{"id":151180,"date":"2023-06-06T13:11:11","date_gmt":"2023-06-06T11:11:11","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=151180"},"modified":"2023-06-06T13:12:51","modified_gmt":"2023-06-06T11:12:51","slug":"istanbulske-cisterne-spoj-kulture-i-visevekovne-istorije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=151180","title":{"rendered":"Ekipa RTV Novi Pazar u Turkiye: Cisterna bazilika &#8211; najve\u0107a zatvorena cisterna u Istanbulu"},"content":{"rendered":"<p>Istanbulske cisterne danas predstavljaju spoj kulture i vi\u0161evekovne istorije. U blizini Aja Sofije nalazi se Cisterna bazilika &#8211; drevno nalazi\u0161te.<\/p>\n<p>Cisterne izgra\u0111ene za potrebe stanovni\u0161tva u Istanbulu, koji je vekovima bio prestolnica Bizantskog i Osmanskog carstva, danas su neizostavni deo kulturnog nasle\u0111a tog grada. Riznice kulture Istanbula, grada sa dugogodi\u0161njom istorijom, su cisterne Yerebatan (Bazilika), Nuruosmaniye, Binbirdirek i Serefiye.<\/p>\n<p>Gra\u0111evine koje poti\u010du iz perioda Rimskog i Bizantskog carstva bile su otvorenog i zatvorenog tipa. \u00a0U gradu na Bosforu, zbog nedostatka izvora vode izgra\u0111en je tada veliki broj cisterni kako bi tokom letnjeg su\u0161nog perioda bile dostupne dovoljne koli\u010dine vode.<\/p>\n<p>Najve\u0107a zatvorena cisterna u Istanbulu je Yerebatan. Izgra\u0111ena je nakon pobune Nika 532. godine od strane cara Justinijana I, a gradilo ju je 7.000 radnika. Zbog toga \u0161to je izgra\u0111ena na mestu bazilike koja je uni\u0161tena u po\u017earu 475. godine nosi i naziv cisterna Bazilika. Upravo je ona danas najposje\u0107enija cisterna u Istanbulu i slu\u017ei kao svojevrsni muzej i prostor za odr\u017eavanje nacionalnih i me\u0111unarodnih aktivnosti.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-151182 size-full\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/Cisterna-bazilika.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"369\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/Cisterna-bazilika.jpg 800w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/Cisterna-bazilika-300x138.jpg 300w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/Cisterna-bazilika-768x354.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 800px) 100vw, 800px\" \/><\/p>\n<h4>-336 stubova visine metara-<\/h4>\n<p>Pokriva povr\u0161inu od 9800 kvadratnih metara sa kapacitetom skladi\u0161tenja vi\u0161e od 80.000 kubnih metara vode.<\/p>\n<p>Cisternu krase 336 stuba visoka je 9 metara. Kapiteli stubova su uglavnom u jonskom i korintskom stilu, s izuzetkom nekoliko dorskih kapitela bez gravura.<\/p>\n<p>U severozapadnom uglu cisterne kao baze stubova nalaze se blokovi s uklesanim likom Meduze Gorgone sa zmijskom kosom koja poseduje jednu od najstra\u0161nijih moc\u0301i u gr\u010dkoj mitologiji, pogledom koji svakog posmatra\u010da pretvara u kamen. Legenda ka\u017ee da glave Meduze upravo tim pogledom \u010duvaju Cisternu Baziliku. Jedna od glava Meduze postavljena je naopako, \u00a0dok je druga postavljena bo\u010dno. Postoje stilske, religiozne ili jednostavno funkcionalne teorije o tome za\u0161to su glave postavljene upravo tako. Prema jednom od predanja, na ovaj na\u010din umanjuje se mo\u0107 pogleda Gorgone.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-151183 size-full aligncenter\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/IMG-34cae586787e3447cc05a40e31e84f78-V.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"451\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/IMG-34cae586787e3447cc05a40e31e84f78-V.jpg 800w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/IMG-34cae586787e3447cc05a40e31e84f78-V-300x169.jpg 300w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/IMG-34cae586787e3447cc05a40e31e84f78-V-768x433.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 800px) 100vw, 800px\" \/><\/p>\n<h4>-Cisterna navodnjavala vrtovr Topkapi palate-<\/h4>\n<p>Poreklo dveju glava je nepoznato, ali se pretpostavlja da su donijete u cisternu nakon \u0161to su izva\u0111ene iz starijih gra\u0111evina u razli\u010ditim delovima bizantijskog carstva<\/p>\n<p>Kada je Istanbul osvojio Fatih Sultan Mehmed 1453., cisterna je kori\u0161tena kratko vreme\u00a0\u00a0za navodnjavanje vrtova palate Topkapi.<\/p>\n<p>Osmanlije su kasnije izgradile vlastiti sistem vodosnabdijevanja te se rezervoar za vodu prestao koristiti. Postojanje cisterne na kraju je palo u zaborav, \u00a0sve dok 1565. godine francuski putnik, nau\u010dnik i topograf \u00a0Pjer \u017dil nije ostavio zapis o njoj.<\/p>\n<p>Cisterna Bazilika nekoliko puta je obnavljana od svog prvobitnog nastanka. Prve popravke izvr\u0161io je arhitekta Muhamed Aga od Kajserija u 18. veku za vreme vladavine osmanskog sultana Ahmeda III 1723. godine. Pukotine u zidu i o\u0161te\u0107eni stubovi popravljeni su 1968. godine, uz dodatnu restauraciju 1985. godine pod nadzorom istanbulskog Metropoliten muzeja. Tokom te restauracije iz cisterne je uklonjeno 50.000 tona blata. Postavljene su platforme za zamenu \u010damaca koji su se ranije koristili za obilazak cisterne. Ovaj objekat \u00a0zvani\u010dno je otvoren za javnost 1987. godine.<\/p>\n<p>Autor: Redakcija <a href=\"http:\/\/www.rtvnp.rs\">RTV NP\u00a0<\/a><\/p>\n<p>Izvor: BHRT<\/p>\n<div id='gallery-1' class='gallery galleryid-151180 gallery-columns-5 gallery-size-thumbnail'><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?attachment_id=151184'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/IMG-0695996ae5f301897713d4d53ad37e9a-V-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon portrait'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?attachment_id=151185'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/IMG-81d4f7db11eddee711dffd922376b7b6-V-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon portrait'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?attachment_id=151186'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/IMG-941d52df2745d2ea9aae3cd93252be01-V-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?attachment_id=151183'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/IMG-34cae586787e3447cc05a40e31e84f78-V-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?attachment_id=151182'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/Cisterna-bazilika-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure>\n\t\t<\/div>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istanbulske cisterne danas predstavljaju spoj kulture i vi\u0161evekovne istorije. U blizini Aja Sofije nalazi se Cisterna bazilika &#8211; drevno nalazi\u0161te. Cisterne izgra\u0111ene za potrebe stanovni\u0161tva u Istanbulu, koji je vekovima bio prestolnica Bizantskog i Osmanskog carstva, danas su neizostavni deo kulturnog nasle\u0111a tog grada. Riznice kulture Istanbula, grada sa dugogodi\u0161njom istorijom, su cisterne Yerebatan (Bazilika), [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":151183,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-151180","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/151180","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=151180"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/151180\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/151183"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=151180"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=151180"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=151180"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}