{"id":178313,"date":"2024-11-09T11:41:42","date_gmt":"2024-11-09T10:41:42","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=178313"},"modified":"2024-11-09T11:41:42","modified_gmt":"2024-11-09T10:41:42","slug":"park-prirode-golija-stavljen-pod-zastitu-kao-podrucje-i-kategorije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=178313","title":{"rendered":"Park prirode \u201cGolija\u201d stavljen pod za\u0161titu kao podru\u010dje I kategorije"},"content":{"rendered":"<p>U Slu\u017ebenom glasniku Srbije objavljena je Uredba kojim se Park prirode \u201cGolija\u201d stavlja pod za\u0161titu, kao podru\u010dje I kategorije, odnosno za\u0161ti\u0107eno podru\u010dje me\u0111unarodnog, nacionalnog \u2013 izuzetnog zna\u010daja, u cilju za\u0161tite i o\u010duvanja, velikog broja izvora, reka i potoka sa veoma \u010distom planinskom vodom.<\/p>\n<p>Kako je navedeno u uredbi, povr\u0161ina Parka prirode\u00a0<a id=\"b358b1ac-d640-44c1-8b3a-67ac418a6527\" href=\"https:\/\/www.blic.rs\/golija\">\u201cGolija\u201d\u00a0<\/a>iznosi 75.838,94 hektara (ha), od \u010dega je u dr\u017eavnoj svojini 29.141,65 ha ili 38,64 odsto, u privatnoj svojini 44.059,20 ha ili 58,10 odsto, dok je u javnom vlasni\u0161tvu 2.638,07 ha ili 3,47 odsto.<\/p>\n<p>Park prirode \u201cGolija\u201d nalazi se na teritoriji grada Kraljeva i Novog Pazara, kao i na teritoriji op\u0161tina Ivanjica, Ra\u0161ka i Sjenica.<\/p>\n<p>Prirodno dobro Golija je planinska regija koja u svojim granicama obuhvata planine Goliju, Rado\u010delo i deo prostora planine \u010cemerno.<\/p>\n<p>Golija je i najvi\u0161a planina jugozapadne Srbije, pripada prostranoj geografskoj regiji koja se ozna\u010dava kao Staro-vla\u0161ko-ra\u0161ka visija, ograni\u010dena duboko use\u010denim dolinama Ibra na istoku, Zapadne Morave na severu i Drinom sa Limom na zapadu.<\/p>\n<p>U Parku prirode \u201cGolija\u201d, naro\u010dito su zastupljene bukove \u0161ume, me\u0161ovite li\u0161\u0107arsko-\u010detinarske \u0161ume i \u010diste smr\u010deve \u0161ume. Neki delovi ovih \u0161uma imaju karakter pra\u0161ume.<\/p>\n<p>Osim planinskog javora (Acer heldreichii) koji ovde gradi svoje najlep\u0161e i najo\u010duvanije li\u0161\u0107arske i li\u0161\u0107arsko-\u010detinarske \u0161ume u Srbiji, ovu planinu naseljava jo\u0161 oko 515 biljnih vrsta, od kojih su mnoge reliktnog ili endemi\u010dnog karaktera (Geum molle, Hedera helix, Ilex aquifolium, Ostrya carpinifolia, Aremonia agrimonoides, Asarum europaeum, Tamus communis, Trollius eurpaeus i dr.).<\/p>\n<p>U uredbi je navedeno da je utvr\u0111eno i prisustvo 29 vrsta iz familije orhideja \u0161to je 50 odsto od ukupnog broja koji se odnosi na Zapadnu Srbiju.<\/p>\n<p><strong>Na Goliji je zabele\u017eeno i 56 endemita i 35 relikata.<\/strong><\/p>\n<p>Park prirode \u201cGolija\u201d, stalno ili povremeno nastanjuje i 53 vrste sisara, \u0161to trenutno \u010dini oko 50 odsto vrsta koje su do sada na bilo koji na\u010din registrovane na teritoriji Srbije, kao i 145 zna\u010dajnih vrsta ptica.<\/p>\n<p>U severnom delu parka, u dolini Studenice, nalazi se manastir Studenica iz XII veka, spomenik kulture pod za\u0161titom UNESCO-a.<\/p>\n<p>Deo Parka prirode \u201cGolija\u201d (53.804 ha) sa svojim prirodnim i stvorenim vrednostima ispunio je u potpunosti kriterijume za nominovanje za rezervat biosfere po programu \u010dovek i biosfera (MAB).<\/p>\n<p>Izvor:\u00a0<a href=\"https:\/\/www.blic.rs\/biznis\/prirodni-park-golija-stavlja-se-pod-zastitu\/s11wskk\">Blic<\/a><\/p>\n<div id=\"infol-1397121960\" class=\"infol-after-content\">\n<div id=\"midasWidget__1206\">\n<div class=\"midas-widget\">\n<div class=\"midas-head\"><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Slu\u017ebenom glasniku Srbije objavljena je Uredba kojim se Park prirode \u201cGolija\u201d stavlja pod za\u0161titu, kao podru\u010dje I kategorije, odnosno za\u0161ti\u0107eno podru\u010dje me\u0111unarodnog, nacionalnog \u2013 izuzetnog zna\u010daja, u cilju za\u0161tite i o\u010duvanja, velikog broja izvora, reka i potoka sa veoma \u010distom planinskom vodom.<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":128617,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,1],"tags":[],"class_list":["post-178313","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-poslednje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/178313","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=178313"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/178313\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/128617"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=178313"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=178313"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=178313"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}