{"id":158877,"date":"2023-11-02T12:19:44","date_gmt":"2023-11-02T11:19:44","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=158877"},"modified":"2023-11-02T20:11:40","modified_gmt":"2023-11-02T19:11:40","slug":"arheolog-o-tvrdnjama-da-je-dzamija-u-radulicima-izgradena-na-temeljima-crkve-nismo-nasli-ostatke-starijeg-objekta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=158877","title":{"rendered":"Arheolog o tvrdnjama da je d\u017eamija u Raduli\u0107ima izgra\u0111ena na temeljima crkve: Nismo na\u0161li ostatke starijeg objekta"},"content":{"rendered":"

Rekonstrukcija Hajdar-pa\u0161ine d\u017eamije<\/a> u bjelopoljskom selu Raduli\u0107i trenutno je najbitniji projekat Islamske zajednice u Crnoj Gori i ko\u0161ta\u0107e vi\u0161e od dva miliona eura, a d\u017eamija \u0107e biti vra\u0107ena u autenti\u010dni oblik. Ipak, pojedini mje\u0161tani tvrde da je na tom mjestu nekad bila pravoslavna crkva i groblje, \u0161to u Islamskoj zajednici demantuju, isti\u010du\u0107i da su to pokazala i arheolo\u0161ka istra\u017eivanja.<\/p>\n

Lutovac: Nije kori\u0161ten materijal iz crkve, d\u017eamija je autenti\u010dna<\/h3>\n

Na zahtjev Me\u0161ihata IZ od 16. 7. 2008. godine, broj 122\/01 Polimskom muzeju Berane dato je ovla\u0161\u0107enje za ispitivanje ostataka d\u017eamije. Arheolo\u0161ka istra\u017eivanja su trajala 15 dana, po odobrenju Republil\u010dkog zavoda za za\u0161titu spomenika kulture Cetinje.<\/p>\n

U izvje\u0161taju o arheolo\u0161kih istra\u017eivanjima Hajdar-pa\u0161ine d\u017eamije od 15. septembra 2008. godine detaljno su opisana sva artefakta i lokalitet ostataka d\u017eamije u Raduli\u0107ima a radovima je rukovodio tada\u0161nji direktor Polimskog muzeja u Beranama arheolog Predrag Lutovac.<\/p>\n

U izvje\u0161taju Polimskog muzeja navodi se da je \u2018d\u017eamija podignuta na sterilnom zemlji\u0161tu, a u ispitanoj sondi nijesu konstatovani ostaci starijih objekata. Pro\u0161ireni temelji d\u017eamije ukopani su do dubine oko 1,2 metra. Na temeljnoj stopi formiran je temeljni zid koji je pravilan i ravan sa spolja\u0161njim zidom d\u017eamije. Pod d\u017eamije u Raduli\u0107ima gra\u0111en je od kvadratno obra\u0111enih fino upasovanih plo\u010da, \u017eutog laporca za razliku od bijelih mermernih plo\u010da od kojih je ra\u0111en pod u neposrednoj blizini Crkve sv. Jovana Krstitelja u Crn\u010di. Za gradnju d\u017eamije u Radili\u0107u kori\u0161ten je laporasti, lako obradivi sivi kamen ili neka vrsta \u0161krljica, pa se mo\u017ee uo\u010diti da su lica zidova i \u0107o\u0161nici fino obra\u0111eni. Treba ista\u0107i da su svi crkveni objekti na ovom terenu u glavnom ra\u0111eni od tvr\u0111eg plavi\u010dasto-bijelog kre\u010dnjaka, kojeg na ovom zdanju nema. Siga kao lakan, a \u010dvrst gra\u0111evinski materijal upotrijebljen je za izgradnju lukova, kupole i minareta, ve\u0107ih je dimenzija i konstruktivno prilago\u0111en ili namenjski rezan na nekom od le\u017ei\u0161ta kojih ima dosta u neposrednoj okolini sela Raduli\u0107i\u201d, navodi se u nalazi Polimskog muzeja.<\/p>\n

Prema tom dokumentu neosporno je da je Hajdar-pa\u0161ina d\u017eamija u Raduli\u0107ima porodi\u010dno vakufsko zdanje podignuto krajem 17. vijeka, sa ovim vrhunskim odlikama arhitekture toga doba.<\/p>\n

\u201cImaju\u0107i u vidu da se radi o jedinstvenom arhitektonskom spomeniku, neophodno je da ga zakonom za\u0161titi i preduzeti neophodne mjere za\u0161tite da se ovaj spomenik sa\u010duva od daljeg uru\u0161avanja i destrukcije\u201d, zaklju\u010dio je Lutovac.<\/p>\n

Popovi\u0107: Ispunjava sve uslove za progla\u0161enje spomenikom kulture<\/h3>\n

Nau\u010dni savjetnik Arheolo\u0161kog Instituta u Beogradu dr Marko Popovi\u0107, tvrdi da je d\u017eamija izraziti primjer spomeni\u010dkog naslje\u0111a osmanske epohe.<\/p>\n

\u201cNa osnovu uvida u stanje na lokalitetu Raduli\u0107i mo\u017eemo iznijeti sljede\u0107e mi\u0161ljenje: d\u017eamija o kojoj je rije\u010d predstavlja manje jednokupolno zdanje, veoma zanimljive konstrukcije koje je u tom smislu jedinstveno u ovoj regiji. U pitanju je porodi\u010dno vakufsko zdanje podignuto krajem 17. vijeka u svim vrhunskim odlikama osmanske arhitekture toga doba. Posmatrano u tome kontekstu, ru\u0161evina d\u017eamije u selu Raduli\u0107i predstavlja izraziti primjer spomeni\u010dkog naslje\u0111a osmanske epohe, te bi kao takva ispunjavala sve uslove za progla\u0161enje spomenika kulture\u201d, naveo je Popovi\u0107.<\/p>\n

\n

Episkop budimljansko \u2013 nik\u0161i\u0107ki Srpske pravoslavne crkve Metodije Televiziji Vijesti je rekao da \u0107e inicirati sastanak sa Islamskom zajednicom na kome \u0107e iznijeti svoj stav o rekonstrukciji.<\/p>\n<\/div>\n

Preuzeto: Vijesti.me<\/p>\n