Pro\u0161lo je 11 godina od po\u010detka gra\u0111anskog rata u Siriji. Re\u017eim Bashara al-Assada, kojeg podr\u017eavaju Rusija i Iran, a koji ne vidi dovoljan pritisak me\u0111unarodne zajednice, nije procesuiran za po\u010dinjene ratne zlo\u010dine i godinama se ne pribli\u017eava politi\u010dkom rje\u0161enju, pi\u0161e Anadolu Agency (AA).<\/p>\n
Na dana\u0161nji dan 2011. godine grupa mladih je na zidovima \u0161kole u ju\u017enoj sirijskoj provinciji Dera ispisala grafit “Ej doktore (Bashar al-Assad), na tebe je red” i pokrenuti su masovni protesti koji su represijom snaga odanih re\u017eimu prerasli u krvavi rat.<\/p>\n
Masovni antire\u017eimski protesti brzo su se pro\u0161irili Sirijom, a demonstranti su tra\u017eili korjenite reforme i promjenu vlasti u toj zemlji.<\/p>\n
Assadov re\u017eim je demonstrante proglasio teroristima i anga\u017eirao vojsku i snage sigurnosti na gu\u0161enju protesta i borbi za opstanak na vlasti.<\/p>\n
Tako su mirni antivladini protesti pretvoreni u gra\u0111anski rat u Siriji u kojem se od 2012. sukobi vode izme\u0111u snaga Assadovog re\u017eima i opozicionih grupa koje su okupljene unutar formacija nazvanih Vojska slobodne Sirije.<\/p>\n
Krajem 2012. godine se nazirao krah Assadovog re\u017eima, a tad mu je u pomo\u0107 pritekao Hezbollah iz Irana i Libana. Od prolje\u0107a 2013. godine Assadove snage su ponovo uspostavile ravnote\u017eu u sukobima, a tok rata u korist re\u017eima se promijenio u septembru 2015. godine kada se u rat uklju\u010dila i Rusija. Assadove re\u017eimske snage su \u017eestokim napadima i opsadama uspjele vratiti kontrolu u ve\u0107ini sirijskih regija koje su bile pod kontrolom opozicije.<\/p>\n
Kako Zapad nije uspio pokazati svoj stav prema Rusiji u slu\u010daju Assadovog re\u017eima i njegovih prista\u0161a u Siriji, kao \u0161to je on pokazan danas u slu\u010daju rata u Ukrajini, sirijski re\u017eim je koristio sve vrste oru\u017eja protiv civila kako bi ostao na vlasti.<\/p>\n
– Milioni civila raseljeni –<\/strong><\/p>\n Stotine hiljada civila su ubijene u gra\u0111anskom ratu u Siriji u kojem je, prema izjavama zvani\u010dnika Ujedinjenih nacija, kori\u0161teno zabranjeno hemijsko oru\u017eje i po\u010dinjeni brojni ratni zlo\u010dini poput metode izgladnjivanja ljudi, zarobljavanja, opsade, tortura i sli\u010dno.<\/p>\n Prije rata u Siriji je bilo oko 22-23 miliona stanovnika, a prema podacima Komesarijata UN-a za izbjeglice (UNHCR), najmanje 6,6 miliona Sirijaca je bilo primorano da napusti zemlju. Turkiye je sama zbrinula najmanje 3,5 miliona prognanih Sirijaca.<\/p>\n Ured za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) saop\u0107io je da je i unutar Sirije raseljeno najmanje 6,7 miliona ljudi, a da najmanje 14 miliona ljudi u Siriji ovisi isklju\u010divo o humanitarnoj pomo\u0107i.<\/p>\n – Bilans gra\u0111anskog rata u brojkama –<\/strong><\/p>\n Iz UN-a je 24. septembra 2021. objavljeno da je broj potvr\u0111enih smrtnih slu\u010dajeva u sirijskom gra\u0111anskom ratu oko 350.000, a da je stvarna brojka puno ve\u0107a od ove, \u0161to je jo\u0161 jedna potvrda da civili pla\u0107aju najvi\u0161u cijenu gra\u0111anskog rata u Sirija.