\u017divot u zajednici s na\u0161im kom\u0161ijama, katolicima, pravoslavnim, jevrejima i svim ljudima koji se ne izja\u0161njavaju kao vjernici apsolutno je mogu\u0107 i to je jedini ispravan put, poruka je novoimenovanog sarajevskog muftije Ned\u017eada ef. Grabusa u razgovoru za Anadolu Agency (AA).<\/p>\n
Redovni profesor na Katedri za akaid, tesavvuf i uporedne religije Fakulteta islamskih nauka (FIN) rekao je da je islam velika svjetska ideja, koja je bila utjecajna kroz historijske periode, a imala je utjecaj i na nemuslimane.<\/p>\n
“Bog je Gospodar svjetova i mi ne mo\u017eemo reducirati na\u0161u vjeru samo na Gospodara muslimana. Mi kada javno govorimo, moramo biti svjesni da nas ne slu\u0161aju samo \u010dlanovi Islamske zajednice, ve\u0107 i ljudi koji imaju dilemu o tome kako gledati na islam. U Sarajevu su ljudi uvijek slobodno tuma\u010dili i \u017eivjeli svoju vjeru, kada je to bila misaona imenica u mnogim dana\u0161njim razvijenim evropskim zemljama. Treba biti potpuno glasan, jasan, ponosan na tradiciju Sarajeva, ali i op\u0107enito na\u0161eg bh. identiteta”, rekao je Grabus.<\/p>\n
Novi sarajevski muftija, kojem je murasela uru\u010dena pro\u0161log mjeseca u Ba\u0161\u010dar\u0161ijskoj d\u017eamiji u Sarajevu, kazao je kako obna\u0161anje du\u017enosti sarajevskog muftije za svakog \u010dovjeka, a pogotovo za “gazinovca” (svr\u0161enika Gazi Husrev-begove medrese op.a.), predstavlja veliku \u010dast, a svakako i odgovornost.<\/p>\n
– Period brzih promjena i vrijeme sveznalica –<\/p>\n
Kada je rije\u010d o izazovima s kojima se danas suo\u010dava Islamska zajednica u BiH, Grabus smatra kako je, prije svega, zna\u010dajno naglasiti da je posljednjih 30 godina bio period u kojem su se doga\u0111ale brze promjene, ne samo na dru\u0161tvenom ve\u0107 i na politi\u010dkom, op\u0107enito na planu ljudskog \u017eivota.<\/p>\n
“Prije 30-ak godina, mi smo u vjerskom smislu bili provincija, nismo znali uop\u0107e \u0161ta se doga\u0111a na globalnom planu i kakva su kretanja u smislu razumijevanja i tuma\u010denja religije, ne samo kada govorimo o islamu ve\u0107 i o drugim religijama, koji su to centri mo\u0107i, koje su va\u017ene teme. Sada smo u sredi\u0161tu mnogih zbivanja. Sarajevo je grad koji privla\u010di razli\u010ditosti, to je grad u kojem se podjednako ljudi ve\u017eu i za islamsku i za kr\u0161\u0107ansku i jevrejsku tradiciju. Naravno, imamo i element sekularne lai\u010dke dr\u017eave. U tom kontekstu do\u0161lo je do potpune promjene pogleda na \u017eivot. Mnogi ljudi koji nisu imali nikakav odnos prema islamskim vrijednostima redefinirali su svoje poglede na svijet, ponovo su po\u010deli propitivati svoj identitet”, pojasnio je Grabus.<\/p>\n
Institucije Islamske zajednice poku\u0161avale su u tom periodu tranzicije tuma\u010diti osnovna pitanja, me\u0111utim naglo se pojavio i utjecaj ljudi na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Grabus ka\u017ee kako je logi\u010dno da Islamska zajednica nije bila ni kadrovski, a ni obrazovno toliko osposobljena da odgovori na sve izazove s kojima se suo\u010dila te da ne treba o\u010dekivati da se mogu praviti tako brze promjene. \u010cinjenica je da se u tom procesu odnos prema tradiciji mijenjao, naglasio je Grabus te istakao da, i prema mi\u0161ljenju filozofa, kada ljudi ne bi propitivali svoju tradiciju vratili bi se u pe\u0107ine.<\/p>\n
