Svjetska avioindustrija izlazi iz duboke krize. Nakon po\u010detka pandemije, zatvaranja i ograni\u010davanja kretanja, ovaj privredni sektor bio je na koljenima. Opstajao je ogromnim nov\u010danim upumpavanjem dr\u017eava i fondova koji su mnoge kompanije, a pri svega dr\u017eavne, bukvalno ostavljale u \u017eivotu. U takvim okolnostima su prizemljene flote, registrovani prazni letovi, a tro\u0161kovi su smanjivani otpu\u0161tanjem radnika. Pretpostavka je bila da \u0107e se aviosaobra\u0107aj u potpunosti vratiti na predpandemijski nivo tek 2025.godine. Situacija se ubrzano pobolj\u0161ava. Ali ne bez novih problema.<\/p>\n
Najve\u0107i problem sada je nedostatak radnika, odnosno kabinskog osoblja koji se tokom pandemije morao prekvalifikovati i oti\u0107i u druge sektore. Dvije godine se nije \u0161kolovao novi kadar. Znatan broj kompanija ve\u0107 mora reducirati broj letova i otkazivati najavljene linije. U upotrebu se vra\u0107aju i avioni za koje se mislilo da vi\u0161e nemaju ekonomsku isplativost. No, zbog potrebe da zadovolje kapacitete, a ne anga\u017euju dodatne ljude, na nebu su ponovo veliki avioni, tipa Boeing 747 ili Airbus 380.<\/p>\n
Naravno, veliki avioni sa \u010detiri motora vi\u0161e tro\u0161e, a poskupljenje goriva ima ogroman uticaj na poslovanje. Pojavljuju se prve brige o budu\u0107oj dostupnosti avionskog goriva i pogotovo njegove cijene. Zbog rata i sankcija su \u201eizgubljena\u201c velika tr\u017ei\u0161ta Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. Analiziraju\u0107i brojeve prevezenih putnika po\u010detkom teku\u0107e godine i nakon izbijanja invazije na Ukrajinu, jasno je da su pogo\u0111ene sve zemlje koje su imale i vi\u0161e nemaju vezu sa pomenutim tr\u017ei\u0161tima. Tako je u Evropi, ali i na Zapadnom Balkanu.<\/p>\n
Referentna godina, od koje svaka usporedba po\u010dinje i zavr\u0161ava je 2019. kada je u Evropi prevezeno gotovo 1,2 milijarde putnika. Godinu kasnije je u Evropskoj uniji zabilje\u017een pad broja prevezenih putnika od gotovo tri \u010detvrtine. Iz mjeseca u mjesec teku\u0107e godine procenat oporavka raste i sada je ve\u0107 na 85 posto pretpandemijskog prometa.<\/p>\n
Rekordne godine u Hrvatskoj prevezeno je 18,62 miliona putnika, \u0161to je gotovo udvostru\u010den broj u odnosu na 2018. godinu. Nakon dvije godine ogromnih redukcija, samo u maju mjesecu ove godine je u Hrvatskoj prevezeno 870.000 putnika. Hrvatska se kre\u0107e u prosjeku EU po postotku oporavka aviotr\u017ei\u0161ta, s tim da Zadar stoji najbolje, a Dubrovnik i Osijek najlo\u0161ije. Toj zemlji nedostaju letovi i putnici iz Kine, Ju\u017ene Koreje, Kanade i UAE, te ruski i ukrajinski turisti u onom broju kakav je bio prije pandemije.<\/p>\n
U Srbiji je Beograd i njegov aerodrom, na kojem je koncesionar francuski Vinci, u maju opslu\u017eio vi\u0161e od 468.000 putnika, \u0161to je 92,2 posto u odnosu na 2019. godinu. Posmatraju\u0107i prvih pet mjeseci, Beograd je imao 1,6 miliona putnika ili 80 posto iz rekordne godine. Ovaj grad je jedini povezan sa Rusijom, ali nedostaju ruske, ukrajinske i bjeloruske kompanije. Ni\u0161ki aerodrom je imao 111 posto putnika u odnosu na 2019, ali to je jo\u0161 uvijek ne toliko fascinantnih 34.400 putnika. U ovoj zemlji je operativan jo\u0161 i aerodrom u Kraljevu. Ono \u0161to budi nadu tamo\u0161njih zaljubljenika u avijaciju je podatak da nacionalna aviokompanija AirSerbia uvodi sve ve\u0107i broj linija, obnavlja flotu i dodatno uzima u najam avione, pa je tako ve\u0107 \u010detiri iznajmila od po\u010detka ljetne sezone letenja.<\/p>\n
U prosjeku se za sada nalaze i aerodromi u Crnoj Gori, s tim da Podgorica ima puno bolje rezultate nego Tivat. U glavnom gradu je u maju bilo prevezeno 115.800 putnika i to je pove\u0107anje za 0,2 posto u odnosu na 2019. godinu. Tivat je za prvih pet mjeseci opslu\u017eio ne\u0161to manje od 111.000 putnika. U punoj ljetnoj sezoni \u0107e se vjerovatno osjetiti nedostatak turista iz Rusije i Ukrajine. Kompenzaciju nude novi letovi iz Kazahstana, Istanbula i Beograda, preko kojih se mo\u017ee prevesti dio pomenutih putnika.<\/p>\n
