Na dana\u0161nji dan prije 18 godina preminuo je prvi predsjednik Predsjedni\u0161tva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovi\u0107a, prenosi Anadolu Agency (AA).<\/p>\n
Umro je 19. oktobra 2003. godine od zatajenja srca. Prema procjenama, posljednjem ispra\u0107aju Alije Izetbegovi\u0107a prisustvovalo je vi\u0161e od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegova\u010dkih i me\u0111unarodnih zvani\u010dnika. Pretpostavlja se da je to bio najve\u0107i broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj d\u017eenazi u Sarajevu.<\/p>\n
– Ro\u0111en u Bosanskom \u0160amcu –<\/p>\n
Alija Izetbegovi\u0107, ro\u0111en je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom \u0160amcu. Pripadao je uglednoj begovskoj porodici koja je \u017eivjela u Beogradu, a koja se jo\u0161 1868. godine preselila u Bosanski \u0160amac. Ve\u0107 u drugoj godini Izetbegovi\u0107evog \u017eivota, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlu\u010dio se na selidbu u Sarajevo, gdje je zavr\u0161io osnovnu \u0161kolu i gimnaziju.<\/p>\n
Zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani Izetbegovi\u0107 je uhap\u0161en 1946. godine te osu\u0111en na trogodi\u0161nju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je iza\u0161ao 1949. godine.<\/p>\n
Nakon \u0161to je poslije trogodi\u0161njeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegovi\u0107 je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspje\u0161no zavr\u0161io u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradili\u0161ta, a od 1960. do 1982, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.<\/p>\n
– U zatvoru proveo \u0161est godina –<\/p>\n
U prolje\u0107e 1983. godine je uhap\u0161en i u ljeto iste godine u montiranom \u201cSarajevskom procesu\u201c osu\u0111en na 14 godina zatvora, gdje je proveo \u0161est godina.<\/p>\n
Po izlasku iz zatvora Izetbegovi\u0107 je 1990. godine sa grupom istomi\u0161ljenika osnovao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najvi\u0161e glasova i kasnije \u0107e odigrati klju\u010dnu ulogu u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije. Na \u010delu dr\u017eave i SDA bio je u vi\u0161e mandata.<\/p>\n
Odluku o povla\u010denju iz Predsjedni\u0161tva BiH saop\u0107io je 6. juna 2000. godine. Najavio je da \u0107e se povu\u0107i po isteku mandata na funkciji predsjedavaju\u0107eg Predsjedni\u0161tva BiH 12. oktobra iste godine. Tako\u0111er, odbio se kandidirati na Tre\u0107em kongresu SDA 2001. godine, te je progla\u0161en po\u010dasnim predsjednikom stranke.<\/p>\n
– Autor ve\u0107eg broja publicisti\u010dkih radova –<\/p>\n
Izetbegovi\u0107 je autor ve\u0107eg broja publicisti\u010dkih radova i studija te knjiga: “Islam izme\u0111u istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u vi\u0161e dr\u017eava. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. knjigu “Sje\u0107anja” (autobiografski zapis). Sabrana djela Alije Izetbegovi\u0107a u deset tomova objavljena su 2004. godine.<\/p>\n
Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao \u0161to su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najuticajniji \u0161panski list, madridski “El Mundo” izabrao je Aliju Izetbegovi\u0107a 1995. za li\u010dnost godine u svijetu.<\/p>\n
Istanbulski Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu po\u010dasnog doktora pravnih nauka za doprinos za\u0161titi ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobio je presti\u017enu nagradu za unapre\u0111enje ljudskih prava.<\/p>\n
– Po\u0161tovao ga cijeli svijet –<\/p>\n
