Voda je direktna \u017ertva globalnog zatopljenja, ali i glavni faktor njegovih u\u010dinaka. Svijet koji se zagrijava prirodno dovodi do isparavanja vi\u0161e vode u atmosferi, uzrokuju\u0107i su\u0161e, smanjenje vodnih resursa i salinizaciju tla. Ti se rizici brzo pretvaraju u dru\u0161tvenu i politi\u010dku nestabilnost.<\/p>\n
U martu ove godine UN je odr\u017eao konferenciju o budu\u0107nosti vode u svijetu koji je sve vi\u0161e pogo\u0111en klimatskim slomom. Brojni su primjeri problema s nesta\u0161icom vode u kojem se svijet ve\u0107 sada nalazi, a neki stru\u010dnjaci idu s toliko crnim prognozama da tvrde da \u0107e se u budu\u0107nosti voditi ratovi za vodu kao \u0161to su se do sada vodili za naftu.<\/p>\n
Klimatske promjene remete vremenske obrasce, dovode\u0107i do ekstremnih vremenskih doga\u0111aja, nepredvidive dostupnosti vode, pogor\u0161avaju\u0107i nesta\u0161icu vode i zaga\u0111uju\u0107i zalihe vode. Takvi utjecaji mogu drasti\u010dno utjecati na koli\u010dinu i kvalitetu vode koja je djeci potrebna za pre\u017eivljavanje.<\/p>\n
Danas se promjena klime osje\u0107a prvenstveno kroz promjenu vode. Milioni djece su u opasnosti. Ekstremne vremenske prilike i promjene u obrascima ciklusa vode ote\u017eavaju pristup sigurnoj pitkoj vodi, posebno za najugro\u017eeniju djecu. Oko 74 posto prirodnih katastrofa izme\u0111u 2001. i 2018. bilo je povezano s vodom, uklju\u010duju\u0107i su\u0161e i poplave. O\u010dekuje se da \u0107e se u\u010destalost i intenzitet takvih doga\u0111aja samo pove\u0107ati s klimatskim promjenama.<\/p>\n
Otprilike 450 miliona djece \u017eivi u podru\u010djima visoke ili izrazito visoke ranjivosti na vodu. To zna\u010di da nemaju dovoljno vode za zadovoljenje svakodnevnih potreba. Kada katastrofe pogode, one mogu uni\u0161titi ili kontaminirati cijele zalihe vode, pove\u0107avaju\u0107i rizik od bolesti poput kolere i tifusa na koje su djeca posebno osjetljiva.<\/p>\n
Rastu\u0107e temperature mogu dovesti do smrtonosnih patogena u izvorima slatke vode, \u010dine\u0107i vodu opasnom za pi\u0107e. Kontaminirana voda predstavlja ogromnu opasnost za \u017eivote djece. Bolesti povezane s vodom i sanitarnim uvjetima jedan su od vode\u0107ih uzroka smrti djece mla\u0111e od pet godina. Svaki dan preko 1.000 djece mla\u0111e od pet godina umre od bolesti povezanih s neadekvatnom vodom, sanitarnim i higijenskim uvjetima.<\/p>\n
Klimatske promjene pogor\u0161avaju nedostatak vode u podru\u010djima s izrazito ograni\u010denim vodnim resursima, \u0161to dovodi do pove\u0107ane konkurencije za vodu, \u010dak i sukoba. Do 2040. godine gotovo jedno od \u010detvero djece \u017eivjet \u0107e u podru\u010djima s izrazito visokim nedostatkom vode. Porast nivoa mora uzrokuje slatku vodu koja postaje slana, ugro\u017eavaju\u0107i vodne resurse na koje se oslanjaju milioni ljudi. Klimatske promjene se doga\u0111aju sada. Moramo djelovati, a voda je dio rje\u0161enja, upozorava UNICEF.<\/p>\n
