{"id":167722,"date":"2024-05-07T20:24:19","date_gmt":"2024-05-07T18:24:19","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=167722"},"modified":"2024-05-07T20:24:19","modified_gmt":"2024-05-07T18:24:19","slug":"dela-inzenjerskog-genija-privlace-turiste-u-turskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=167722","title":{"rendered":"Dela in\u017eenjerskog genija privla\u010de turiste u Turskoj"},"content":{"rendered":"

Turska sve vi\u0161e svoje goste usmerava na verski turizam i bogato kulturno-istorijsko nasle\u0111e.<\/p>\n

Spomenici\u00a0 koje je za sobom ostavio jedan od najve\u0107ih graditelja na svetu Kod\u017ea Mimar Sinan, sve vi\u0161e su u fokusu \u00a0pa\u017enje i turista sa Balkana, jer upravo je on gradio i na na\u0161im prostorima u vreme Osmanlija.<\/p>\n

\u010cuveni most Mehmed Pa\u0161e Sokolovi\u0107a na Drini, izme\u0111u Bosne i Hercegovine i Srbije, bio je poveren, upravo, ovom graditelju.<\/p>\n

Sulejmanija\u00a0 – \u201cneuni\u0161tiva\u201d d\u017eamija na Bosforu<\/strong><\/h2>\n

U Turskoj vremenu prkosi fascinantno zdanje, d\u017eamija Sulejmanija.<\/p>\n

Kako ka\u017eu, u njenu izgradnju potro\u0161eno je 3.000 kilograma zlata, a gradilo je oko 4.000 radnika<\/p>\n

Izgradnju ove bogomolje, koja je danas nezaobilazno mesto za sve posetioce Istanbula, izgradio je Sinan za jednog od jednog od najve\u0107ih osvaja\u010da i vladara Sulejmana Veli\u010danstvenog, sa \u010dijim \u017eivotom su se u Srbiji mnogi upoznali gledaju\u0107i popularnu seriju.<\/p>\n

Me\u0111u simbolima njegove neprikosnovene vladavine jeste, upravo, d\u017eamija Sulejmanija, izgra\u0111ena polovinom 16. veka na brdu sa kog se \u0161iri neverovatan pogled na \u010ditav grad.<\/p>\n

Postoji legenda da je sultan Sulejman dugo razmi\u0161ljao o podizanju velike d\u017eamije, ali nije mogao da odlu\u010di na kom mestu da je sagradi. Usnio je san u kojem mu se ukazao poslanik Muhammed i za ruku ga odveo na mesto gde je izgra\u0111ena jedna od najve\u0107i monumentalnih gra\u0111evina, ne samo u Turskoj, ve\u0107 u \u010ditavom svetu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Stru\u010dnjaci ka\u017eu da je struktura gra\u0111evine tako jaka da je pre\u017eivela na stotinu zemljotresa, a da se na zidovima nisu pojavile ni najmanje pukotine. Zato je zovu \u201cneuni\u0161tivom\u201d.<\/p>\n

Arhitekta Mimar Sinan na ovoj gra\u0111evini pokazao je svoju neprikosnovenost u tada\u0161njem graditeljstvu. Unutar d\u017eamije ugra\u0111en je ventilacioni sistem, a u vremenu kada elektri\u010dna energija jo\u0161 nije bila ni na vidiku, Sulejmanija je bila osvetljena sa 275 uljanih lampi.<\/p>\n

Prilikom izgradnje velike Sulejmanije d\u017eamije 1550. godine, Mimar Sinan je iskopao odvodne tunele kako bi za\u0161titio temelje od vlage.<\/p>\n

Ova d\u017eamija uz Aja Sofiju definitivno je najpose\u0107enija lokacija u Turskoj.<\/p>\n

Ljudi iz celog sveta, dolaze ovde da udahnu da\u0161ak slavne istorije.<\/p>\n

\u0160ehzade \u2013 simbol o\u010deve tuge<\/strong><\/h2>\n

Veli\u010danstvena d\u017eamija \u0160ehzade u Istanbulu, simbol je o\u010deve tuge zbog njegovog prerano preminulog sina.<\/p>\n

Re\u010d \u0160ehzade u prevodu sa turskog zna\u010di princ. Poznato je da je d\u017eamija \u0160ehzade podignuta po nalogu sultana Sulejmana I kako bi zauvek ovekove\u010dila uspomenu na njegovog najdra\u017eeg sina Mehmeda (prvo dete od voljene supruge Hurrem Sultan).<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Prestolonaslednik – \u0160ehzade Mehmed umro je neo\u010dekivano u dvadeset prvoj godini. Do sada uzrok njegove smrti nije potpuno jasan.<\/p>\n

Postoje legende da je \u0160ehzade Mehmed umro od malih boginja, a druga pri\u010da ka\u017ee da je jednostavno re\u010d o prirodnoj smrti.<\/p>\n

Istori\u010dari veruju da se d\u017eamija \u0160ehzade sa pravom smatra prvim i zna\u010dajnim Sinanovim delom, koje je postavilo temelje novom stilu u klasi\u010dnoj osmanskoj arhitekturi. Izgradnja d\u017eamije trajala je samo \u010detiri godine. Po\u010dela je 1544. \u00a0godine.<\/p>\n

