code-block-block-3\">\n<div class=\"danas-dfp \"><\/div>\n<\/div>\n<p>\u2013 Morska, poljoprivredna, mo\u010dvarna i travna stani\u0161ta su ona na kojima se nalaze najugro\u017eenije vrste<\/p>\n<p>\u2013 Brojnost ve\u0107ine vrsta \u0161eva, strnadica i svra\u010daka se smanjila; druge grupe ptica gde je zna\u010dajno opala brojnost jesu patke i \u0161ljukarice<\/p>\n<p>\u2013 71 vrsta (13%) je ugro\u017eena u Evropi (status kriti\u010dno ugro\u017een (CR), ugro\u017een (EN), ranjiv (VU))<\/p>\n<p>\u2013 35 vrsta (6%) je skoro ugro\u017eeno (NT)<\/p>\n<p>\u2013 5 vrsta se jo\u0161 uvek vodi kao regionalno i\u0161\u010dezle (RE)<\/p>\n<p><strong>Glavni razlozi smanjenja brojnosti posmatranih populacija ptica na Evropskim stani\u0161tima su:<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Prenamena upotrebe zemlji\u0161ta na velikim parcelama<\/p>\n<p>Status barske \u0161ljuke (Gallinago gallinago) je promenjen sa kategorije najmanja briga (LC) na ranjiv (VU) pre svega zbog gubitka stani\u0161ta i degradacije gnezdili\u0161ta.<\/p>\n<p>\u2013 Intenzivna poljoprivreda<\/p>\n<p>Status grlice (Streptopelia turtur) ostaje na kategoriji ranjive vrste (VU), jer zbog intenzivirane poljoprivrede nestaju stani\u0161ta pogodna za njeno gne\u017e\u0111enje i pesticidi uti\u010du na smanjenu dostupnost hrane.<\/p>\n<p>\u2013 Prekomerna eksploatacija morskih resursa<\/p>\n<p>Gavki (Somateria mollissima) je promenjen status sa ranjive (VU) na ugro\u017eenu vrstu (EN) usled kombinovanih faktora koji uklju\u010duju zaraze i nesta\u0161icu hrane.<\/p>\n<div class=\"code-block code-block-5 code-block-block-5\">\n<div class=\"danas-dfp \"><\/div>\n<\/div>\n<p>\u2013 Zaga\u0111enje kopnenih voda<\/p>\n<p>Status crnogrlog gnjurca (Podiceps nigricollis) je promenjen sa najmanja briga (LC) na ranjiv (VU), najverovatnije usled zaga\u0111enja vode usled poljoprivrednih aktivnosti i iz urbanih odvoda.<\/p>\n<p>\u2013 Neodr\u017eive i redovne \u0161umarske prakse<\/p>\n<p>Status velikog detli\u0107a (Dendrocopos major) je ostao u kategoriji najmanja briga (LC), ali se populacija smanjila uglavnom usled neodr\u017eivih \u0161umarskih praksi.<\/p>\n<p>\u2013 Razvoj infrastrukture<\/p>\n<p>Status \u0161panskog orla krsta\u0161a (Aquila adalberti) ostaje na kategoriji ranjive vrste (VU) jer se populacija suo\u010dava sa visokom smrtno\u0161\u0107u usled kolizije i elektrokucije sa dalekovodima.<\/p>\n<div class=\"code-block code-block-6 code-block-block-6\">\n<div class=\"danas-dfp \">Iako su naslovi u novoj Evropskoj crvenoj listi upozoravaju\u0107i, postoje i dobre vesti. Pobolj\u0161an je status ri\u0111e lunje (Milvus milvus) i azorske zimovke (Pyrrhula murina)\u2013 dve izuzetne pri\u010de o uspehu u o\u010duvanju vrsta \u2013 \u0161to je pokazatelj da ciljani pristup oporavku vrsta funkcioni\u0161e; dok intervencije poput dobro dizajnirane agro-ekolo\u0161ke \u0161eme mogu spasiti vrste \u010dija populacija je u opadanju, poput prdavca (Crex crex).<\/div>\n<\/div>\n<p>\u201ePtice su du\u017ee od nas na ovoj planeti, ali usled brzine kojom je ljudi eksploati\u0161u i uni\u0161tavaju, svedoci smo da se neke vrste strmoglavo kre\u0107u ka izumiranju. Crvena Lista je krucijalan izvor za sve koji rade na tome da se zaustavi klimatska i biodiverzitetska kriza, jer kada su ptice u nevolji, i priroda je u nevolji\u201c, ka\u017ee Anna Staneva, Privremeni \u0161ef za\u0161tite ptica i prirode, BirdLife Evropa.