{"id":157382,"date":"2023-10-04T20:14:19","date_gmt":"2023-10-04T18:14:19","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=157382"},"modified":"2023-10-04T20:31:58","modified_gmt":"2023-10-04T18:31:58","slug":"konya-grad-mistikeplesadervisa-i-leptirova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=157382","title":{"rendered":"Konya: Grad mistike, plesa, dervi\u0161a i leptirova"},"content":{"rendered":"

Nekih 200 kilometara ju\u017eno od prestonice Ankare, u centralnoj Anadoliji sme\u0161ten je, po mnogo \u010demu, veoma zanimljiv turski grad Konya. Gotovo million stanovnika \u017eivi u ovom netip\u010dno turskom gradu, na nepreglednoj visoravni.<\/p>\n

Ka\u017eu da je ovo jedno od najtradicionalnijih mesta.\u00a0 O bogatoj istoriji i dervi\u0161koj kulturi ovde svedo\u010de brojni muzeji.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Muzeji podse\u0107aju na Mevlanu<\/em><\/strong><\/h2>\n

U Konyi je mnogo toga posve\u0107eno jednom \u010doveku. U to se uverila RTV Novi Pazar.<\/a><\/p>\n

U ovoj mirnoj turskoj provinciji nalazi se turbe (grobnica) poznatog sufijskog u\u010denjaka i pesnika\u00a0Mevlane D\u017eelaludina Rumija, \u010diji duboki uticaj na islamsku poeziju i misticizam i dalje odjekuje.I danas je inspiracija mnogim autorima, umetnicima, tvorcima popularnih turskih serija\u2026<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Iako je Rumi ro\u0111en u Balkhu, dana\u0161njem Avganistanu, svoj je duhovni dom prona\u0161ao u Konyi, gdje je proveo svoje poslednje godine pre nego \u0161to je preminuo 17. decembra 1273. godine. Nakon Rumijevog odlaska, njegov sin, sultan Veled, uspostavio je mevlevijski red, istaknutu granu sufizma, u\u010dvr\u0161\u0107uju\u0107i Rumijevo trajno nasle\u0111e.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Muzej Mevlana, posve\u0107en upravo Rumiju, bio je na\u0161a prva stanica na proputovanju kroz ovaj grad. Na ovoj najpoznatijoj zgradi u Konyi dominiraju zelene plo\u010dice, a sama arhitektura je veoma zanimljiva. Svetili\u0161te je sagra\u0111eno 1274.\u00a0 Re\u010d o dervi\u0161koj ku\u0107i, koja je povezana sa zgradom Rumijevog mauzoleja. Danas se ovde nalaze i brojni rukopisi Mevlaninih dela i razli\u010diti artefakti vezani za misticizam mevlevijskog reda.\u00a0Festival misti\u010dne muzike\u00a0Svake godine tokom prve polovine decembra odr\u017eava se Seb-i Arus, godi\u0161nja ceremonija povodom godi\u0161njice smrti Mevlane D\u017eelaludina Rumija, a dervi\u0161i koji se vrte izvode performans (kontrolisano okretanje nalik transu).<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Svake godine ljudi iz celog sveta hrle u ovaj istorijski grad kako bi u\u010destvovali u\u00a0sedmi\u010dnoj seriji komemoracija u \u010dast Rumijeve smrti.<\/p>\n

Prepoznaju\u0107i duboki kulturni zna\u010daj rituala vrte\u0107ih dervi\u0161a,\u00a0Unesco\u00a0ga je proglasio remek-delom u “usmenom i nematerijalnom nasle\u0111u \u010dove\u010danstva” 2005. godine.<\/p>\n

To smo mogli da vidimo i tokom na\u0161eg boravka u Kony. U toku je bio 20. Festival misti\u010dne muzike.<\/p>\n

Centralni trg u Konji bio je svedok performansa dervi\u0161a, \u010dak njih 250, ali i brojnih umetnika i muzi\u010dara. Njihove melodije odjekivale su raspolo\u017eenjem publike, tkaju\u0107i zajedno bogatu tapiseriju turske tasavvufske muzike i folklora.<\/p>\n

Panorama Konya muzej, jedan je od najvec\u0301ih panoramskih muzeja u Turskoj. Ovde se na jednom mestu mo\u017ee videti kako je izgledao \u017eivot u 13. veku. Uz panormski prikaz \u017eivota tu su i umetni\u010dke\u00a0 slike na platnu koje prikazuju\u00a0 \u017eivot Rumija.<\/p>\n

Sille \u2013 mesto preplitanja islama i hri\u0161\u0107anstva<\/em><\/strong><\/h2>\n