U Bosni i Hercegovini je ogroman skok napravio sarajevski aerodrom i, uz Banju Luku, generisao rast koji su jo\u0161 u februaru zabilje\u017eili Eurocontrol i Eurostat. Aerodrom Sarajevo je u maju opslu\u017eio gotovo 132.600 putnika, \u0161to je pove\u0107anje od \u010dak 78,8 posto u odnosu na maj 2019. Od po\u010detka godine je prevezeno gotovo 405.000 putnika i brojevi konstantno rastu uz uvo\u0111enje novih linija. Gotovo polovinu putnika vi\u0161e ovoga maja (31.774) u odnosu na maj 2019. godine ima i Banja Luka. Zato Tuzla (41.320) ima 21,2 posto putnika manje ovoga maja, dok Mostar poslovi\u010dno bilje\u017ei katastrofalne podatke. Ovaj aerodrom je za pet mjeseci ove godine opslu\u017eio tek 168 putnika. U junu su krenuli i prvi charter letovi. Bosna i Hercegovina nikada nije imala letove za i iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.<\/p>\n
Pri\u0161tina je jedini aerodrom na Kosovu, ali je u dobrom dijelu godine drugi najprometniji aerodrom u ex-Jugoslaviji i me\u0111u 100 najboljih u Evropi. U maju je sa ovog aerodroma prevezeno 257.770 putnika uz pove\u0107anje od 41,7 posto u odnosu na maj 2019. godine i ukupno 1.065.119 putnika za prvih pet mjeseci. Rat i sankcije na istoku ovaj aerodrom ne doti\u010du.<\/p>\n
U Sjevernoj Makedoniji su dva aerodroma, skopski i ohridski, i oba su pod koncesijom turskog preduze\u0107a TAV. Bez obzira \u0161to se u Skoplju renovira pista i zbog toga bilje\u017ee otkazivanja i pomjeranja letova, promet ne jenjava. Oporavlja se od korona-krize i pretpandemijskih 2.350.000 putnika \u0107e biti dosti\u017eno, \u010dak i bez o\u010dekivanog broja putnika iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.<\/p>\n
Najve\u0107i problem ima Slovenija. Pored Ljubljane, ima i aerodrome u Mariboru i Portoro\u017eu. Me\u0111utim, svi bilje\u017ee drasti\u010dan pad broja prevezenih putnika. Ljubljana je me\u0111u najlo\u0161ijima u cijeloj Evropi. Od prevezenih 650.000 putnika u periodu januar-maj 2019. godine, sada u istom periodu ima tek 281.000 putnika. Oporavak jo\u0161 nije na vidiku, iako se promet tereta na ljubljanskom aerodromu znatno pove\u0107ao.<\/p>\n
Dakle, Bosna i Hercegovina i Kosovo su uz Albaniju rijetke zemlje u Evropi, plus Uzbekistan u Aziji, koje jo\u0161 od februara ove godine imaju bolje rezultate u broju prevezenih putnika nego 2019. godine.<\/p>\n
I pored navedenih rezultata koji ukazuju na bitan rast prometa, regija Zapadnog Balkana je izuzetno lo\u0161e pozicionirana po pitanju konekcija. U pitanju je povezanost aerodroma kroz ponderisani broj sedmi\u010dnih letova dostupnih sa nekog aerodroma do non-stop destinacija i do destinacija sa jednim zaustavljanjem, koji uklju\u010duju letove iste aviokompanije ili dvije kompanije u savezu (codeshare).<\/p>\n
Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina su pobolj\u0161ale svoj rang povezanosti u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, iako su ti dobici bili neznatni i uglavnom su rezultat kretanja drugih zemalja na listi. Hrvatska je na 21. mjestu u Evropi, Srbija je 27, Crna Gora 36. i za jedno mjesto prije Sjeverne Makedonije, Bosna i Hercegovina je 40, a Slovenija 42.<\/p>\n
Izvor: Aljazzera<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ve\u0107i promet putnika nego u pretpandemijskom periodu imaju Albanija, Kosovo i Bosna i Hercegovina, a najmanji Slovenija.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":131420,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8,75],"tags":[],"class_list":["post-131418","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","category-region"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/131418","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=131418"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/131418\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/131420"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=131418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=131418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=131418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}