<\/p>\n Dokumentiraju\u0107i kr\u0161enja prava civila u Siriji, Sirijska mre\u017ea za ljudska prava (SNHR) podijelila je s novinarom AA svoj izvje\u0161taj o kr\u0161enju prava i civilnim \u017ertvama izme\u0111u marta 2011. i marta 2022.<\/p>\n U izvje\u0161taju se navodi da je Assadov re\u017eim mu\u010dio i ubio najmanje 14.449 od stotina hiljada ljudi koji su proizvoljno hap\u0161eni. Prema opozicionim izvorima, snage Assadovog re\u017eima jo\u0161 uvijek u pritvoru dr\u017ee oko 400.000 ljudi.<\/p>\n Navodi se tako\u0111er da su zdravstvene ustanove bile na meti sukobljenih strana tokom gra\u0111anskog rata najmanje 869 puta, a ubijeno je najmanje 869 zdravstvenih radnika.<\/p>\n Tokom gra\u0111anskog rata napadnuto je najmanje 1.597 \u0161kola, od kojih je 1.419 napadnuto od strane Assadovog re\u017eima i Rusije.<\/p>\n U pomenutom periodu ubijeno je najmanje 711 medijskih radnika, uklju\u010duju\u0107i \u010detiri osobe koje su radile za AA.<\/p>\n Nakon po\u010detka gra\u0111anskog rata, Assadov re\u017eim je pokrenuo 217 napada hemijskim oru\u017ejem na naselja pod kontrolom opozicije.<\/p>\n – Potraga za politi\u010dkim rje\u0161enjima bez rezultata –<\/strong><\/p>\n Re\u017eim, koji nije vidio odvra\u0107aju\u0107e reakcije me\u0111unarodne zajednice, ignorisao je Rezoluciju 2254 Vije\u0107a sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC), koja predvi\u0111a politi\u010dko rje\u0161enje te se stalno zalagao za vojno rje\u0161enje. U odluci pod brojem 2254, koja je jednoglasno usvojena u decembru 2015., upu\u0107en je poziv za hitno primirje diljem Sirije i paralelno pokretanje politi\u010dkih pregovora, u roku od dvije godine da se uspostavi “vlada jedinstva” i potom odr\u017ee izbori.<\/p>\n Rad ustavnog odbora i sastanak garantera za Siriju u formatu Astane, koji se trenutno odr\u017eava u \u017denevi u \u0160vicarskoj, pod pokroviteljstvom UN-a, smatraju se posljednjom nadom tra\u017eenja politi\u010dkog rje\u0161enja u Siriji koje je u slijepoj ulici.<\/p>\n Sirijski ustavni odbor odr\u017eao je \u0161esti krug razgovora u Uredu UN-a u \u017denevi u oktobru 2021. Me\u0111utim, specijalni izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen, koji je nakon sastanaka izrazio svoje “veliko razo\u010darenje”, otvoreno je imenom okrivio je Assadov re\u017eim.<\/p>\n Pedersen je 25. februara 2022. najavio da \u0107e se sedmi sastanak sirijskog ustavnog odbora odr\u017eati u \u017denevi 21. marta uz podr\u0161ku UN-a.<\/p>\n – Podr\u0161ka SAD-a za obuku YPG\/PKK –<\/strong><\/p>\n Unato\u010d upozorenjima Turkiye, podr\u0161ka SAD-a teroristi\u010dkoj organizaciji YPG\/PKK u Siriji nije prestala. Ameri\u010dke specijalne snage nastavile su pru\u017eati oru\u017eanu obuku teroristima YPG\/PKK isto\u010dno od Eufrata.