{"id":128475,"date":"2022-04-26T13:41:17","date_gmt":"2022-04-26T11:41:17","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=128475"},"modified":"2022-04-26T13:41:17","modified_gmt":"2022-04-26T11:41:17","slug":"da-li-je-televizija-isplativ-biznis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=128475","title":{"rendered":"Da li je televizija isplativ biznis?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Regulatorno telo za elektronske medije (REM) raspisalo je 15. aprila javni konkurs za dodelu nacionalnih televizijskih i radio frekvencija, ta\u010dnije \u2013 za izdavanje dozvola za pru\u017eanje medijske usluge televizijskog emitovanja i radija putem terestri\u010dkog digitalnog, odnosno analognog prenosa za podru\u010dje cele Republike Srbije. Trenutno pravo na nacionalno pokrivanje TV signalom u Srbiji imaju \u010detiri televizije: Pink, Happy, Prva i B92, a po\u0161to ove godine isti\u010du prethodno dodeljene desetogodi\u0161nje dozvole, REM je bio u obavezi da raspi\u0161e novi konkurs.<\/strong><\/p>\n<p>Konkurs je raspisan za \u010detiri dozvole za televizijsko emitovanje i \u010detiri za radio emitovanje, \u0161to zna\u010di da regulator nije uvrstio slobodnu, petu TV dozvolu, koju je pre 10 godina izgubila televizija Avala. Televizije N1 i Nova S ve\u0107 su najavile da \u0107e u\u010destvovati na konkursu za nacionalno emitovanje.<\/p>\n<p>Koliko je vlasnicima televizija u komercijalnom smislu zna\u010dajno da dobiju nacionalnu frekvenciju i koliko je ovde re\u010d o uticaju na javno mnjenje, a koliko o ve\u0107im mogu\u0107nostima za prihod kroz marketing i prodaju oglasnog prostora?<\/p>\n<p>Na\u0161i sagovornici sla\u017eu se da je za bolje poslovne rezultate zna\u010dajno posedovanje dozvole za nacionalno pokrivanje, ali skre\u0107u pa\u017enju i na ve\u0107e tro\u0161kove koje u tom slu\u010daju imaju TV ku\u0107e, kao i na nove mogu\u0107nosti koje je donela digitalizacija.<\/p>\n<p>\u201cZa pojedine televizije (zakonskim jezikom: pru\u017eaoce medijskih usluga) od su\u0161tinskog je zna\u010daja posedovanje dozvole za nacionalno pokrivanje. Njihov poslovni model zasniva se na programskoj ponudi, masovnoj gledanosti, prihodima od ogla\u0161iva\u010da, ali i nemaloj finansijskoj naknadi od strane kablovsko-distributivnih operatera koji ih poseduju u ponudi. Ipak, emitovanje na nacionalnom nivou sa sobom nosi i niz drugih obaveza poput mnogo ve\u0107ih kadrovskih, programskih i tehni\u010dkih ulaganja, odnosno tro\u0161kova koje nemaju pru\u017eaoci medijskih usluga (PMU) sa dozvolama za regionalno pokrivanje\u201d, obja\u0161njava u razgovoru za Biznis.rs jedan od osniva\u010da Radija B92, biv\u0161i generalni direktor i predsednik Upravnog odbora RTV B92 dr Sa\u0161a Mirkovi\u0107.<\/p>\n<p>On je bio i predsednik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM), a trenutno je predava\u010d na Fakultetu za medije i komunikacije.<\/p>\n<p>\u201cRadi poja\u0161njenja, digitalizacija TV signala koja je sprovedena juna 2015. godine formalno je ukinula pru\u017eaoce medijskih usluga na lokalu, po\u0161to digitalni multipleksi pokrivaju isklju\u010divo regione\u201d, isti\u010de na\u0161 sagovornik.