<\/p>\n<p>\u201eJedna poruka Crvene liste jeste da mi mo\u017eemo pobolj\u0161ati polo\u017eaj evropskih ptica. Populacije ptica u Evropi se smanjuju uglavnom usled gubitka stani\u0161ta, za \u0161ta postoje re\u0161enja. Oporavak stani\u0161ta velikih razmera i za\u0161tita nekoliko preostalih prirodnih stani\u0161ta u Evropi ne\u0107e samo pomo\u0107i da ptice pre\u017eive, ve\u0107 i da \u010dove\u010danstvo opstane\u201c, obja\u0161najva Claire Rutherford, referent za o\u010duvanje vrsta, BirdLife Evropa.<\/p>\n<p>\u201eRezultati pokazuju da ne uspevamo odr\u017eivo da upotrebljavamo na\u0161e zemlji\u0161te, slatkovodne resurse niti mora. Mi \u017eelimo, i neophodno nam je da Evropa predvodi svet u obnavljanju prirode, ali da bi se to dogodilo potrebno je samo da se uradi transformacija na\u0161e ekonomije. Ta transformacija mora po\u010deti SADA, u ovom periodu koji su UN nazvale Dekadom ekolo\u0161ke obnove\u201c, dodao je Martin Harper, regionalni direktor, BirdLife Evropa.<\/p>\n<p>Izve\u0161tavanje o stanju populacija divljih ptica na prostoru Srbije za potrebe nove Evropske crvene liste ptica uradilo je Dru\u0161tvo za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica Srbije (DZPPS) koje je partner me\u0111unarodne mre\u017ee BirdLife International.<\/p>\n<p>U nedavno objavljenoj \u201eCrvenoj knjizi ptica Srbije\u201c predstavljene su najugro\u017eenije vrste ptica sa teritorije na\u0161e dr\u017eave. Rad na ovoj publikaciji vodilo je Dru\u0161tvo za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica Srbije, zajedno sa partnerima: Zavodom za za\u0161titu prirode Srbije i Departmanom za biologiju i ekologiju Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.<\/p>\n<p>Podaci su prikupljeni za ukupno 352 pouzdano zabele\u017eene vrste, od kojih je bilo mogu\u0107e analizirati 255 vrsta ptica. Rezultati su alarmantni jer se \u010dak 123 vrste suo\u010davaju sa rizikom od i\u0161\u010dezavanja, a me\u0111u \u010diniocima koji ih ugro\u017eavaju izdvajaju se lov, krivolov i sakupljanje jedinki (ugro\u017eava 40 vrsta) i zaga\u0111enja koja poti\u010du iz poljoprivrede, me\u0111u kojima i trovanje pesticidima (ugro\u017eava 44 vrste).<\/p>\n<p><em>TEKST: Danas online<\/em><\/p>\n<p><em>FOTO: Jo\u017eef Gergelj\/Dru\u0161tvo za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica Srbije<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>BirdLife International je u \u010detvrtak 14. oktobra 2021. objavio novu Evropsku crvenu listu ptica. U okviru Crvene liste nalazi se pregled rizika od regionalnog izumiranja 544 vrsta ptica u preko 50 dr\u017eava i teritorija Evrope, i prati IUCN Crvenu listu kategorija i kriterijuma koji se primenjuju na regionalnom nivou. Rizik od izumiranja svake vrste je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":113860,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19,11],"tags":[],"class_list":["post-113859","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija","category-svet"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/113859","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=113859"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/113859\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/113860"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=113859"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=113859"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=113859"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}