{"id":129365,"date":"2022-05-14T18:32:59","date_gmt":"2022-05-14T16:32:59","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=129365"},"modified":"2022-05-14T18:32:59","modified_gmt":"2022-05-14T16:32:59","slug":"rast-penzija-bice-dvocifren","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=129365","title":{"rendered":"&#8220;Rast penzija bi\u0107e dvocifren&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Pove\u0107anje penzija u januaru \u0107e, na osnovu sada\u0161njih projekcija i usla\u0111ivanja prema \u0161vajcarskoj formuli, iznositi vi\u0161e od 10 procenata.<\/p>\n<p>To je izjavio danas za Tanjug \u010dlan Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov i dodao da bi tu formulu trebalo nadograditi kako bi penzije mogle bolje da prate privredna i inflaciona kretanja.<\/p>\n<p>Altiparmakov ka\u017ee da bi ponder zarada u \u0161vajcarskoj formuli, koji sada iznosi 50 odsto, mogao da se pove\u0107a na 60 ili 65 procenata, a ponder inflacije smanji na 40 li 35 odsto, ali i da bi trebalo razmotriti da se zbog inflacije rast penzija uskla\u0111uje dva puta godi\u0161nje.<\/p>\n<p>Dodaje da zbog uskla\u0111ivanja penzija prema \u0161vajcarskoj formuli jednom godi\u0161nje penzioneri dobijaju pove\u0107anje sa ka\u0161njenjem od oko pola godine.<\/p>\n<p>\u0160vajcarska formula je uvedena od 2020. i prvobitno je bilo predvi\u0111eno uskla\u0111ivanje rasta penzija dva puta godi\u0161nje, ali se pre\u0161lo na jednogodi\u0161nje, po\u0161to se inflacija veoma malo menjala.<\/p>\n<p>Ina\u010de, \u0161vajcarska formula predvi\u0111a pove\u0107anje penzija na osnovu rasta cena i prose\u010dnih zarada: 50 odsto u odnosu na inflaciju i 50 odsto u odnosu na rast zarada.<\/p>\n<p>Kako je rekao Altiparmakov, ta\u010dan iznos pove\u0107anja penzija zna\u0107e se tek u septembru kada budu poznati svi podaci o kretanju cena i zarada u privredi, ali \u0107e svakako biti dvocifren.<\/p>\n<p>&#8220;To da \u0107e penzije porasti u januaru vi\u0161e od 10 procenata je za sada samo projekcija na osnovu sada\u0161njih trendova, ali prili\u010dno \u010dvrsta projekcija&#8221;, dodaje Altiparmakov.<\/p>\n<p>Napomenuo je da je po\u010detkom 2022. me\u0111ugodi\u0161nji rast zarada u privredi bio oko 13 procenata, ali da treba videti kako \u0107e se do septembra kretati cene i zarade.<\/p>\n<p>Na pitanje da li bi MMF podr\u017eao izmenu \u0161vajcarske formule, Altiparmakov je rekao da to ne mo\u017ee da komentari\u0161e, ali da \u0107e ta profesionalna i kredibilna institucija imati stav i po tom pitanju zbog mogu\u0107nost i potrebe za nadogradnjom \u0161vajcarske formule, kada Misija MMF-a bude ponovo do\u0161la u Srbiju u septembru ili oktobru i radila tehni\u010dke analize.<\/p>\n<p>&#8220;Stav Fiskalnog saveta se nije menjao, od trenutka kada smo mi zapo\u010deli javnu diskusiju pre \u010detiri godine o potrebi usvajanja formule za indeksaciju penzija i nakon usvajanja formule, smatramo da postoji dobra osnova i da je potrebno nadograditi \u0161vajcarsku formulu. Re\u010d je o tzv. sistemima automatskih stabilizatora, kako bi \u0161vajcarska formula mogla bolje da prati privredna kretanja i stanje finansijske pozicije penzionog sistema. To smo naglasili i kada je do\u0161la kovid kriza i dodatna privredna turbulencija, a \u0161to je i sada relavantno kada imamo ovo ubrzanje inflacije&#8221;, ka\u017ee Altiparmakov.<\/p>\n<p>Naveo je da \u0107e se sada\u0161nje pove\u0107anje inflacije, od 9,6 odsto me\u0111ugodi\u0161nje u aprilu, odraziti kroz pove\u0107ane penzija na osnovu \u0161vajcarske formule vi\u0161e od 10 odsto, ali da treba sa\u010dekati tek januar slede\u0107e godine.<\/p>\n<p>Na pitanje koji bi bio idealan procentualni odnos pondera za uve\u0107anje penzija, sagovornik Tanjuga ka\u017ee da to zavisi od ekonomske situacije i dugoro\u010dno od demografskih kretanja i finansijske pozicije penzionog sistema.<\/p>\n<p>Naglasio je da je uspe\u0161no sprovedena penziona reforma 2015. godine i penzioni sistem u velikoj meri stabilizovan, kao i da sada postoje mogu\u0107nosti zbog promene privrednih tokova i ubrzanja inflacije, ali i dru\u0161tvene potrebe, da se dugoro\u010dno izmeni \u0161vajcarska formula, za narednih desetak ili 20 godina.