“Moramo razvijati svoju tradiciju i pogled na svijet, pogled na islam, dru\u0161tvene procese koji se ovdje doga\u0111aju na temelju iskustava koje su imale generacije prije nas, na\u0161a ulema, misle\u0107i ljudi koji su znali gdje \u017eive, kako se suo\u010diti s odre\u0111enim izazovima i problemima”, poru\u010dio je Grabus te ukazao na novi izazov:<\/p>\n
“Sada imamo trend koji se pojavio na globalnom planu, gdje imamo sveznalice iz svih podru\u010dja, ne samo s podru\u010dja tuma\u010denja vjere. Ljudi ‘sve znaju’ iz segmenata ljudskog \u017eivota i sada se suo\u010davamo upravo s tim problemom. Kako sa\u010duvati neke tradicionalne vrijednosti, autoritet duhovnog u\u010ditelja, imama, muallima, muderrisa, profesora, kako sa\u010duvati to zajedni\u0161tvo u vjeri koje \u0107e nam omogu\u0107iti da budemo ljudi stabilnog identiteta i da se odupremo odre\u0111enim, mo\u017eda prolaznim promjenama ili fenomenima koji se doga\u0111aju oko nas. U tom smislu nama je najva\u017enije osna\u017eiti i ohrabriti ljude koji rade kao imami, vjerou\u010ditelji u \u0161kolama, da mogu mla\u0111im generacijama prenijeti tu duhovnu snagu, ljubav prema vjeri, identitetu i domovini u kojoj \u017eivimo. Ako uspijemo pokrenuti tu vrstu pri\u010de i redefinirati na neki na\u010din tu svoju predanost ovom podru\u010dju i domovini gdje \u017eivimo na temelju vrijednosti koje smo naslijedili od na\u0161ih predaka, onda mo\u017eemo biti zadovoljni”.<\/p>\n
– Dijalog me\u0111u vjernicima –<\/p>\n
Dodao je kako Islamska zajednica, u tom smislu, mora pratiti tokove u dru\u0161tvu, pratiti \u0161ta se doga\u0111a u svim segmentima ljudskog djelovanja te kako se u tom smislu ne smije bojati i otvoriti neka pitanja za koja se mo\u017eda smatra da su ili prevazi\u0111ena ili nepotrebna da se o njima govori.<\/p>\n
“U pluralnom dru\u0161tvu ni\u0161ta nije stati\u010dno, u demokratskom dru\u0161tvu ljudi raspravljaju o svim pitanjima. Nama je ovdje najva\u017enije razvijati identitet kod vjernika, kod muslimana koji svjedo\u010de vjeru u Boga, a to je jedan siguran identitet, da oni imaju takvo uvjerenje u ono \u0161to vjeruju da im to daje duhovnu snagu da se mogu suo\u010diti s razli\u010ditim izazovima i pitanjima koja dolaze iz razli\u010ditih dijelova svijeta, iz Evrope ili s Istoka. I kada govorimo o tim temama, da to poku\u0161amo analizirati na na\u010din kako se to ina\u010de radi u otvorenim dru\u0161tvima. Da ne odbijamo sve, da ne osu\u0111ujemo jedni druge, da iz Islamske zajednice \u0161aljemo signale da je potrebno pravilno analizirati odre\u0111ene probleme s kojima se suo\u010davamo, artikulirati ideje koje \u0107e sna\u017eiti mladog \u010dovjeka u dilemi da li da ostane na putu vjere ili ne, da mu daju snage da mo\u017ee slobodno svjedo\u010diti svoju vjeru”, rekao je biv\u0161i muftija ljubljanski.<\/p>\n
Ono \u0161to je tako\u0111er naglasio je da je potrebno i va\u017eno otvarati dijalog i me\u0111u vjernicima.<\/p>\n
