Bo\u0161njakinje koje \u017eive u Turkiye cvijetom ljiljana obilje\u017eit \u0107e 27. godi\u0161njicu genocida u Srebrenici. Bo\u0161njakinje, okupljenje u Udru\u017eenju \u017eena Zambak, projektom pod nazivom “Ljiljan za pravdu\u201c pripremaju se za obilje\u017eavanje genocida u Srebrenici \u0161irom Turkiye.<\/p>\n
U okviru projekta 11. jula \u0107e biti polo\u017eeni ljiljani na spomenicima \u017ertvama genocida u Srebrenici u Istanbulu, Ankari, Izmiru, \u010canakkaleu, Adani, Bursi i Trabzonu. Cilj je skrenuti pa\u017enju na borbu za pravdu koju vode srebreni\u010dke majke.<\/p>\n
U sklopu projekta se o\u010dekuje da oni koji polo\u017ee ljiljane na spomenike potom na dru\u0161tvenim mre\u017eama podijele svoje u\u010de\u0161\u0107e uz hashtag “Ljiljan za pravdu\u201c.<\/p>\n
Vasvija Safi\u0107 Ozsan, predstavnica Udru\u017eenja u Izmiru, za AA je kazala da Bo\u0161njakinje koje \u017eive u Turkiye \u017eele ovim poru\u010diti da se Srebrenica nikada ne smije zaboraviti.<\/p>\n
“Kao studenti iz Bosne i Hercegovine 2011. godine prikupili smo 8.372 cipele povodom obilje\u017eavanja godi\u0161njice genocida. Izlo\u017eili smo ih na Trgu Taksim 11. jula. Sada, nekoliko godina kasnije, ponovo smo ovdje za Srebrenicu kao \u017eene i majke”, kazala je.<\/p>\n
Ona je u ime Udru\u017eenja \u017eena Zambak pozvala ljude u Turkiye da 11. jula polo\u017ee ljiljane na spomenicima u Turkiye u borbi za pravdu majki Srebrenice.<\/p>\n
“\u017delim da se zahvalim Turkiye i turskom narodu. Zahvalni smo Turkiye koja nas nikada nije ostavile same”, dodala je Ozsan.<\/p>\n
Podsjetila je tako\u0111er da su majke bile te koje su svjedo\u010dile onome \u0161to se dogodilo u Srebrenici u julu 1995. godine.<\/p>\n
“Kao \u017eene, ne\u0107emo zaboraviti Srebrenicu. Pri\u010dat \u0107emo na\u0161oj djeci \u0161ta se tamo dogodilo. Nikada ne\u0107emo odustati od na\u0161e borbe za pravdu”, rekla je.<\/p>\n
Predstavnica Udru\u017eenja u Ankari, Amina Goktepe, istakla je tako\u0111er va\u017enost obilje\u017eavanja godi\u0161njice genocida u Srebrenici razli\u010ditim aktivnostima i skupovima.<\/p>\n
“Na\u0161 cilj je da ka\u017eemo istinu i osiguramo pravdu. Mi smo protiv negiranja genocida”, kazala je ona, te poru\u010dila da se genocid u Srebrenici nikada ne smije zaboraviti.<\/p>\n
Muhterema \u010culjkovi\u0107, koja je odgovorna za pitanja studenata pri Udru\u017eenju, podsjetila je da se svake godine 11. jula ukopavaju posmrtni ostaci \u017ertava genocida u Srebrenici.<\/p>\n
“Ove godine 50 \u017ertava genocida \u0107e biti ukopano. Ovo je jedan od najva\u017enijih doga\u0111aja koji podi\u017eu svijest javnosti”, kazala je \u010culjkovi\u0107, dodaju\u0107i kako se nada da \u0107e projekat ljiljana postati tradicija, te je pozvala ljude u Turkiye da polo\u017ee ljiljan za pravdu.<\/p>\n
Enisa Alagi\u0107, supruga ambasadora BiH u Ankari Adisa Alagi\u0107a, koja je podr\u017eala projekat, istakla je da oni koji su po\u010dinili ratne zlo\u010dine u Bosni i Hercegovini i dalje nisu spremni da prihvate ono \u0161to su uradili.<\/p>\n
“Nisu spremni da se suo\u010de sa realno\u0161\u0107u i preuzmu odgovornost. Ratni zlo\u010dinci se i dalje veli\u010daju i ratna retorika je i dalje prisutna”, rekla je Alagi\u0107.<\/p>\n
Naglasila je da se uprkos odlukama me\u0111unarodnih sudova o genocidu, i dalje negira ono \u0161to je u\u010dinjeno u Srebrenici.<\/p>\n
“Stalno se pitam ‘\u0161ta da u\u010dinim da ni na\u0161a ni tu\u0111a djeca nikada ne do\u017eive Srebrenicu u budu\u0107nosti. Prije svega, biram da preuzmem odgovornost za sudbinu svog naroda. \u017delim da ka\u017eem istinu, da se borim za pravdu jer ako se ne suprotstavimo zlu, mogu se desiti scenariji kao iz horor filmova. Svi smo tome svjedo\u010dili u nedavnoj pro\u0161losti”, kazala je.<\/p>\n
Istakla je da je projekat polaganja ljiljana na spomenicima \u017ertvama srebreni\u010dkog genocida u Turkiye vrlo va\u017ean doprinos, dodaju\u0107i da ovaj projekat podsje\u0107a da je Turkiye uvijek bila uz Bosnu i Hercegovinu u borbi za pravdu.<\/p>\n
Ove godine u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica \u2013 Poto\u010dari bit \u0107e ukopano 50 \u017ertava genocida po\u010dinjenog nad Bo\u0161njacima 1995. godine u Srebrenici.<\/p>\n
Najstarija \u017ertva \u010diji posmrtni ostaci \u0107e biti ukopani ove godine u mezarju Memorijalnog centra u Poto\u010darima je Husejin Krd\u017ei\u0107, ro\u0111en 1936. godine.<\/p>\n
Me\u0111u \u017ertvama koje \u0107e biti ukopane ove godine nalaze se i tri maloljetnika.<\/p>\n
Radi se o dje\u010dacima koji su imali samo 16 i 17 godina kada su ubijeni. Bit \u0107e ukopani i blizanci Samir i Semir Hasanovi\u0107, imali su samo 20 godina u trenutku smrti. Njihovi posmrtni ostaci su prona\u0111eni u razli\u010ditim masovnim grobnicama. Kona\u010dan smiraj \u0107e na\u0107i i otac i sin – Hajdin i Sead Huki\u0107. Ovo je tre\u0107i sin Hajdina koji je nestao. Dva sina su ranije ukopana, a za jednim se jo\u0161 traga.<\/p>\n
Anadolu Agency<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Muhterema \u010culjkovi\u0107, koja je odgovorna za pitanja studenata pri Udru\u017eenju, podsjetila je da se svake godine 11. jula ukopavaju posmrtni ostaci \u017ertava genocida u Srebrenici.<\/p>\n
“Ove godine 50 \u017ertava genocida \u0107e biti ukopano. Ovo je jedan od najva\u017enijih doga\u0111aja koji podi\u017eu svijest javnosti”, kazala je \u010culjkovi\u0107, dodaju\u0107i kako se nada da \u0107e projekat ljiljana postati tradicija, te je pozvala ljude u Turkiye da polo\u017ee ljiljan za pravdu.<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":132119,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[75],"tags":[],"class_list":["post-132118","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-region"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/132118","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=132118"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/132118\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/132119"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=132118"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=132118"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=132118"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}