<\/p>\n<p>&#8220;Usvoji se pravilo i nadogradnja postoje\u0107eg pravila, da bi se omogu\u0107ilo ne\u0161to ve\u0107e uskla\u0111ivanje sa zaradama u narednim godinama. Paralelno se usvaja i simetri\u010dno pravilo, tako da ukoliko bi do\u0161lo do neke velike svetske ekonomske krize koja bi se prelila na Srbiju postoji mogu\u0107nost da 60 ili 65 odsto pondera za zarade ne bi bio odr\u017eiv, pa bi moralo da se vra\u0107a nazad&#8221;.<\/p>\n<p>Altiparmakov isti\u010de da je najva\u017enije da se sve defini\u0161e pravilima da bi sve bilo predvidivo i nepristrasno i penzioneri znali \u0161ta mogu da o\u010dekuju, kao i da to ne\u0107e preopteretiti bud\u017eet.<\/p>\n<p>&#8220;I da ne\u0107emo do\u0107i opet u probleme kao \u0161to smo bili 2008. godine&#8221;, dodao je Altiparmakov u izjavi za Tanjug.<\/p>\n<p>Ka\u017ee da je sada odnos prose\u010dne zarade i prose\u010dne penzije u Srbiji nepunih 44 odsto, po \u010demu ne odudaramo od zemalja u regionu gde je taj odnos oko 40 odsto i manje, kao \u0161to su Hrvatska, BiH, Bugarska.<\/p>\n<p>Altiparmakov dodaje da taj odnos iznosi oko 40 odsto i u Nema\u010dkoj.<\/p>\n<p>Napomenuo je da to, ipak, nije najbolji indikator stanja penzijskog sistema i o\u010dekivanja \u0161ta gra\u0111ani mogu da o\u010dekuju kada upla\u0107uju doprinose i nakon penzonisanja, jer je prose\u010dna penzija koja se uzima u obizir heterogena kategorija, s obzirom da uklju\u010duje kod nas i invalidske penzije za koje se zna da su prethodnih decenija bile predmet mahinacija, zatim penzije samostalnih delatnosti kod kod kojih &#8220;samostalci&#8221; imaju mogu\u0107nosti da upla\u0107uju manje osnovice nego \u0161to privre\u0111uju&#8230;<\/p>\n<p>On dodaje da su u toj kategoriji i poljoprivredne penzije koje su su\u0161tinski vi\u0161e socijalna katagorija jer iznose oko 13.000 dinara.<\/p>\n<p>Zbog toga je pravi pokazatelj, isti\u010de Altiparmakov, odnos prose\u010dne plate i prose\u010dne starosne penzije zaposlenih radnika, koji u Srbiji iznosi oko 52 odsto, \u0161to je zadovoljavaju\u0107e.<\/p>\n<p>Naveo je da su u Srbiji nepovoljni demografski trendovi i da se jo\u0161 od polovine \u0161ezdesetih godina pro\u0161log veka ne ra\u0111a dovoljno dece za prostu reprodukciju stanovni\u0161tva, pa onda i ne mo\u017ee da se o\u010dekuje mnogo ve\u0107i odnos prose\u010dcnih starosnih penzija i prose\u010dnih plata.<\/p>\n<p>Na pitanje da prokometari\u0161e ideju lidera PUPS-a Milana Krkobabi\u0107a da se uvede &#8220;\u0161vajcarska formula plus plus&#8221; koja bi omogu\u0107ila i ve\u0107i rast penzija, tako \u0161to bi se penzije uskla\u0111ivale ne samo sa 50 odsto inflacije i 50 odsto rasta prose\u010dne zarade ve\u0107 i sa rastom BDP-a i drugim korektivima, Altiparmakov je rekao da na\u010delno rast penzija i treba da prati rast BDP-a.<\/p>\n<p>To na\u010delno mo\u017eemo da podr\u017eimo, dodao je Altiparmakov.<\/p>\n<p>Izvor: B92<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako je rekao Altiparmakov, ta\u010dan iznos pove\u0107anja penzija zna\u0107e se tek u septembru kada budu poznati svi podaci o kretanju cena i zarada u privredi, ali \u0107e svakako biti dvocifren.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":129366,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[1236,3291,3292],"class_list":["post-129365","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-fiskalni-savet","tag-nikola-altiparmakov","tag-povecanje-penzija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/129365","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=129365"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/129365\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/129366"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=129365"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=129365"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=129365"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}