{"id":114201,"date":"2021-10-21T15:04:26","date_gmt":"2021-10-21T13:04:26","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=114201"},"modified":"2021-10-21T15:04:26","modified_gmt":"2021-10-21T13:04:26","slug":"sumarice-80-godina-od-masovnog-stradanja-civila-u-kragujevcu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=114201","title":{"rendered":"\u0160umarice: 80 godina od masovnog stradanja civila u Kragujevcu"},"content":{"rendered":"<p>U spomen &#8211; parku &#8220;Kragujeva\u010dki oktobar&#8221; u \u0160umaricama obele\u017eava se Dan se\u0107anja na \u017ertve u Drugom svetskom ratu i 80 godina od masovnog streljanja civila u Kragujevcu, a dr\u017eavnu ceremoniju predvodi predsednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107.<\/p>\n<p>Moleban, pomen stradalima, slu\u017eio je episkop \u0161umadijski Jovan sa sve\u0161tenstvom, a nakon toga predsednik Vu\u010di\u0107 polo\u017eio je venac kod spomenika &#8220;V3&#8221;, podignutom na mestu gde su 21. oktobra 1941.godine nema\u010dke okupacione snage streljale \u0111ake i profesore kragujeva\u010dke gimnazije.<\/p>\n<p>Vence su polo\u017eili i ministri u Vladi Srbije, predstavnici Skup\u0161tine Srbije, Vojske Srbije, verskih zajednica, Grada Kragujevca, SUBNOR-a, kao i u\u010denici i profesori Prve kragujeva\u010dke gimnazije.<\/p>\n<p>Obele\u017eavanju prisustvuju ministri Branko Ru\u017ei\u0107, Neboj\u0161a Stefanovi\u0107, Darija Kisi\u0107 Tepav\u010devi\u0107, Gordana \u010comi\u0107, biv\u0161i predsednik Srbije Tomislav Nikoli\u0107, kao i brojni gra\u0111ani.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, prisustvuju i ambasador SAD Entoni Godfri, potpredsednica Bundestaga Klaudija Rot, predstavnici ambasada Poljske, Slova\u010dke, Austrije, Francuske, Belorusije, Palestine, Kazastana.<\/p>\n<p>U znak se\u0107anja na stradanje nevinih civila u Kragujevcu odr\u017eava se i tradicionalni &#8220;Veliki \u0161kolski \u010das,&#8221;.<\/p>\n<p>Masovno streljanje civila u Kragujevcu smatra se jednim od najve\u0107ih zlo\u010dina nema\u010dke vojske u Drugom svetskom ratu, a streljanje je vr\u0161eno 19, 20. i 21.oktobra kao odmazda za 10 ubijenih i 26 ranjenih nema\u010dkih vojnika posle sukoba sa partizanima i \u010detnicima na putu izme\u0111u Kragujevca i Gornjeg Milanovca.<\/p>\n<p>Izdata je naredba da se za jednog ubijenog nema\u010dkog vojnika strelja 100 ljudi, a za ranjenog 50.<\/p>\n<p>Ta\u010dan broj \u017ertava nema\u010dke odmazde nije ta\u010dno utvr\u0111en, a direktorka Muzeja 21.oktobar Marijana Stankovi\u0107 ka\u017ee za Tanjug da ta ustanova raspola\u017ee podacima o 2.796 streljanih civila.<\/p>\n<p>&#8220;Na\u0161a ustanova se zvani\u010dno dr\u017ei istra\u017eivanja na\u0161eg pokojnog kolege Stani\u0161e Brki\u0107e i ima identifikovanih 2.796 \u017ertava. Veruje se da ih je nekoliko stotina vi\u0161e, a mi \u0107emo nastaviti to istra\u017eivanje koje cje teajati verovatno decenija posle nas&#8221;, rekla je Stankoviv\u0107.<\/p>\n<p>Me\u0111u streljanima je, ka\u017ee, oko 300 mladi\u0107a i dece uzrasta od 12 do 20 godina, a me\u0111u njima su u\u010denici Prve i Druge gimnazije i U\u010diteljske \u0161kole, kao i mladi\u0107i koji su radili u Vojnotehni\u010dkom zavodu.<\/p>\n<p>Kako ka\u017ee, prema podaca Muzeja, 19. oktobra je streljano 415 gra\u0111ana u okolini Kragujevca, u selima Gro\u0161nica, Me\u010dkovac i Mar\u0161i\u0107, a 20. oktobra je u Kragujevcu strljeljano grupa od 122 gra\u0111ana, me\u0111u kojima je bilo i Jevreja.