Alija Izetbegovi\u0107 ukopan je na \u0161ehidskom mezarju Kova\u010di u Sarajevu. Njegovoj d\u017eenazi prisustvovalo je vi\u0161e od 100.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami su\u0107uti su pristigli iz stotinjak zemalja.<\/p>\n
Osta\u0107e zapam\u0107ena izjava Richarda Holbrookea, tvorca Dejtonskog sporazuma:<\/p>\n
“Da nije bilo Alije Izetbegovi\u0107a, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine.”<\/p>\n
Tada\u0161nji premijer, a sada\u0161nji predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, na vijest da je Alija Izetbegovi\u0107, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac, umro, rekao je da je to njegov narod i njega potreslo iz dubine du\u0161e.<\/p>\n
“Izetbegovi\u0107 je \u010dovjek koji je svojim \u017eivotom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske \u010dasti i zadivljuju\u0107e ustrajnosti, \u0161to je predstavljalo \u010dast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju dr\u017eavu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovi\u0107eve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegova\u010dkim narodom”, rekao je tada Erdogan.<\/p>\n
U ime Vlade Malezije, tada\u0161nji premijer Muhammed Mahatir izrazio je iskrenu \u017ealost zbog smrti Izetbegovi\u0107a.<\/p>\n
“Predsjednik Izetbegovi\u0107 je bio veliki lider Bosne i Hercegovine koji je cijeli svoj \u017eivot posvetio dobrobiti svog naroda, kao i njegovom napretku i prosperitetu. On je tako\u0111er bio veliki prijatelj Malezije, koji je u\u010dinio mnogo za ja\u010danje odnosa izme\u0111u dviju zemalja”, istakao je Mahatir na vijest o smrti Izetbegovi\u0107a.<\/p>\n
I tada\u0161nji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi\u0107 naglasio je da je Izetbegovi\u0107 svojom osobno\u0161\u0107u i politi\u010dkim djelovanjem sna\u017eno obilje\u017eio zbivanja u BiH.<\/p>\n
“Cijeli je svoj \u017eivot podredio politi\u010dkom djelovanju i nisu ga slomile ni te\u0161ke godine zatvorskog \u017eivota. Neupitna je njegova dr\u017eavni\u010dka uloga u ratnim i poratnim godinama u BiH, tom te\u0161kom periodu za sve dr\u017eave na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije. \u010cesto sam se susretao s njim na bezbrojnim mirovnim konferencijama koje, na\u017ealost, nisu uspjele sprije\u010diti rat, a na\u0161e smo poznanstvo nastavili i kasnije kada se BiH uspjela odr\u017eati kao samostalna dr\u017eava”, istakao je tada Mesi\u0107.<\/p>\n
I brojni drugi dr\u017eavnici svijeta, regije, ali i zvani\u010dnici u Bosni i Hercegovini iznijeli su divljenje i po\u0161tovanje spram djela koja je za \u017eivota u\u010dinio Alija Izetbegovi\u0107.<\/p>\n
– Najistaknutiji bh. politi\u010dar u novijoj historiji –<\/p>\n
Alija je zasigurno bio najistaknutiji bosanskohercegova\u010dki politi\u010dar u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.<\/p>\n
Izetbegovi\u0107a u prijateljskoj Turskoj nazivaju \u201cmudracem\u201d, a njegovi citati ostali su upisani u vremenu, i \u010desto je spominjan kao istinski primjer pravog lidera, humaniste i borca za ljudska prava.<\/p>\n
Njegove poruke svakako \u0107e ostati upam\u0107ene kao bezvremenske.<\/p>\n
Neki od citata Alije Izetbegovi\u0107a:<\/p>\n
\u201cVjerujem da je Bog stvorio ljude slobodnim i jednakim, da ne postoje vi\u0161e i ni\u017ee rase, ni dobri i zli narodi. Vjerujem da ljudi sa sobom donose jedan broj neotu\u0111ivih prava, da vlast nema ovla\u0161\u0107enja da ta prava uskra\u0107uje, kao \u0161to ne vjerujem u neograni\u010dena prava ve\u0107ine, jer tiranija ve\u0107ine je tiranija kao i svaka druga. Vjerujem da je mjerilo slobode odnos prema manjinama, a sloboda mi\u0161ljenja prije svega pravo da se druga\u010dije misli. U tome je u najkra\u0107em sadr\u017eano moje razumijevanje demokratije.\u201d<\/p>\n