<\/p>\n Ameri\u010dki vojnici, koji su u provincijama Hasakah i Deir ez-Zor pru\u017eili obuku stotinama pripadnika YPG\/PKK o kori\u0161tenju razli\u010ditog oru\u017eja, izveli su 18. februara i 7. decembra 2021. zajedni\u010dke oru\u017eane vje\u017ebe s teroristi\u010dkom organizacijom na zapadu pokrajine Deir ez-Zor.<\/p>\n – SAD i Rusija nisu odr\u017eale rije\u010d –<\/strong><\/p>\n Turkiye je 9. oktobra 2019. godine na sjeveru Sirije zapo\u010dela operaciju “Izvor mira\u201c i to s ciljem okon\u010danja okupacije teritorija koje su teroristi YPG\/PKK-a i ISIS-a kontrolisali u pograni\u010dnim sirijskim regijama. Tom prilikom je Turkiye postigla odvojene dogovore s Rusijom i SAD-om.<\/p>\n SAD nije odr\u017eao obe\u0107anje da \u0107e se teroristi YPG\/PKK-a povu\u0107i 30 kilometara ju\u017eno od granice kako bi se u tom pograni\u010dnom sirijskom pojasu uspostavila sigurna zona za civile.<\/p>\n I Rusija je Turkiye obe\u0107ala da \u0107e osigurati da se teroristi YPG\/PKK-a i re\u017eimski elementi povuku iz pograni\u010dnog pojasa, kao i iz Manbija i Tal Rifata, ali ni Rusija nije ispunila obe\u0107ano.<\/p>\n Teroristi\u010dka organizacija YPG\/PKK nastavlja svoju okupaciju ne povla\u010de\u0107i se s utvr\u0111enih granica i regija unato\u010d navedenim sporazumima.<\/p>\n – Veto Rusije i Kine –<\/strong><\/p>\n Rusija i Kina, koje su 16 puta stavile veto u korist re\u017eima na sjednicama Vije\u0107a sigurnosti Ujedinjenih naroda, aplicirale su za to pravo \u0161est puta na sjednicama na kojima je razgovarano o napadima hemijskim oru\u017ejem, opet na na\u010din da za\u0161tite re\u017eim.<\/p>\n Kao rezultat veta Rusije i Kine, blokirano je su\u0111enje Assadovom re\u017eimu.<\/p>\n – Najnovija situacija o podru\u010djima dominacije u Siriji –<\/strong><\/p>\n Turkiye i Rusija su 5. marta pro\u0161le godine postigle dogovor o prekidu sukoba i provedbi zajedni\u010dkih nadzornih patrola na sjeveru Sirije, a otad se stanje na terenu u pogledu kontrole u regijama nije mijenjalo.<\/p>\n Assadove snage kontroliraju provincije Dera i Kuneytra na jugu, kao i glavni grad Damask, obalu Sredozemnog mora, odnosno Latakiju i Tartus te Homs u unutra\u0161njosti zemlje. Pod kontrolom re\u017eima su i urbani centri Hama, Halep i Deir ez-Zor. Te regije pod kontrolom re\u017eima \u010dine vi\u0161e od 60 posto teritorije Sirije.<\/p>\n Prema mjerenjima na karti sirijskog istra\u017eiva\u010dkog centra Ej Jusur, regije pod kontrolom Assadovog re\u017eima, koje podr\u017eavaju Rusija i Iran, \u010dine vi\u0161e od 60 posto teritorije Sirije.<\/p>\n Oko 11 posto teritorija zemlje je u rukama vojnih disidenata i protivre\u017eimskih oru\u017eanih grupa.<\/p>\n Dok teroristi\u010dka organizacija YPG\/PKK koju podr\u017eava SAD zauzima \u010detvrtinu teritorija zemlje, teroristi ISIS-a su raspr\u0161eni i stalno se sele u pustinjama Homsa, Deir ez-Zora i Rake.<\/p>\n – Hronologija –<\/strong><\/p>\n Prekretnice tokom rata u Siriji:<\/p>\n 15. mart 2011. – Rat u Siriji po\u010deo je mirnim protestima u Deri, koje je grupa mladih ljudi pokrenula protiv re\u017eima.<\/p>\n Januar-februar 2012.: Poja\u010dani sukobi izme\u0111u re\u017eima i opozicije.