Nesta\u0161ica vode prijeti zdravlju i razvoju zajednica diljem svijeta. Klimatske promjene intenziviraju problem, tjeraju\u0107i vlade da prona\u0111u inovativnije na\u010dine auradnje za rje\u0161avanje problema s vodom, navodi se u analizi Vije\u0107a za me\u0111unarodne odnose (Council on Foreign Relations, CFR).<\/p>\n
CFR navodi kako milijarde ljudi diljem svijeta nemaju odgovaraju\u0107i pristup jednom od bitnih elemenata \u017eivota: \u010distoj vodi. Iako su vlade i humanitarne organizacije pomogle mnogima koji \u017eive u regijama s nedostatkom vode da dobiju pristup posljednjih godina, predvi\u0111a se da \u0107e se problem pogor\u0161ati zbog globalnog zatopljenja i rasta stanovni\u0161tva. U me\u0111uvremenu, nedostatak me\u0111unarodne koordinacije o sigurnosti vode usporio je potragu za rje\u0161enjima.<\/p>\n
Nesta\u0161ica vode mo\u017ee se dramati\u010dno razlikovati od jednog mjesta do drugog, u nekim slu\u010dajevima uzrokuju\u0107i \u0161iru \u0161tetu, uklju\u010duju\u0107i javno zdravlje, ekonomski razvoj i globalnu trgovinu. Tako\u0111er mo\u017ee potaknuti masovne migracije i izazvati sukobe. Sada raste pritisak na zemlje da provedu odr\u017eivije i inovativnije prakse i pobolj\u0161aju me\u0111unarodnu saradnju u upravljanju vodama.<\/p>\n
Do vodenog potresa, odnosno nesta\u0161ice vode, dolazi kada potra\u017enja za sigurnom, upotrebljivom vodom u odre\u0111enom podru\u010dju prema\u0161uje ponudu. \u0160to se ti\u010de potra\u017enje, velika ve\u0107ina, otprilike 70 posto, svjetske slatke vode koristi se za poljoprivredu, dok je ostatak podijeljen izme\u0111u industrijske (19 posto) i ku\u0107anske upotrebe (11 posto), uklju\u010duju\u0107i i vodu za pi\u0107e.<\/p>\n
Nau\u010dnici imaju razli\u010dite na\u010dine definiranja i mjerenja stresa vode, uzimaju\u0107i u obzir niz faktora uklju\u010duju\u0107i sezonske promjene, kvalitetu vode i dostupnost. U me\u0111uvremenu, mjerenja vodnog stresa mogu biti neprecizna, posebno u slu\u010daju podzemnih voda.<\/p>\n
\u201cSvake brojke treba uzeti s rezervom\u201d, ka\u017ee Upmanu Lall, profesor sa Univerziteta Columbia i stru\u010dnjak za vodu. \u201cNijedna od ovih definicija obi\u010dno ne uzima u obzir kori\u0161tenje podzemne vode ili zalihe podzemne vode.\u201d<\/p>\n
Nesta\u0161ica vode \u010desto se dijeli u dvije kategorije: fizi\u010dka nesta\u0161ica, kada postoji nesta\u0161ica vode zbog lokalnih ekolo\u0161kih uvjeta; i ekonomska oskudica, kada postoji neadekvatna vodna infrastruktura. To dvoje \u010desto dolazi zajedno i uzrokuje stres vode. Na primjer, podru\u010dje pod stresom mo\u017ee imati i manjak padavina kao i nedostatak odgovaraju\u0107eg skladi\u0161ta vode i sanitarnih objekata.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci ka\u017eu da \u010dak i kada postoje zna\u010dajni prirodni uzroci za nedostatak vode u regiji, ljudski faktori \u010desto imaju klju\u010dnu ulogu u problemu, posebno u pogledu pristupa \u010distoj vodi i sigurnim sanitarnim uvjetima. Rat u Ukrajini, naprimjer, o\u0161tetio je kriti\u010dnu infrastrukturu, ostavljaju\u0107i \u0161est miliona ljudi s ograni\u010denim ili nikakvim pristupom sigurnoj vodi u 2022.<\/p>\n