“Mi smo svjesni da trenutno unutar na\u0161eg naroda postoje ljudi koji razli\u010dito tuma\u010de islam. Postoje utjecaji iz razli\u010ditih dijelova muslimanskog svijeta, ali naravno i utjecaji sa Zapada. Mi, koji nastupamo u ime Islamske zajednice moramo pratiti tokove, biti otvoreni za razli\u010ditu vrstu debata i imati sna\u017ene argumente da mo\u017eemo ljude uvjeriti da je na\u0161 stav prikladniji za na\u0161e podru\u010dje gdje mi \u017eivimo nego neke druge ideje koje nam se poku\u0161avaju \u010desto nametnuti, i koje mogu biti dobre za neka druga podru\u010dja, ali nas mogu odvesti u pogre\u0161nom smjeru djelovanja. U tom smislu je va\u017eno da se ne bojimo odgovarati na te\u0161ka pitanja, jer svaki put kad otvorimo ta pitanja poma\u017eemo ljudima koji ne samo emocionalno do\u017eivljavaju islam, nego ho\u0107e da racionaliziraju odre\u0111ene poglede na svijet, da su sigurni u te svoje stavove i da ih mogu dalje prenositi, unutar svog u\u017eeg kruga razvijati”, kazao je Grabus.<\/p>\n
– Bog je Gospodar svjetova, a ne samo muslimana –<\/p>\n
Specifi\u010dnost muftije Grabusa je kori\u0161tenje jezika za koji se slobodno mo\u017ee re\u0107i da nije tipi\u010dan jezik imama ili vjerskog slu\u017ebenika. To potvr\u0111uje i re\u010denica iz jednog od njegovih ranijih predavanja, u kojoj je kazao: \u201cNa\u0161 Stvoritelj, dragi Bog, jeste Bog svih nas, Bog svih ljudi, svih vjernika i svih koji tvrde da ne vjeruju. Svi mi pripadamo jednom bh. identitetu.” Na pitanje koliko je zna\u010dajno da jedan vjerski slu\u017ebenik koristi ovakav jezik i ima ovakav pristup, Grabus odgovara kako se o vjerskom diskursu i na\u010dinu tuma\u010denja islama mo\u017ee govoriti, ali da je, u tom kontekstu, bitno shvatiti kur\u2019anske poruke, kao i ono \u0161to je govorio Muhammed a.s.<\/p>\n
“Vidjet \u0107emo da postoje odre\u0111ene ideje koje su apsolutno namijenjene svim ljudima. Ako pogledamo temeljne poruke u kojima Kur\u2019an govori o \u010dovje\u010danstvu, kako se Kur\u2019an obra\u0107a ljudima, onda vidimo da je Bog stvoritelj \u010ditavog \u010dovje\u010danstva. \u010cesto mi u svome pogledu na svijet reduciramo islam ili op\u0107enito islamski pogled na neku na\u0161u interpretaciju. Bog je po na\u0161em vjerovanju stvorio sve \u0161to di\u0161e na ovom svijetu, bez obzira da li se radilo o ljudima, biljnom ili \u017eivotinjskom svijetu. Ako polazimo s te pozicije, onda kao odgovorni ljudi moramo tra\u017eiti na\u010dina kako da drugima prenesemo sr\u017e i samu su\u0161tinu islamskog u\u010denja”, pojasnio je Grabus.<\/p>\n
Koliko je va\u017ean jezik jednog imama, odnosno osobe koja tuma\u010di islam, Grabus je objasnio na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n
“Kada javno govorimo, ne slu\u0161aju nas samo \u010dlanovi Islamske zajednice, konkretnije kazano, ljudi koji obavljaju namaz i obavljaju sve muslimanske ili islamske propise. Slu\u0161aju nas \u010desto ljudi koji imaju dilemu o tome kako gledati na islam. Ako pratimo neke povijesne periode vidjet \u0107ete koliko je islam bio utjecajan kao ideja i koliko je utjecao i na nemuslimane. Mi smo danas u poziciji da se mi muslimani hrvemo s odre\u0111enim pitanjima koja ne mo\u017eemo razumjeti kao muslimani, zato je potrebno mijenjati taj jezik”.<\/p>\n
Podsje\u0107aju\u0107i na odlomke iz Kur\u2019ana iz sure Fatiha, Grabus podsje\u0107a da se u toj suri Bog imenuje Gospodarom svjetova.<\/p>\n