<\/p>\n<p>Velika razlika u profitu, ali i tro\u0161kovima<\/p>\n<p>Na pitanje kolika je razlika u profitima TV ku\u0107a sa nacionalnom frekvencijom i onih koji je nemaju, Mirkovi\u0107 ka\u017ee da je razlika velika, ali su i tro\u0161kovi neuporedivo ve\u0107i pod uslovom da se dosledno sprovodi programski elaborat na osnovu kojeg, izme\u0111u ostalog, Savet REM-a dodeljuje dozvole za nacionalno pokrivanje.<\/p>\n<p>\u201cVeoma profitabilni mogu da budu i emiteri koji se emituju isklju\u010divo u kablovskoj ponudi. To zavisi od njihove gledanosti, prihoda od ogla\u0161iva\u010da, a ponajvi\u0161e od vrste ugovora koji su zaklju\u010dili sa kablovsko-distributivnim sistemima koji su ponekad njihovi osniva\u010di i vlasnici (\u0161to se \u010desto prenebregava)\u201d, navodi Sa\u0161a Mirkovi\u0107.<\/p>\n<p>Vi\u0161nja Aran\u0111elovi\u0107, \u010dlanica Saveta REM-a, smatra da je \u201cu rovovski podeljenom dru\u0161tvu va\u017eno da postoje mediji koji \u0107e artikulisati sva mi\u0161ljenja\u201d.<\/p>\n<p>\u201cPri\u010dali smo da \u0107e digitalizacija omogu\u0107iti vi\u0161e mesta za televizije sa nacionalnom pokrivenos\u0107u, ali smo do\u0161li u situaciju da raspisujemo konkurs za manji broj televizija nego \u0161to je to bio slu\u010daj kada smo imali analogni signal. Poku\u0161ala sam da shvatim za\u0161to je to tako, ali odgovor na ovo pitanje ipak moraju da daju stru\u010dnjaci iz Emisione tehnike i veza (ETV)\u201d, ka\u017ee Aran\u0111elovi\u0107 u razgovoru za Biznis.rs.<\/p>\n<p>Ona isti\u010de da je televizija skupa i da je te\u0161ko grubo re\u0107i koliko vlasniku TV stanice sa nacionalnom pokriveno\u0161\u0107u treba novca samo da bi pokrenuo biznis. Pored naknade koju mora da plati REM-u i ETV-u, nisu zanemarljive ni naknade za autorska prava Sokoju i OFPS-u, a koje zavise od programske \u0161eme svake televizije.<\/p>\n<p>\u201cUz to, na\u0161e tr\u017ei\u0161te nije bogato. Prema nekim istra\u017eivanjima, tr\u017ei\u0161na vrednost ogla\u0161avanja je oko 180 miliona evra. Sigurno da najve\u0107i deo odlazi na \u010detiri televizije sa nacionalnom pokriveno\u0161\u0107u, javnim servisima, ali u Srbiji postoji jo\u0161 oko 400 TV stanica. Manjak ogla\u0161iva\u010da osetan je kod lokalnih medija, pa se u svom poslovanju dosta oslanjaju na projektno sufinansiranje\u201d, obja\u0161njava na\u0161a sagovornica.<\/p>\n<p>Ipak, ona je mi\u0161ljenja da je televizija, iako na prvi pogled tako ne izgleda, isplativ biznis.<\/p>\n<p>\u201cKo ima televiziju ima i uticaj u dru\u0161tvu, pa \u010dvrsto verujem da je onom ko \u017eeli da se bavi politikom danas isplativije da pokrene televiziju nego da osnuje stranku. Setimo se primera BK TV koja je donela ogroman politi\u010dki uticaj Bogoljubu Kari\u0107u. Postoji mi\u0161ljenje da je sada postalo skoro svejedno, \u0161to se dostupnosti ti\u010de, da li je televizija kablovska ili ima dozvolu za nacionalnu pokrivenost, ali se jo\u0161 uvek nije desilo da nacionalni emiter vrati dozvolu, jer, uverena sam, zna da \u0107e sa njom oti\u0107i i deo uticaja\u201d, navodi Vi\u0161nja Aran\u0111elovi\u0107.