\u201cBosna nije samo par\u010de zemlje na brdovitom Balkanu. Za mnoge od nas Bosna je ideja, san o zemlji na razme\u0111u svjetova, na velikoj granici izme\u0111u Istoka i Zapada. To je zemlja vi\u0161e vjera i nacija, pa stoga i zemlja tolerancije, gdje svako mo\u017ee da misli i vjeruje kako \u017eeli, gdje ne smije biti nasilja nad \u010dovjekom i gdje ne\u0107e biti nepravde. To je bio na\u0161 san o Bosni i samo takva Bosna mo\u017ee da postoji i opstane.\u201d<\/p>\n
\u201cVjerujemo, tako\u0111er, da ljudi razli\u010ditih vjera i nacija mogu da \u017eive zajedno u toleranciji i miru. Ka\u017eu da je to utopija na ovim prostorima. Mi odgovaramo da je to jedini ljudski izlaz iz ove nevolje koja je pogodila mnoge nevine ljude svih vjera i nacija i mi nastavljamo da u to vjerujemo. A, utopija u koju se vjeruje prestaje to biti.\u201d<\/p>\n
\u201cZamislite se nad kartom Bosne i Hercegovine i recite mo\u017ee li biti dobrog i trajnog rje\u0161enja za sve ukoliko jednaka prava ne va\u017ee za sve njene stanovnike\u201d.<\/p>\n
Mi Bosnu mo\u017eemo odr\u017eati jedino kao civiliziranu zemlju. Na\u0161av\u0161i se u ovakvim klije\u0161tima dva mraka koji poku\u0161avaju osvojiti Bosnu, moramo biti oni koji nose lu\u010d svjetlosti.\u201d<\/p>\n
\u201cNe krivimo \u010ditave narode za zla i nesre\u0107u. Krivi su uvijek i samo pojedinci, bez obzira \u0161to ih je tako mnogo da \u010dine za sebe jedan zlo\u010dina\u010dki narod. Krivica nije kolektivna, ona je uvijek pojedina\u010dna, individualna.\u201d<\/p>\n
\u201cMislim da ljude treba dijeliti na civilizirane i barbare i da je to jedina prava podjela. Sve ostalo su uvredljive besmislice.\u201c<\/p>\n
Nema lo\u0161ih naroda, ima samo lo\u0161ih vo\u0111a. Oni koji su krivi za nesre\u0107u Bosne odgovarat \u0107e prije ili kasnije pred Bogom i pred ljudima. Tu odgovornost niko ne\u0107e mo\u0107i izbje\u0107i.\u201d<\/p>\n
\u201cDa je samo jedan Hrvat ili Srbin poginuo brane\u0107i Sarajevo \u2013 a nije jedan, nego mnogo njih \u2013 mi bismo trebali da ustanemo i da mu odamo po\u0161tu na na\u010din koji prili\u010di.\u201d<\/p>\n
\u201cNa\u0161a zemlja i na\u0161 narod bili su osu\u0111eni na uni\u0161tenje. Sam na\u0161 opstanak je na\u0161a pobjeda.\u201d<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor: AA<\/p>\n
Infografika: Aldijana Hadzi\u0107 \/AA<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na dana\u0161nji dan prije 18 godina preminuo je prvi predsjednik Predsjedni\u0161tva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovi\u0107a, prenosi Anadolu Agency (AA). Umro je 19. oktobra 2003. godine od zatajenja srca. Prema procjenama, posljednjem ispra\u0107aju Alije Izetbegovi\u0107a prisustvovalo je vi\u0161e od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegova\u010dkih i me\u0111unarodnih zvani\u010dnika. Pretpostavlja se da je to […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":114001,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-114000","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/114000","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=114000"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/114000\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/114001"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=114000"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=114000"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=114000"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}