“On je Gospodar svjetova, ne mo\u017eemo reducirati na\u0161u vjeru samo na Gospodara muslimana. Ako budemo razumijevali tu cjelovitu sliku islama koja nam nudi razli\u010dite aspekte duhovnog uzdizanja ka spoznaji onda vjerovatno mo\u017eemo mijenjati i tu vrstu pogleda na islam koja je danas na neki na\u010din zale\u0111ena unutar tih na\u0161ih \u010desto interpretacija povijesnog pogleda na odre\u0111ena pitanja. Islam je velika svjetska ideja i ne treba je nikada reducirati na neko lokalni ili na\u0161 osobni pogled”.<\/p>\n
– U Sarajevu ljudi slobodno \u017eivjeli vjeru –<\/p>\n
Sarajevo je opisao kao grad u kojem nijednom vjerniku nije tijesno, da njegova posebnost nije u prostornoj blizini vjerskih objekata, d\u017eamija, crkava i sinagoge, ve\u0107 su posebnost Sarajlije, mu\u0161karci i \u017eene, vjernici i vjernice koji nikada nisu prekidali vi\u0161estoljetnu praksu zajedni\u010dkog \u017eivota.<\/p>\n
Na pitanje da li smo svjesni tog bogatstva koje posjedujemo, muftija Grabus je odgovorio kako je o tome \u010desto razmi\u0161ljao dok je \u017eivio izvan BiH.<\/p>\n
“Mi ovdje to uzimamo kao jednostavnu \u010dinjenicu. Nismo nekada ni svjesni \u0161ta ovdje imamo, ali tek kad odemo vani, izvan BiH, kada poku\u0161avamo uporediti na\u010din \u017eivota ljudi na razli\u010ditim podru\u010djima vidimo koliko je taj amalgam zajedni\u0161tva ovdje razvijan u Sarajevu, naravno i u BiH”, kazao je Grabus.<\/p>\n
Objasnio je kako se specifi\u010dnost na\u0161eg identiteta, koja se razvijala na podru\u010dju Sarajeva i drugim dijelovima BiH, mo\u017ee primijetiti i u toj vanjskoj slici, odnosno kada se pogleda kako su formirane \u010detvrti i mahale u gradu, na koji na\u010din su ispo\u0161tovane te tradicijske forme arhitekture kod razli\u010ditih vjerskih zajednica, ali isto tako i ta \u017eiva zajednica vjernika koja je u Sarajevu formirana prije 600 godina i danas funkcioni\u0161e kao takva.<\/p>\n
“U Sarajevu su ljudi uvijek slobodno tuma\u010dili i \u017eivjeli svoju vjeru, kada je to bila misaona imenica u mnogim razvijenim dana\u0161njim evropskim zemljama. Pogledajte razli\u010dito naslije\u0111e koje imamo u bibliotekama, galerijama, u pisanim tragovima, vidjet \u0107ete da su u svim periodima ljudi ne samo slobodno svjedo\u010dili svoju vjeru, slobodno po svome zakonu mogli i\u0107i u crkvu, d\u017eamiju ili sinagogu, nego su imali svoje u\u010ditelje vjere i imali su zajednicu vjernika. To je ustvari smisao, tamo gdje je d\u017eamija moraju biti u\u010ditelji vjere, ali postoji d\u017eemat – zajednica vjernika koja je bliska toj d\u017eamiji, isto je i s drugim vjerskim objektima. Malo je gradova u svijetu koji se time mogu pohvaliti. Mo\u017eda nismo dovoljno sposobni da predstavimo tu prednost koju Sarajevo ima. Nekada stidljivo o tome govorimo. Tu treba biti potpuno glasan, jasan, ponosan na tradiciju Sarajeva, ali op\u0107enito na\u0161eg bh. identiteta, To je ne\u0161to \u0161to mnogi u svijetu cijene, prepoznaju i mi moramo s tom idejom jasnije nastupati”, kazao je Grabus.<\/p>\n
Prema rije\u010dima Grabusa, uvijek postoji \u010du\u0111enje i postavlja se pitanje zar je stvarno mogu\u0107e da ljudi ovdje ne mogu \u017eivjeti zajedno te da bi se u tom slu\u010daju trebalo navesti koji su to razlozi pa “ne mo\u017eemo” \u017eivjeti slobodno i zajedno u ovoj dr\u017eavi.<\/p>\n