Sille, oko 15 kilometara od centra grada Konije, ima poseban zna\u010daj za anadolsku civilizaciju, a tako\u0111e je i zna\u010dajna ta\u010dka ranohri\u0161c\u0301anskog perioda. To je jedinstveno mesto sa izrazitim na\u010dinom \u017eivota, koji karakteri\u0161u zanimljiva arhitektura, obi\u010daji i tradicija, vinogradi i ba\u0161te. Ima veli\u010danstvene gra\u0111evine, uklju\u010dujuc\u0301i manastire, crkve, d\u017eamije, vile, kamene kapele sa freskama i prirodne lepote \u010dije naselje datira jo\u0161 iz neolita. Isto\u010dnorimska crkva Aja Elena je jedna od najpoznatijih gradskih arhitektonskih gra\u0111evina.<\/p>\n

Legenda ka\u017ee da je 327. godine nove ere, Helena, majka isto\u010dnorimskog cara Konstantina, svratila u Konyu na putu za Jerusalim na hodo\u010da\u0161c\u0301e. Videla je oronule hramove iz prvih hri\u0161c\u0301anskih doba i odlu\u010dila da sagradi novi. Crkva Aja Elena prkosi vekovima i o\u010duvana je do danas.<\/p>\n

\"\"<\/em><\/strong><\/p>\n

Neolitsko nalazi\u0161te <\/em><\/strong><\/h2>\n

\u00a0<\/em><\/strong>\u010catalhojuk je jedno od najranijih naselja neolitske ere. Tu mnogi dolaze da vide jedinstvene primere najranije arhitekture, pejza\u017enog slikarstva i sakralnih objekata kulta majke-boginje. To je mesto gde se, kako smo mogli da \u010dujemo od kustosa, dogodilo prvo poznato naselje, prva urbanizacija i prvo pripitomljavanje \u017eivotinja na svetu. Upisano je na Uneskovu listu svetske ba\u0161tine 2012. godine. Obi\u0161li smo ga zahvaljuju\u0107i #goturkiye<\/a>.<\/p>\n

Lokalitet ima izuzetnu umetnost i zanate, a najraniji nalazi datiraju iz 7400. godine pre nove ere, i bio je su\u0161tinski klju\u010d za otkrivanje misterija po\u010detaka poljoprivrede, ali i \u010ditave civilizacije.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Leptiri najlep\u0161ih \u0161ara<\/em><\/strong><\/h2>\n

Onu \u010duvena \u201cmisterija\u201d da leptiri \u017eive jedan dan \u201cpala je u vodu\u201d ba\u0161 u Konyi. Ovde saznajemo da mnogi u ogromnom terarijumu lete i vi\u0161e od godinu dana. U tropskoj ba\u0161ti ima ih na hiljade. Za njih je me\u0111u 20 hiljada biljaka, napravljeno prirodno stani\u0161te. Mo\u017ee se videti petnaestak najlep\u0161ih vrsta.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Konya je bila Ikonion<\/strong><\/em><\/h2>\n

Provobitno ime Ikonion grad je dobio u 4. veku pre na\u0161e ere. Staro latinsko ime za grad je Iconium, koji je, prema Novom zavetu, posetio Sveti Pavle. Prema predanju, gr\u010dki filozof Platon je sahranjen ba\u0161 u Ikonionu. Od 1097. do 1243. grad je bio prestonica Turaka Seld\u017euka i njihovog Rumskog sultanata. Svoj vrhunac \u041aonya je dostigla izme\u0111u 1205. I 1239. kada je ovaj sultan \u00a0zauzeo celu Anadoliju, Jermeniju, deo Bliskog istoka i \u041arim.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U ovom gradu mo\u017eete obi\u0107i i Muzej nauke, predivne vrtove,stadion, panoramske restorane, ali i trgovati na jeftinoj pijaci idu\u0107anima na centralnom gradskom \u0161etali\u0161tu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Zbog svega ovog u Konyu svake godine sti\u017ee na hiljade turista. Uz velike centre i primorska mesta ovaj grad je jedna od najpo\u017eeljnijih turisti\u010dkih destinacija u Turskoj.<\/p>\n

Zoran Maksimovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekih 200 kilometara ju\u017eno od prestonice Ankare, u centralnoj Anadoliji sme\u0161ten je, po mnogo \u010demu, veoma zanimljiv turski grad Konya. Gotovo million stanovnika \u017eivi u ovom netip\u010dno turskom gradu, na nepreglednoj visoravni. Ka\u017eu da je ovo jedno od najtradicionalnijih mesta.\u00a0 O bogatoj istoriji i dervi\u0161koj kulturi ovde svedo\u010de brojni muzeji. Muzeji podse\u0107aju na Mevlanu U […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":157385,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,18],"tags":[7814,7811,7813,7815,7812,184,1328,389],"class_list":["post-157382","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-reportaze","tag-dervisi","tag-konya","tag-mevlana","tag-muzeji","tag-reportaza","tag-turizam","tag-turkiye","tag-turska"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/157382","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=157382"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/157382\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/157385"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=157382"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=157382"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=157382"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}