<\/p>\n 26. april 2011. – Re\u017eimska vojska je u\u0161la u Deru, u kojoj su pokrenute pobune.<\/p>\n 30. juni 2012. – U \u017denevi po\u010deli pregovori o politi\u010dkoj tranziciji.<\/p>\n Juli-decembar 2012.: Teroristi\u010dka organizacija YPG\/PKK je bez sukoba preuzela od re\u017eima okruge Aynularab (Kobani) i Afrin te okrug Amude u Hasekeu.<\/p>\n Maj 2013.: Turkiye je predstavila SAD-u plan u tri faze, koji se sastojao od progla\u0161enja zone zabrane letova u Siriji, uspostavljanja sigurne zone za civile i provo\u0111enja zajedni\u010dke kopnene operacije s koalicijskim snagama.<\/p>\n 21. august 2013. – Assadov re\u017eim u Isto\u010dnoj Guti, upotrebom hemijskog oru\u017eja usmrtio vi\u0161e od 1.400 civila. SAD odbio vojnu intervenciju i postigao sporazum s Rusijom o uni\u0161tavanju hemijskog oru\u017eja re\u017eima.<\/p>\n Januar 2014.: Nakon sloma re\u017eima, Iran je po\u010deo dovoditi \u0161iitske milicije u Siriju. ISIS preuzeo Raku od opozicije.<\/p>\n 30. juni 2014. – Teroristi\u010dka organizacija ISIS proglasila takozvani halifat.<\/p>\n 22. septembar 2014. – Koalicija na \u010delu sa SAD-om pokrenula zra\u010dne napade protiv ISIS-a.<\/p>\n 26. januar 2015.: YPG\/PKK su uz \u010detvoromjese\u010dnu intenzivnu zra\u010dnu podr\u0161ku SAD-a uzeli Aynularab od ISIS-a. Tako je po\u010deo savez SAD-YPG\/PKK.<\/p>\n Mart 2015. – Opozicija uspostavila kontrolu nad Idlibom.<\/p>\n 21. maj 2015. – ISIS zauzeo Palmiru i uspostavio kontrolu nad blizu polovinom Sirije.<\/p>\n 30. septembar 2015. – Rusija se direktno uklju\u010dila u rat u Siriji i opoziciju stjerala u \u0107o\u0161ak zra\u010dnom podr\u0161kom koju je pru\u017eila re\u017eimu.<\/p>\n 18. decembar 2015. – VSUN usvojio rezoluciju br. 2254. Uspostavljena mapa puta za politi\u010dku tranziciju.<\/p>\n 24. august 2016. – Oru\u017eane snage Turkiye i Sirijska nacionalna armija pokrenule su operaciju “\u0160tit Eufrata”. Podru\u010dje od 2,55 kvadratnih kilometara u sjevernoj Siriji o\u010di\u0161\u0107eno je od ISIS-a.<\/p>\n 23.-24. januar 2017. – Na inicijativu Turkiye i Rusije organiziran prvi sastanak u okviru procesa u Astani.<\/p>\n 4. april 2017. – Re\u017eimske snage u napadu hemijskim oru\u017ejem na Khan Shaykhun usmrtile najmanje 100 civila.<\/p>\n Oktobar 2017.: Teroristi\u010dka organizacija ISIS povukla se i predala ve\u0107i dio Rake i Deir ez-Zora teroristi\u010dkoj organizaciji YPG\/PKK.<\/p>\n Januar 2018.: Turkiye pokrenula operaciju “Maslinova grana” protiv teroristi\u010dkih organizacija YPG\/PKK-DEAS u Afrinu.<\/p>\n 21. maj 2018.: Glavni grad, Damask, pre\u0161ao je pod kontrolu re\u017eima.<\/p>\n 15.-31. jula 2018.: Pokrajine na jugu zemlje, granice s Jordanom i Izraelom, potpuno je preuzeo re\u017eim.<\/p>\n 17. septembar 2018.: Predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegov ruski kolega Vladimir Putin potpisali su memorandum iz So\u010dija kojim se \u0161titi prekid vatre u Idlibu, ali kr\u0161enja re\u017eima nisu usporila.<\/p>\n 25. mart 2019.: Biv\u0161i ameri\u010dki predsjednik Donald Trump potpisao rezoluciju kojom se Golanska visoravan priznaje kao izraelski teritorij.