“Kao ljudi koji rade unutar Islamske zajednice, ljudi koji tuma\u010de islam ili poku\u0161avaju pokazati \u0161iroj dru\u0161tvenoj zajednici \u0161ta je na\u0161e u\u010denje, mi se \u010dudimo kada neko ovdje negativno govori o na\u0161em identitetu, jer mi nikoga ovdje u povijesti nismo silom tjerali da bude musliman niti nam to pada na pamet, jer bi to bila \u010dista suprotnost sa su\u0161tinom na\u0161ega u\u010denja. Ne mo\u017ee se pred Uzvi\u0161enog Boga do\u0107i slobodno ako smo nekoga natjerali da on silom postane vjernik. U tom smislu postoji tu potencijal, ali ne postoji \u010desto politi\u010dka volja ili postoji neka vrsta umi\u0161ljenosti da su neki ljudi, neki ideali ili neke politike superiornije u odnosu na ono \u0161to jesmo mi. To je besmisleno”, rekao je Grabus i dodao:<\/p>\n
“Pro\u0161la su vremena kada su nam drugi definirali na\u0161 identitet, kada su nas uvjeravali da smo mi ovdje orijentalna zaostav\u0161tina. Neka to zaborave i neka ne misle, ikada, da se mi mo\u017eemo vratiti u takav na\u010din razmi\u0161ljanja. To su politi\u010dke okolnosti omogu\u0107avale, ali na primjeru Sarajeva evo mi pokazujemo da ljudi razli\u010ditih identiteta mogu slobodno \u017eivjeti i mi \u0107emo prvi stati u za\u0161titu svih ljudi koji druga\u010dije vjeruju u Sarajevu, da imaju pravo da to tako \u010dine zato \u0161to vjerujemo da je to i po ljudskom i Bo\u017eijem zakonu odre\u0111eno”.<\/p>\n
– Muslimani u BiH su evropski muslimani –<\/p>\n
Muftiju Grabusa pitali smo i o rastu\u0107em problemu islamofobije u Evropi, sve izra\u017eenijoj prisutnosti termina “radikalni islam” u javnom prostoru, ali i to \u0161to se ovaj termin \u010desto mo\u017ee \u010duti u izjavama najvi\u0161ih zvani\u010dnika iz susjednih zemalja kada govore o BiH, odnosno Bo\u0161njacima.<\/p>\n
“Kada govorimo o toj temi moramo biti svjesni \u010dinjenice da smo mi dio jednog globalnog svijeta i muslimani u BiH su evropski muslimani, razmi\u0161ljaju na na\u010din kako razmi\u0161lja ve\u0107ina ljudi u Evropi o slobodi, o vjerskim i ljudskim pravima”, podvukao je Grabus.<\/p>\n
Podsje\u0107a kako u Evropi postoje mnoge muslimanske manjine, ljudi su se selili posljednjih 100 godina u Evropu iz razli\u010ditih muslimanskih zemalja, i oni tamo svoja prava ostvaruju kroz vjerski segment ili odre\u0111ena podru\u010dja ljudskih prava, pravo na dr\u017eavljanstvo, gra\u0111anske slobode, dok su Bo\u0161njaci na ovom podru\u010dju autohtoni.<\/p>\n
“Mi smo ovdje autohtoni, na svome podru\u010dju, ovo je na\u0161a zemlja, kao i drugih ljudi koji ovdje \u017eive. Me\u0111utim, nama se \u010desto poku\u0161ava staviti etiketa da smo ljudi s drugog podru\u010dja. Kao da su ovdje oduvijek bile druge religije. Svi su se ovdje doselili. Na kraju krajeva, porijeklo velikih monoteisti\u010dkih religija nije u Evropi nego na istoku. Pitanje ko ima vi\u0161e prava ili ko je prije do\u0161ao mo\u017ee biti relevantno u odre\u0111enim historijskim ud\u017ebenicima u kojima se govori kada se neko gdje naselio, ali u smislu prava, u smislu kulture, modernog na\u010dina \u017eivota, svi su ljudi jednaki”, naveo je Grabus.<\/p>\n