Podignuti temelji d\u017eamije \u010duvaju malu tajnu. Ispod je bazen, zahvaljuju\u0107i kojem je leti u objektu hladno, a zimi uvek toplo.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Selimija \u2013 Sinanovo remek delo<\/strong><\/h2>\n

Par sati vo\u017enje u mestu Jedrene (Edirne), uz samu granicu sa Bugarskom nalazi se d\u017eamija Selimija, koju smatraju Sinanovim remek delom.<\/p>\n

Ona je gra\u0111ena u vreme sultana Selima II. Sm\u0161tena je u centru grada Edirne i dominira krajolikom. Minareti su visoki oko 90 metara.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Me\u0111utim, posebnost d\u017eamije se ogleda i u njenoj kupoli koja dominira unutra\u0161njo\u0161\u0107u i iznutra izgleda kao da lebdi nad otvorenim d\u017eamijskim prostorom.<\/p>\n

Ona je pre\u010dnika skoro 32 i visine 45 metara.<\/p>\n

Psihi\u010dke bolesti le\u010dili muzikom<\/strong><\/h2>\n

Nedaleko od nje nalazi se veoma va\u017ean kompleks koji je izgra\u0111en po nalogu sultana Bajazit II deda Sulejmana Veli\u010danestvenog. Vladao je od 1481. do 1512. godine i u Jedrenu podigao zadu\u017ebinu koja i danas impresionira veli\u010dinom i lepotom. Zapanjuju\u0107e je da je na po\u010detku 16. veka ovaj otomanski vladar u okviru ovog kompleksa u Jedrenu izgradio du\u0161evnu bolnicu u kojoj su se le\u010dili i ranjenici oboleli od psihi\u010dkih bolesti izazvanih ratovima. Ove bolesti su danas poznate kao posttraumatski ratni sindrom, a lekari u ovoj bolnici su jo\u0161 u 16. veku koristili napredne metode.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zanimljivo je da u psihi\u010dki oboleli le\u010deni muzikom, \u017euborom vode i miomirisima iz obli\u017enje ba\u0161te.<\/p>\n

Bajazitov kompleks je pretvoren u muzej koji je 2004. godine progla\u0161en za najbolji u Evropi.<\/p>\n

Gledaoci serije \u201eSulejman Veli\u010danstveni\u201c Jedrene su zapamtili kao grad u koji sultan rado ide u lov, ali i povremeno boravi u tamo\u0161njoj palati. Na\u017ealost, palata se danas ne mo\u017ee videti jer je poru\u0161ena tokom tursko-ruskog rata i nakon ulaska ruskih snaga. Arheolozi poku\u0161avaju da obnove ostatke i rekonstrui\u0161u i ovu znamenitost.\u00a0<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Vekovima ispred drugih graditelja<\/strong><\/h2>\n

Osmanlijski arhitekta Mimar Sinan gradio je objekte vodootpornim malterom napravljenim od ga\u0161enog kre\u010da i agregata od me\u0161avine gline i peska. Legenda ka\u017ee da je arhitekta dodavao neobi\u010dnu kombinaciju belanaca nojevog jajeta i luka, kako bi dobio \u010dvr\u0161\u0107u me\u0161avinu maltera.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Stole\u0107ima pre nego \u0161to su Japanci po\u010deli primenjivati seizmi\u010dke izolatore na svojim zgradama, on je postigao sli\u010dne rezultate postavljanjem apsorbu\u0107ih elemenata izme\u0111u tla i osnove svojih struktura koji su mogli biti sigurnost od zemljotresa.<\/p>\n

Svaki korak u procesu izgradnje bio je klju\u010dan za in\u017eenjerskog genija, koji bi postavio temelje zgrade i \u010dekao jednu do dve godine da se tlo slegne pre nego \u0161to bi nastavio s gradnjom.<\/p>\n

Tekst:<\/strong> Zoran Maksimovi\u0107<\/p>\n

Foto:<\/strong> Hajurdin Li\u010dina<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Turska sve vi\u0161e svoje goste usmerava na verski turizam i bogato kulturno-istorijsko nasle\u0111e. Spomenici\u00a0 koje je za sobom ostavio jedan od najve\u0107ih graditelja na svetu Kod\u017ea Mimar Sinan, sve vi\u0161e su u fokusu \u00a0pa\u017enje i turista sa Balkana, jer upravo je on gradio i na na\u0161im prostorima u vreme Osmanlija. \u010cuveni most Mehmed Pa\u0161e Sokolovi\u0107a […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":167723,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,18],"tags":[9416,207,9415,149,9412,9414,9413,184,389],"class_list":["post-167722","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-reportaze","tag-edrine","tag-istanbul","tag-jedrene","tag-kultura","tag-mimar-sinan","tag-selimija","tag-sulejmanija","tag-turizam","tag-turska"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/167722","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=167722"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/167722\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/167723"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=167722"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=167722"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=167722"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}