{"id":174982,"date":"2024-09-30T18:09:45","date_gmt":"2024-09-30T16:09:45","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=174982"},"modified":"2024-09-30T20:21:12","modified_gmt":"2024-09-30T18:21:12","slug":"svecana-akademija-povodom-obelezavanja-28-novembra-dana-bosnjaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=174982","title":{"rendered":"Sve\u010dana akademija povodom obele\u017eavanja 28. novembra – Dana Bo\u0161njaka"},"content":{"rendered":"

Sve\u010danom akademijom i regionalnim okupljanjem bo\u0161nja\u010dkih vije\u0107a i organizacija u Zagrebu je obilje\u017een j28. septembar – Dan Bo\u0161njaka u organizaciji Ureda za koordinaciju bo\u0161nja\u010dkih vije\u0107a, a pod pokroviteljstvom Nacionalne koordinacije Bo\u0161njaka u Republici Hrvatskoj “Bo\u0161njaci zajedno”.<\/p>\n

Na centralnoj manifestaciji zajedni\u010dkog obilje\u017eavanja ovog nacionalnog blagdana prisustvovali su predstavnici javnog i politi\u010dkog \u017eivota Bo\u0161njaka iz svih zemalja regiona, a delegaciju Bo\u0161nja\u010dkog nacionalnog vije\u0107a predvodio je dr. Adel Slatina, predsjednik Vije\u0107a.<\/p>\n

Svojim prisustvom i sve\u010danim obra\u0107anjima va\u017enost skupu dali su i poseban izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Krunoslav Katini\u0107 i Radovan Fuchs, ministar nauke, obrazovanja i mladih kao izaslanik predsjednika Vlade Hrvatske.<\/p>\n

Okupljenima se u ime Ureda za koordinaciju bo\u0161nja\u010dkih vije\u0107a obratio predsjedavaju\u0107i Suljo Mustafi\u0107, predsjednik Bo\u0161nja\u010dkog vije\u0107a u Crnoj Gori koji je izme\u0111u ostalog poru\u010dio da odluke Bo\u0161nja\u010dkog sabora kazuju da su Bo\u0161njaci narod koji, ako Bog da, nikome ne\u0107e dozvoliti da ga ispi\u0161e iz historije.
\n\"\"<\/p>\n

Ovogodi\u0161nja manifestacija Dana Bo\u0161njaka bila je prilika da se okupljeni podsjete i na zna\u010dajne jubileje 450 godina od prvog spomena sevdalinke i 250 godina od prvog zapisa bo\u0161nja\u010dke usmene balade \u201eHasanaginica” o kojima je govorio prof. dr. Sead \u0160emsovi\u0107.<\/p>\n

Organizatori su priredili i dvije postavke izlo\u017ebi koje su okupljeni sa pa\u017enjom mogli pogledati i to \u201eVje\u010dna Blaga: Putovanje kroz nakit na\u0161e ba\u0161tine”, tradicionalni nakit Bo\u0161njaka koji se \u010duva u privatnoj kolekciji Zlatare Softi\u0107 i njenog vlasnika Seada Softi\u0107a, kao i izlo\u017ebu grafika i ilustracija Emira Isovi\u0107a \u201eBiserje Bo\u0161njaka”.<\/p>\n

U izdanju Bo\u0161nja\u010dkog nacionalnog vije\u0107a predstavljeno je i specijalno izdanje \u010dasopisa \u201eBosna” pod nazivom \u201eBo\u0161njaci \u2013 kulturno historijiski pregled” koji je za ovu priliku uredio Filip Mursel Begovi\u0107.
\n\"\"<\/p>\n

Centralna manifestacija obilje\u017eavanja Dana Bo\u0161njaka u Zagrebu nastavlja se u nedjelju, Okruglim stolom \u201eBo\u0161njaci u domovinskim zemljama: Quo vadimus'”, a u Sand\u017eaku u ponedjeljak 30. septembra u 19 sati u Glavnom uredu Vije\u0107a u Novom Pazaru promocijom priru\u010dnika \u201eJezi\u010dka kultura i norma bosanskog jezika”.<\/p>\n

Dan Bo\u0161njaka, 28. septembar, obilje\u017eava se u znak sje\u0107anja na Prvi bo\u0161nja\u010dki sabor odr\u017ean 28. septembra 1993. godine u Sarajevu. Na saboru, odr\u017eanom u jeku ratnih zbivanja u opkoljenom Sarajevu, 27. i 28. septembra 1993. godine, ispisane su neke od najzna\u010dajnijih stranica historije Bo\u0161njaka. Sabor je usvojio Deklaraciju o bo\u0161nja\u0161tvu, kojom je bo\u0161nja\u010dkom narodu vra\u0107eno nacionalno ime \u2013 Bo\u0161njak, a maternji jezik Bo\u0161njaka ponovo je nazvan svojim pravim imenom – bosanski jezik.<\/p>\n

Sazivanje Svebo\u0161nja\u010dkog sabora, nacionalna harmonija i pozitivna demokratska atmosfera me\u0111u u\u010desnicima sabora, odluke i zaklju\u010dci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano predstavljaju trenutak kada su poslije jednog te\u0161kog i dugog stolje\u0107a Bo\u0161njaci konsenzusom svih relevantnih politi\u010dkih faktora bo\u0161nja\u010dkog naroda vratili svoje historijsko nacionalno ime i naziv\u00a0svog\u00a0jezika.<\/p>\n

A.A.<\/p>\n

 <\/p>\n