{"id":183755,"date":"2025-02-09T12:23:03","date_gmt":"2025-02-09T11:23:03","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=183755"},"modified":"2025-02-09T12:23:03","modified_gmt":"2025-02-09T11:23:03","slug":"koliki-su-porezi-i-doprinosi-na-zarade-u-regionu-a-koliko-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=183755","title":{"rendered":"Koliki su porezi i doprinosi na zarade u regionu a koliko u Srbiji"},"content":{"rendered":"<p>Visina prose\u010dne neto plate jedan je od glavnih argumenata snage ekonomije, posebno kada plate rastu, pa ih je zgodno iskoristiti i za sticanje politi\u010dkih poena.<\/p>\n<p>Ne\u0161to re\u0111e se govori o visini bruto plate, odnosno o da\u017ebinama koje se pla\u0107aju dr\u017eavi uz neto platu.<\/p>\n<p>U Srbiji ve\u0107 nekoliko godina se polako smanjuje optere\u0107enje neto plate i sada iznosio oko 60 odsto, uprkos predlozima i idejama da se ono smanji drasti\u010dnije \u0161to bi posebno rasteretilo najni\u017ee plate i omogu\u0107ilo ve\u0107e zapo\u0161ljavanje te\u017ee zapo\u0161ljivih kategorija stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>Kada se govori o zaradi, zaposleni najpre misle na neto platu s obzirom da je to iznos koji ima svakog meseca le\u017ee na ra\u010dun. Me\u0111utim, tu je jo\u0161 jedan deo zarade koji spada u bruto zaradu i vidljiv je na takozvanom isplatnom listu.<\/p>\n<h2>Porezi i doprinosi iznose oko 60 odsto od bruto plate<\/h2>\n<p>Bruto plata je ukupna suma novca koju poslodavac ispla\u0107uje pre odbitka poreza i doprinosa. Prema va\u017ee\u0107im propisima, u Srbiji stopa poreza na zarade iznosi 10 odsto bruto plate, dok doprinosi za socijalno osiguranje uklju\u010duju obavezne doprinose za zdravstveno osiguranje sa stopom od 10,3 odsto (5,15 odsto na teret zaposlenog i 5,15 odsto na teret poslodavca) i doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) sa stopom od 24 odsto (14 odsto na teret zaposlenog i 10 odsto na teret poslodavca).<\/p>\n<p>Tu je jo\u0161 i doprinos za osiguranje za slu\u010daj nezaposlenosti u iznosu od 0,75 odsto koji pada na teret zaposlenog. Neto plata je krajnji iznos koji zaposleni dobija nakon odbitka poreza i doprinosa koji zbirno iznose 37,8 odsto bruto plate.<\/p>\n<p>U odnosu na prose\u010dnu neto platu, porezi i doprinosi iznose oko 60 odsto.<\/p>\n<p>Na neto platu od 120.000 dinara, ukupan tro\u0161ak poslodavca je 192.500 dinara, odnosno ukupni porezi i doprinosi iznose 72.500 dinara ili 620 evra.<\/p>\n<p>Visina prose\u010dne neto plate jedan je od glavnih argumenata snage ekonomije, posebno kada plate rastu, pa ih je zgodno iskoristiti i za sticanje politi\u010dkih poena.<\/p>\n<p>Ne\u0161to re\u0111e se govori o visini bruto plate, odnosno o da\u017ebinama koje se pla\u0107aju dr\u017eavi uz neto platu.<\/p>\n<p>U Srbiji ve\u0107 nekoliko godina se polako smanjuje optere\u0107enje neto plate i sada iznosio oko 60 odsto, uprkos predlozima i idejama da se ono smanji drasti\u010dnije \u0161to bi posebno rasteretilo najni\u017ee plate i omogu\u0107ilo ve\u0107e zapo\u0161ljavanje te\u017ee zapo\u0161ljivih kategorija stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>Kada se govori o zaradi, zaposleni najpre misle na neto platu s obzirom da je to iznos koji ima svakog meseca le\u017ee na ra\u010dun. Me\u0111utim, tu je jo\u0161 jedan deo zarade koji spada u bruto zaradu i vidljiv je na takozvanom isplatnom listu.<\/p>\n<p>U Hrvatskoj bruto plata zavisi od progresivne poreske stope, te tako na iznose do \u010detiri hiljade evra porez je 20 odsto, a na iznose iznad toga 30 odsto. Najve\u0107i deo optere\u0107enja \u010dine naknade za PIO (20 odsto) i zdravstvo (16,5 odsto).<\/p>\n<p>Na neto platu od 1.000 evra, osoba koja \u017eivi u Zagrebu i bez dece je, pla\u0107a poreze i doprinose od oko 400 evra.<\/p>\n<h2>Crna Gora bele\u017ei najni\u017eu zbirnu stopu poreza i doprinosa<\/h2>\n<p>U odnosu na zemlje regiona Crna Gora bele\u017ei najni\u017eu zbirnu stopu poreza i doprinosa. Porez na iznos dohotka u visini od 700 do 1.000 evra u Crnoj Gori iznosi devet odsto, dok se na iznos dohotka koji prelazi iznos od 1.000 evra, uz postoje\u0107ih devet odsto, dodaje dodatnih 15 odsto. Ukupan tro\u0161ak poslodavca u Podgorici na 1.000 evra neto plate iznosi 1.200 evra, odnosno nameti za poreze i doprinose su oko 200 evra na ovaj iznos plate.<\/p>\n<p>Poreski sistem u Bosni i Hercegovini je nadle\u017enost na nivou entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske gde porez na dohodak, kao i u Srbiji, iznosi deset odsto. U Federaciji su doprinosi raspore\u0111eni na Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO\/MIO) u iznosu od 23 odsto, zdravstveno osiguranje u iznosu od 16,5 odsto i naknada za nezaposlenost od dva odsto.<\/p>\n<p>Entitet RS uklju\u010duje PIO\/MIO doprinos od 18,5 odsto, za zdravstvo u iznosu od 10,5 odsto, naknadu za nezaposlenost (0,6%) i doprinos za de\u010diju za\u0161titu (1,7 odsto). Zbirno gledano, u Federaciji BiH je ukupno optere\u0107enje plate u iznosu od 41,5 odsto, dok u Republici Srpskoj ono iznosi 31 odsto.<\/p>\n<h2>U EU zbirna stopa doprinosa iznosi 29,67 odsto bruto plate<\/h2>\n<p>Prema podacima Eurostata, u 2023. godini prose\u010dna zbirna stopa doprinosa u Evropskoj Uniji iznosila je 29,67 odsto bruto plate. Najmanje optere\u0107enje na plate snose gra\u0111ani Kipra (14,15 odsto), \u0160vajcarske (18,57 odsto) i Estonije (18,85 odsto). Najvi\u0161a stopa doprinosa i naknada na zarade je u Belgiji (39,94 odsto), Litvaniji (37,81 odsto) i Nema\u010dkoj (37,43 odsto).<\/p>\n<p>izvor: Danas<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Visina prose\u010dne neto plate jedan je od glavnih argumenata snage ekonomije, posebno kada plate rastu, pa ih je zgodno iskoristiti i za sticanje politi\u010dkih poena. Ne\u0161to re\u0111e se govori o visini bruto plate, odnosno o da\u017ebinama koje se pla\u0107aju dr\u017eavi uz neto platu. U Srbiji ve\u0107 nekoliko godina se polako smanjuje optere\u0107enje neto plate i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":148843,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-183755","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/183755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=183755"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/183755\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/148843"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=183755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=183755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=183755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}