Posmrtni ostaci najmanje deset osoba prona\u0111eni u junu ove godine u masovnoj grobnici u blizini Kalinovika pripadaju \u017ertvama genocida po\u010dinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine, potvrdila je\u00a0 Emza Fazli\u0107, glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.<\/p>\n
Kako je kazala, masovna grobnica je otkrivena na izuzetno nepristupa\u010dnom terenu.<\/p>\n
“Bilo je jako te\u0161ko prona\u0107i posmrtne ostatke koji su bili prekriveni razli\u010ditim gra\u0111evinskim materijalom. Nakon ekshumacije izuzeti su ko\u0161tani uzorci koji su poslani na DNK analizu. Utvr\u0111eno je da se radi o deset \u017ertava proteklog rata i utvr\u0111eno je da se radi o \u017ertvama genocida po\u010dinjenog u Srebrenici 1995. godine”, istakla je Fazli\u0107.<\/p>\n
Naglasila je da su nakon DNK analize potvr\u0111ene prvobitne slutnje koje su bile prisutne na samoj ekshumaciji, a to je da se radi o \u017ertvama genocida.<\/p>\n
“S obzirom na to da su na terenu prona\u0111eni dokazi koji su dovodili do toga. Prona\u0111ena je \u017eica kojom su ti ljudi vezani. Vezane su im i ruke, identi\u010dnom \u017eicom kojom su vezane druge \u017ertve na podru\u010dju Godinjskih Bara u blizini Trnova”, pojasnila je Fazli\u0107.<\/p>\n
Tamo su sredinom jula 1995. godine pripadnici paravojne jedinice “\u0160korpioni” strijeljali \u0161est zarobljenika bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti iz Srebrenice.<\/p>\n
“Kako su ove \u017ertve zavr\u0161ile na ovom lokalitetu predmet je istrage koju \u0107e provesti Tu\u017eila\u0161tvo BiH. Me\u0111utim, \u010dinjenica je da je to najudaljeniji lokalitet na kojem su do sada prona\u0111ene \u017ertve genocida po\u010dinjenog u Srebrenici. Radi se o deset mu\u0161karaca, me\u0111utim, rano je govoriti o njihovim identitetima. Prema onome \u0161to su antropolozi mogli utvrditi na licu mjesta jeste da su likvidirani direktno, da su im bile vezane ruke”, izjavila je Fazli\u0107 za AA navode\u0107i da su strijeljani.<\/p>\n
Pro\u0161le godine su prona\u0111eni posmrtni ostaci jedne \u017ertve na podru\u010dju op\u0107ine Ilija\u0161.<\/p>\n
“Samo nekoliko kilometara od Kalinovika, na Godinjskim Barama, prona\u0111ene su \u017ertve ‘\u0160korpiona’, \u0161est Bo\u0161njaka koji su tu strijeljani. Godine 2018. na podru\u010dju Rogoja izvr\u0161ena je jo\u0161 jedna ekshumacija. Tada je otkrivena sekundarna masovna grobnica i prona\u0111eno je oko 30 dijelova skeleta”, kazala je Fazli\u0107.<\/p>\n
Podsjetila je da je DNK analizom utvr\u0111eno da i ovi posmrtni ostaci pripadaju \u017ertvama genocida po\u010dinjenog u Srebrenici, odnosno \u017ertvama “\u0160korpiona”.<\/p>\n
“Posmrtni ostaci ovih \u017ertava koji su prona\u0111eni 2018. godine jo\u0161 uvijek nisu zvani\u010dno identificirani. Sve ovo govori o dimenziji zlo\u010dina koji je po\u010dinjen na tom lokalitetu”, istakla je Fazli\u0107.<\/p>\n
U Bosni i Hercegovini, gdje je nakon rata prona\u0111eno vi\u0161e od 1.000 masovnih grobnica, jo\u0161 uvijek se traga za vi\u0161e od 7.000 osoba.<\/p>\n
U genocidu u Srebrenici tokom jula 1995. godine, koja je u to vrijeme bila za\u0161ti\u0107ena zona Ujedinjenih naroda, ubijeno je oko 8.000 prete\u017eno mu\u0161karaca i dje\u010daka bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti, a protjerano vi\u0161e od 40 hiljada \u017eena, djece i staraca.<\/p>\n
Posmrtni ostaci onih koji su ukopani u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Poto\u010dari prona\u0111eni su u desetinama primarnih i sekundarnih masovnih grobnica nakon rata u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor: AA<\/p>\n
Foto: wikipedia<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Posmrtni ostaci najmanje deset osoba prona\u0111eni u junu ove godine u masovnoj grobnici u blizini Kalinovika pripadaju \u017ertvama genocida po\u010dinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine, potvrdila je\u00a0 Emza Fazli\u0107, glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Kako je kazala, masovna grobnica je otkrivena na izuzetno nepristupa\u010dnom terenu. “Bilo je jako te\u0161ko prona\u0107i posmrtne […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":117822,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[75],"tags":[],"class_list":["post-117821","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-region"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/117821","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=117821"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/117821\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/117822"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=117821"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=117821"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=117821"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}