Dodaje kako je \u010dinjenica da je svijet danas druga\u010diji, da se jo\u0161 uvijek traga za nekim politi\u010dkim rje\u0161enjima, mapama, politi\u010dkim utjecajima, odnosno da je svijet u nekoj vrsti rekompozicije i uspostavljanja novih odnosa.<\/p>\n
“Mi smo kao muslimani u Evropi vjerovatno \u010desto kolateralna \u0161teta razli\u010ditih odnosa na globalnoj sceni. Svjesni smo pozicije u kojoj se nalazimo i ne smijemo pristati na tu vrstu etiketiranja, pogotovo ako to rade odgovorni dr\u017eavnici ili ljudi koji obna\u0161aju va\u017ene pozicije na dr\u017eavnom nivou, bez obzira o kojim se zemljama radilo. To je pitanje s kojim \u0107emo se morati suo\u010davati u narednom periodu i va\u017eno je da pratimo i da na pravilan na\u010din reagiramo. Kada se takvi ‘ispadi’, ili ako vidimo jo\u0161 da su to sistematski pristupi u nekoj vrsti govora protiv islama ili muslimana, islamofobije, pojavljuju da znamo poduzeti pravilne, i pravne ali i druge konkretne korake protiv takvih nastojanja”, poru\u010dio je Grabus.<\/p>\n
Islamska zajednica (IZ) u BiH na potpisivanje ugovora s dr\u017eavom \u010deka od 2009. godine, a sarajevski muftija ka\u017ee kako je svima poznato gdje je to stalo. Kazao je kako se nada da \u0107e se to pitanje rije\u0161iti.<\/p>\n
“Islamska zajednica nikada ne\u0107e odustati od borbe za svoja prava i od govora o tome da je va\u017eno da svi budemo jednako tretirani unutar ove dr\u017eave”, kratko je poru\u010dio Grabus.<\/p>\n
– Zajedni\u010dki \u017eivot jedini ispravan put –<\/p>\n
Muftiju smo na kraju pitali o aktuelnoj dru\u0161tveno-politi\u010dkoj situaciji u BiH, uva\u017eavaju\u0107i \u010dinjenicu da nije politi\u010dar. Kako bi ovo pitanje u\u010dinili malo konkretnijim, pitali smo ga kako komentari\u0161e to \u0161to \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH Milorad Dodik u posljednjem periodu bo\u0161nja\u010dki narod izri\u010dito naziva muslimanima, \u017eele\u0107i kazati da Bo\u0161njaci nisu narod ve\u0107 samo vjerska grupa. Grabus je, u tom kontekstu, smatrao va\u017enim podsjetiti da se tokom cijelog perioda 20. vijeka muslimanima osporavalo pravo na identitet te kako su politi\u010dke prilike onemogu\u0107avale, zabranjivale fakti\u010dki Bo\u0161njacima jasno izja\u0161njavanje o identitetu.<\/p>\n
“Postoji ta politi\u010dka tendencija u cijelom 20. stolje\u0107u koja se i sada kao takva rabi kao jedna floskula da smo ovdje vjerska grupa, \u0161to je besmisleno. Mi smo narod s punim identitetom, jezi\u010dkim, kulturnim i vjerskim. Imamo apsolutno sve oznake kao i svi drugi u narodi na ovome podru\u010dju. Mi se \u010dudimo, zar je mogu\u0107e da u 21. stolje\u0107u ljudi tako neobrazovano mogu govoriti o jednom velikom narodu”, kazao je Grabus te dodao:<\/p>\n
“Na\u0161 identitet je potpuno jasan, ljudi su potpuno sigurni u vlastiti identitet. Mi se i dalje trebamo prema drugima odnositi s dostojanstvom, uva\u017eavati sve njihove specifi\u010dnosti, i kulturne, eti\u010dke i jezi\u010dke izra\u017eaje, ali to ne zna\u010di da \u0107emo mi prestati govoriti o problemu s kojima se suo\u010davamo u dijelovima gdje ljudi ne mogu svoju djecu slati u \u0161kolu, zbog toga \u0161to ne mogu tamo u tom sistemu u\u010diti svoj vlastiti jezik ili ga imenovati onako kako mi ho\u0107emo da ga imenujemo, a ne da nam neko drugi name\u0107e da ga imenujemo onako kako on misli. Tu su stvari potpuno jasne. Mi tu nemamo nikakve dileme”.<\/p>\n