<\/p>\n<p>\u201cO\u010dekujem, pogotovo \u0161to je la\u017ena dilema da li dr\u017eava ima tehni\u010dke mogu\u0107nosti za \u010detiri ili pet televizija sa nacionalnim pokrivanjem. Ve\u0107 sedam godina postoje neograni\u010dene tehni\u010dke mogu\u0107nosti koje nam pru\u017ea digitalizovan TV spektar i tim pre su besmislena politi\u010dko-esnafska nadgornjavanja na tu temu. Zato je pre raspisivanja ovog konkursa Savet REM-a morao da usvoji Strategiju razvoja medija i audiovizuelnih medijskih usluga na \u0161ta ga obavezuje \u010dlan 23. Zakona o elektronskim medijima, a zatim i plan raspodele kao posledicu digitalizacije TV spektra\u201d, smatra Mirkovi\u0107, uz napomenu da treba dodati i neophodnu stru\u010dnu, nezavisnu i argumentovanu analizu tr\u017ei\u0161ta koja bi pokazala u kojoj meri je ovda\u0161nje tr\u017ei\u0161te zrelo za ve\u0107i broj pru\u017ealaca medijskih usluga sa dozvolom za nacionalnim emitovanjem.<\/p>\n<p>Na\u0161 sagovornik ka\u017ee da je te\u0161ko proceniti koliko bi dr\u017eava mogla da zaradi od pete frekvencije za koju nije raspisan konkurs, jer je to \u201cjedna\u010dina sa mnogo nepoznatih\u201d<\/p>\n<p>Vlada razmatra ukidanje pretplate za BBC<\/p>\n<p>\u201cIzvesno je da bi odgovaraju\u0107im kori\u0161\u0107enjem digitalnog TV spektra vi\u0161e mogli da zarade REM i JP \u201eEmisiona tehnika i veze\u201c, po\u0161to pru\u017eaoci medijskih usluga njima pla\u0107aju takse. Prema zakonu, REM je u obavezi da vi\u0161ak ostvarenih nov\u010danih sredstava u odnosu na godi\u0161nji finansijski plan na kraju godine upla\u0107uje u bud\u017eet. Verujem da bi to bio izvestan scenario od kojeg bi dr\u017eava imala finansijske koristi, a time bi ujedno bile zadovoljene norme vezane za medijski pluralizam i bogatiju programsku ponudu na nacionalnom nivou\u201d, zaklju\u010duje Sa\u0161a Mirkovi\u0107.<\/p>\n<p>Kada je re\u010d o nekim novim kandidatima za nacionalne frekvencije, i Vi\u0161nja Aran\u0111elovi\u0107 iz REM-a podse\u0107a da su za sada dve televizije \u2013 N1 i Nova S javno izrazile zainteresovanost.<\/p>\n<p>\u201cSamo tokom pandemije dobili smo \u0161est novih kablovskih kanala, pa se nadam da \u0107e se i neke od tih mla\u0111ih televizija pojaviti na konkursu\u201d, zaklju\u010duje na\u0161a sagovornica.<\/p>\n<p>Autor: Marko Andreji\u0107<\/p>\n<p>Foto: Pixabay.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201cUz to, na\u0161e tr\u017ei\u0161te nije bogato. Prema nekim istra\u017eivanjima, tr\u017ei\u0161na vrednost ogla\u0161avanja je oko 180 miliona evra. Sigurno da najve\u0107i deo odlazi na \u010detiri televizije sa nacionalnom pokriveno\u0161\u0107u, javnim servisima, ali u Srbiji postoji jo\u0161 oko 400 TV stanica. Manjak ogla\u0161iva\u010da osetan je kod lokalnih medija, pa se u svom poslovanju dosta oslanjaju na projektno sufinansiranje\u201d, obja\u0161njava na\u0161a sagovornica.<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":128476,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[3134,1048,3135],"class_list":["post-128475","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-biznis","tag-investicije","tag-poslovanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/128475","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=128475"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/128475\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/128476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=128475"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=128475"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=128475"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}