<\/p>\n<p>&#8220;Najmasovnije streljanje je bulo na dana\u0161nji dan kada je ubijeno vi\u0161e od 2.200 gra\u0111ana&#8221;, ka\u017ee Stankovi\u0107.<\/p>\n<p>Na &#8220;Velikom \u0161kolskom \u010dasu&#8221; bi\u0107e izvedena poema &#8220;Crni dan&#8221; Du\u0161ka Radovi\u0107a, prva poema namenski napisana za tu manifestaciju, a koja je izvedena 1971. godine.<\/p>\n<p>Dramski prikaz re\u017eirao je Dragan Jakovljevi\u0107, a poemu izvodi 12 glumaca Knja\u017eeva\u010dkog teatra sa gostuju\u0107im glumcem iz Milo\u0161em Lazi\u0107em, a u saradnji sa Kragujeva\u010dkim teatrom.<\/p>\n<p>&#8220;Du\u0161ko Radovi\u0107 je tom poemom postavio temelj i standarde za poeme pisane u poslednjih 50 godina. Poema je vrlo tu\u017ena, govori o stradanju dece nevine \u017ertve koje nisu ni\u0161ta krive. Opominje i nosi jaku poruku da takvi zlo\u010dini ne smeju da se de\u0161avaju&#8221;, rekla je Stankovi\u0107.<\/p>\n<p>Dodaje da se &#8220;Veliki \u0161kolski \u010das&#8221; u \u0160umaricama kao komemoracija odr\u017eava od 1957.godine, a od 1961.godine ta manifestacija se odr\u017eava kod Spomenika streljanim \u0111acima i profesorima, koji je te godine i otkriven.<\/p>\n<p>Veliki \u0161kolski \u010das kraj spomenika streljanim \u0111acima i profesorima prvi put je odr\u017ean 1957. godine i od tada je u programu u\u010destvovalo vi\u0161e od 50.000 u\u010desnika, napisano na desetine poema, originalnih muzi\u010dkih i knji\u017eevnih dela.<\/p>\n<p>U spomen na \u017ertve streljanja \u010ditav prostor \u0160umarica je 1953.godine pretvoren u spomen-park, a memorijalni kompleks obuhvata povr\u0161inu od 352 hektara na kojoj se nalazi 30 masovni grobnica.<\/p>\n<p>U okviru kompleksa nalazi se 10 spomenika koji su podignuti na humkama streljanih.<\/p>\n<p>&#8220;Osamdeset godina nezaborava. Ubijali su nedu\u017ene ljude, ubijali su nam decu. \u010citava odeljenja na\u0161e dece vo\u0111ena su na streljanje, kao da ih vode na \u0161kolsku priredbu. Tu decu, decu \u0160umadije i Srbije, nikada ne\u0107emo zaboraviti. Neka je ve\u010dna slava svim ubijenim junacima i neka ve\u010dno \u017eive Kragujevac i Srbija!&#8221;, navodi se na Instagram profilu predsednika Srbije.<\/p>\n<p>\u0160umarice su mesto velike tragedije srpskog naroda koja se ne sme zaboraviti, izjavila je danas ministarka za rad, zapo\u0161ljavanje, bora\u010dka i socijalna pitanja Darija Kisi\u0107 Tepav\u010devi\u0107 u Kragujevcu gde je prisustvovala obele\u017eavanju Dana se\u0107anja na \u017ertve stradale u Drugom svetskom ratu.<\/p>\n<p>U \u0160umaricama je, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vu\u010di\u0107a, obele\u017eeno 80 godina od masovnog streljanja civila iz Kragujevca i okoline, me\u0111u kojima i u\u010denika i profesora kragujeva\u010dke gimnazije.<\/p>\n<p>&#8220;Posle 80 godina nalazimo se na mestu gde se desila velika tragedija. Prisustvovali smo Velikom \u0161kolskom \u010dasu sa porukom da se ovaj doga\u0111aj nikada ne zaboravi i da ne dozvolimo da se ikada vi\u0161e tako ne\u0161to bilo gde ponovi&#8221;, rekla je Kisi\u0107 Tepav\u010devi\u0107 novinarima posle ceremonije u \u0160umaricama.<\/p>\n<p>Direktorka Prve gimnazije u Kragujevcu, Slavica Markovi\u0107, koja je sa u\u010denicima te \u0161kole polo\u017eila venac kod Spomenika V3 streljanim \u0111acima i profesorima, rekla je da je 21. oktobar datum koji budi najtu\u017enija ose\u0107anja kod Kragujev\u010dana koji, kako ka\u017ee, veoma po\u0161tuju se\u0107anje na taj tragi\u010dan doga\u0111aj.