\u201cProblem pitke vode gotovo uvijek nema nikakve veze s fizi\u010dkom nesta\u0161icom vode\u201d, ka\u017ee Mark Giordano sa Univerziteta Georgetown, stru\u010dnjak za upravljanje vodom. \u201eTo je povezano s nedostatkom finansijskih i politi\u010dkih sredstava za postavljanje infrastrukture kako bi se ljudi snabdijeli \u010distom vodom. Odvojeno je.\u201d<\/p>\n
U isto vrijeme, neka podru\u010dja koja pate od fizi\u010dke nesta\u0161ice vode imaju infrastrukturu koja je omogu\u0107ila razvoj \u017eivota, poput Omana i jugozapadnog dijela Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Razne vlasti, od nacionalnog do lokalnog nivoa, upravljaju ili na drugi na\u010din utje\u010du na vodoopskrbu.<\/p>\n
Pandemija COVID-a 19 pove\u0107ala je potrebu za sigurnim pristupom vodi. Pranje ruku jedan je od najefikasnijih alata za borbu protiv koronavirusa, ali zdravstveni stru\u010dnjaci primijetili su da tri od deset osoba, ili 2,3 milijarde ljudi u svijetu, nisu mogle prati ruke kod ku\u0107e na po\u010detku pandemije.<\/p>\n
Problem s nedostatkom pitke vode nemaju samo zemlje tre\u0107eg svijeta. EU, iako politi\u010dki i ekonomski veoma mo\u0107na organizacija, tako\u0111er ima odre\u0111enih problema. Olivia Lazard iz Carnegie Europe smatra kako je strategija EU-a za vodu previ\u0161e plitka.<\/p>\n
\u201cRehidracija Zemlje golem je i hitan izazov. Evropa ve\u0107 do\u017eivljava rezultate rastu\u0107e nesta\u0161ice vode. Su\u0161e postaju geolo\u0161ke. U zemlji poput Francuske to vi\u0161e nije ograni\u010deno samo na trgova\u010dke prolaze kao rezultat presu\u0161ivanja rijeka ili smanjenja poljoprivredne proizvodnje. To tako\u0111er uzrokuje pove\u0107anu politi\u010dku polarizaciju i gra\u0111ansko nasilje\u201c.<\/p>\n
Kao odgovor na su\u0161e, dodaje Lazard, francuska vlada je odlu\u010dila izgraditi infrastrukturu sliva vode koja je posebno dizajnirana za pru\u017eanje dodatne podr\u0161ke poljoprivrednim proizvo\u0111a\u010dima. Ali strukture sliva vode postale su fizi\u010dka utjelovljenja podjela izme\u0111u onih koji favoriziraju strategije ubla\u017eavanja rizika suo\u010denih s klimatskim promjenama, sa ciljem da nastave poljoprivredno poslovanje kao i obi\u010dno; i oni koji favoriziraju promjenu sistema, podr\u017eavaju\u0107i ekolo\u0161ki prihvatljiviju i lokaliziranu poljoprivredu.<\/p>\n
\u201eVi\u0161e vode koja ulazi u atmosferu poja\u010dava u\u010dinke uglji\u010dnog dioksida i klimatskih poreme\u0107aja, kao \u0161to su su\u0161e, poplave, po\u017eari kao i cikloni. Jedan od najhitnijih zadataka \u010dovje\u010danstva je ponovno dovesti vodu u krajolike kako bi se zaustavilo, ako ne i preokrenulo, o\u0161te\u0107ivanje teku\u0107ih i dostupnih izvora vode\u201c, smatra Lazard.<\/p>\n
Svijet mora postati pametan u vezi s vodom. Svako ima svoju ulogu i ne mo\u017eemo sebi priu\u0161titi \u010dekanje, naveo je UNICEF izra\u017eavaju\u0107i zabrinutost u vezi problema s nesta\u0161icom pitke vode u svijetu.<\/p>\n<\/div>\n