Ponovio je kako je va\u017eno u govoru biti dostojanstven i u jednoj ovakvoj situaciji u kojoj se ponovo poku\u0161ava proizvesti neka vrsta nepovjerenja me\u0111u ljudima.<\/p>\n
“Kao odgovorni ljudi iz vjerskih zajednica, pogotovo Islamske zajednice, govorimo o tome da je \u017eivot ovdje u zajednici s na\u0161im susjedima ili kom\u0161ijama, katolicima, pravoslavnim, jevrejima i svim ljudima koji se ne izja\u0161njavaju kao vjernici apsolutno mogu\u0107 i da je to jedini ispravan put. O tome da poku\u0161avamo sa\u010duvati to povjerenje koje postoji me\u0111u narodom, jer narod je sit razli\u010ditih politi\u010dkih nebuloza koje se \u010desto pojavljuju u javnom diskursu. Nema nikakve dileme da \u0107e politi\u010dke elite \u010desto, pogotovo ljudi koji ne vole \u017eivot s drugima, insistirati na podjelama. Mi \u0107emo se potruditi da zaustavljamo takve procese. Nama je stalo da se ogledamo u identitetima drugih pa da vidimo mo\u017eemo li ne\u0161to vi\u0161e dobra u\u010diniti na ovom svijetu kao \u0161to nam je poru\u010dio Gospodar svjetova, kazav\u0161i da je ‘ljude stvorio od jednog \u010dovjeka i jedne \u017eene’, da nas je podijelio u narode i plemena. Ali nam je dao jedan specifi\u010dan zadatak i ulogu, da se natje\u010demo ko \u0107e vi\u0161e dobra u\u010diniti i da vidimo ko \u0107e biti plemenitiji na ovome svijetu. U tome treba biti na\u0161a utakmica i na to se moramo fokusirati, o tome moramo vi\u0161e govoriti, kao odgovorni ljudi iz vjerskih zajednica, a manje o tim idejama koje nas dijele. Jer, ako \u010dovjek u svojoj porodici po\u010dne govoriti o svojim razlikama, mo\u017eete ih nabrojati koliko ho\u0107ete. Na\u0161 je interes i na\u0161e opredjeljenje, to nas poziva na\u0161a sveta knjiga Kur\u2019an, tako nas je u\u010dio i Muhammed a.s., da po\u0161tujemo sve ljude, da uva\u017eavamo razli\u010ditosti i da poku\u0161amo \u017eivjeti koliko je mogu\u0107e u miru, kada god imamo priliku”, zaklju\u010dio je Grabus.<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor: AA<\/p>\n
Foto: Samir Jordamovic – Anadolu Agency<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u017divot u zajednici s na\u0161im kom\u0161ijama, katolicima, pravoslavnim, jevrejima i svim ljudima koji se ne izja\u0161njavaju kao vjernici apsolutno je mogu\u0107 i to je jedini ispravan put, poruka je novoimenovanog sarajevskog muftije Ned\u017eada ef. Grabusa u razgovoru za Anadolu Agency (AA). Redovni profesor na Katedri za akaid, tesavvuf i uporedne religije Fakulteta islamskih nauka (FIN) […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":115947,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,75],"tags":[],"class_list":["post-115946","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-region"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/115946","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=115946"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/115946\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/115947"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=115946"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=115946"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=115946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}