<\/p>\n 6. maj 2019.: Sve ve\u0107i napadi snaga Assadovog re\u017eima prema jugu Idliba pretvorili su se u kopnenu operaciju.<\/p>\n 9. oktobar 2019.: Oru\u017eane snage Turkiye, zajedno sa Sirijskom nacionalnom vojskom, pokrenule su operaciju “Izvor mira” protiv teroristi\u010dkih organizacija YPG\/PKK i ISIS u sjevernoj Siriji.<\/p>\n 12.-13. oktobar 2019.: U okviru operacije, vojnici TSK-a i SFA-a oslobodili su Ras al-Ayn i Tal Abyad.<\/p>\n 27. oktobar 2019. – Vo\u0111a ISIS-a Abu Bakr el-Baghdadi, ubijen u operaciji koju su ameri\u010dke snage izvele u Idlibu.<\/p>\n Decembar 2019.: Assadov re\u017eim i njegove prista\u0161e pokrenuli su kopnene napade na zonu deeskalacije u Idlibu.<\/p>\n 27. februar – 5. mart 2020.: Turkiye je izvela operaciju “Proljetni \u0161tit” protiv elemenata re\u017eima, u kojoj su ubijena 34 vojnika koji su provodili posmatra\u010dku misiju prekida vatre u Idlibu.<\/p>\n 5. mart 2020. – Uz podr\u0161ku predsjednika Turkiye Recepa Tayyipa Erdogana i predsjednika Rusije Vladimira Putina dogovoreno primirje u Idlibu. Prema sporazumu, prekid vatre je stupio na snagu 6. marta u 00:01 sati.<\/p>\n 15. april 2021.: Assadov re\u017eim je devalvacijom prepolovio vrijednost sirijske lire.<\/p>\n 26. maj 2021.: Assadov re\u017eim odr\u017eao je takozvane predsjedni\u010dke izbore unato\u010d protivljenju me\u0111unarodne zajednice. Re\u017eim je tvrdio da je Assad dobio 95,1 posto glasova na izborima, na kojima vi\u0161e od polovice ljudi nije u\u010destvovalo.<\/p>\n 18.-22. oktobar 2021.: Odr\u017ean \u0161esti krug sastanaka Sirijskog ustavnog odbora u Uredu UN-a u \u017denevi kojim je predsjedavao specijalni izaslanik UN-a za Siriju Geir O. Pedersen.<\/p>\n 3. februara 2022.: Ameri\u010dki predsjednik Joe Biden objavio je da su ameri\u010dke snage ubile vo\u0111u ISIS-a Abu Ibrahima al-Hashimija al-Qurayshija u operaciji u Siriji.<\/p>\n Anadolu Agency<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na dana\u0161nji dan 2011. godine grupa mladih je na zidovima \u0161kole u ju\u017enoj sirijskoj provinciji Dera ispisala grafit “Ej doktore (Bashar al-Assad), na tebe je red” i pokrenuti su masovni protesti koji su represijom snaga odanih re\u017eimu prerasli u krvavi rat.<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":125218,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[1629,1909,2331,627],"class_list":["post-125217","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svet","tag-civili","tag-rat","tag-rezim-basara-al-asada","tag-sirija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/125217","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=125217"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/125217\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/125218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=125217"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=125217"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=125217"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}