<\/p>\n<p>&#8220;Kada vidite koliko Kragujev\u010dana i ljudi iz drugih krajeva dolazi, daje veru da sa takva tragedija vi\u0161e nikada ne\u0107e ponoviti&#8221;, kazala je Markovi\u0107.<\/p>\n<p>Ona ka\u017ee da su u kragujeva\u010dkoj gimnaziji posebno vezani za ovaj datum koji je i Dan \u0161kole, a koji se svake godine obele\u017eava komemorativnom akademijom.<\/p>\n<p>&#8220;Na\u0161i u\u010denici su svake godine u \u0160umaricama, svaki Veliki \u0161kolski \u010das ostavi nas pod utiskom do slede\u0107eg&#8221;, kazala je Markovi\u0107 za Tanjug.<\/p>\n<p>Navodi da su komemoraciji u \u0160umicama prisustvovali u\u010denici svih osnovnih i srednjih \u0161kola i pred\u0161kolskih ustanova u Kragujevcu i istakla da je va\u017eno da se neguje se\u0107anje na taj datum.<\/p>\n<p>&#8220;Sve dok se podsti\u010de da u\u010denici pi\u0161u i slikaju o tome, to se\u0107anje \u0107e \u017eiveti. Jasno je da mlade generacije ne mogu da do\u017eive taj doga\u0111aj kao potomci stradalih,ali u \u0161koli i porodici treba sa\u010duvati to se\u0107anje i uverena sam da \u0107e to tako uvek i biti&#8221;, poru\u010dila je Markovi\u0107.<\/p>\n<p>Komemoraciji je i prisustvovao predsednik SUBNOR-a Vidosav Kova\u010devi\u0107 koji je rekao da je pre 80 godina srpski narod rekao istorijsko &#8220;ne&#8221; fa\u0161izmu i odazvao se pozivu Komunisti\u010dke partije Jugoslavije i zajedno sa drugim jugoslovenskim narodima po\u010deo je op\u0161tenarodni ustanak protiv okupatora.<\/p>\n<p>Podsetio je da je u \u010detvorogodi\u0161njog borbi srpski narod najvi\u0161e stradao o \u010demu govori i jedno od najve\u0107ih strati\u0161ta u \u0160umaricama.<\/p>\n<p>Na kraju je srpski narod stao u stroj pobednika u Drugom svetskom ratu, a sa tom pobedom do\u0161la je sloboda kao najve\u0107a civilizacijska vrednost, rekao je Kova\u010devi\u0107 i dodao: &#8220;Odu\u0161evljen sam \u0161to je veliki broj mladih j u\u010denika bio u \u0160umaricama. Ne smemo zaboraviti takve doga\u0111aje. Jednom je neko rekao:&#8221;mrtvi nisu oni koji su umrli, mrtvi su oni koji su zaboravljeni&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Tanjug<\/p>\n<p>Foto: Tanjug, Milo\u0161 Milivojevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U spomen &#8211; parku &#8220;Kragujeva\u010dki oktobar&#8221; u \u0160umaricama obele\u017eava se Dan se\u0107anja na \u017ertve u Drugom svetskom ratu i 80 godina od masovnog streljanja civila u Kragujevcu, a dr\u017eavnu ceremoniju predvodi predsednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107. Moleban, pomen stradalima, slu\u017eio je episkop \u0161umadijski Jovan sa sve\u0161tenstvom, a nakon toga predsednik Vu\u010di\u0107 polo\u017eio je venac kod spomenika [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":114202,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-114201","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/114201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=114201"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/114201\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/114202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=114201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=114201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=114201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}