{"id":191727,"date":"2025-07-30T16:35:07","date_gmt":"2025-07-30T14:35:07","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=191727"},"modified":"2025-07-30T16:35:07","modified_gmt":"2025-07-30T14:35:07","slug":"rasim-ljajic-i-ljubav-prema-razumu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=191727","title":{"rendered":"Rasim Ljaji\u0107 i ljubav prema razumu"},"content":{"rendered":"

Izvor: ta\u010dno.net<\/a><\/p>\n

U filozofskom smislu, Ljaji\u0107ev model politi\u010dkog djelovanja pripada onome \u0161to Habermas naziva \u201ekomunikativnim djelovanjem razuma\u201c : vjeri da je mogu\u0107e politi\u010dko zajedni\u0161tvo temeljiti na dijalogu, a ne na mitovima.<\/p>\n

Vijest o politi\u010dkim napadima na Rasima Ljaji\u0107a mo\u017eda je iznenadila neupu\u0107ene, ali ne i one koji politi\u010dki i kulturni kontekst Srbije posmatraju iz dublje perspektive. Jer ovaj napad nije trenutni hir. On je simptom, izraz nesno\u0161ljivosti prema svemu \u0161to nadilazi banalni politi\u010dki folklor i autoritarnu pragmatiku.<\/p>\n

Ko je, uop\u0161te, Rasim Ljaji\u0107?<\/h3>\n

Predsjednik Socijaldemokratske partije Srbije, \u010dlanice Partije evropskih socijalista, dugogodi\u0161nji ministar, ali i predsjednik FK Partizan, jednog od dvaju najva\u017enijih sportskih simbola u Srbiji. Na prvi pogled \u2013 SNS koalicioni partner, ali u stvarnosti je su\u0161tinska suprotnost.<\/p>\n

Ljaji\u0107 je rijetka figura na balkanskoj politi\u010dkoj sceni: intelektualac u politici, ali ne deklarativno, ve\u0107 zaista. On je istovremeno Bo\u0161njak i gra\u0111anin Srbije, musliman i evropejac, Pazarac i Beogra\u0111anin, politi\u010dar i pjesnik, reformator i filozof. A taj vi\u0161eslojni identitet, kojeg Edward Said ili Charles Taylor nazivaju \u201edifuznim, pluralnim ja\u201c, nepodno\u0161ljiv je za sva dru\u0161tva na Balkanu jer se otima matrici pojednostavljenog, kontrolisanog i etni\u010dki jednozna\u010dnog subjekta.<\/p>\n

Upravo zato Ljaji\u0107 ne smije postati model. Jer ako on postane mjera bo\u0161nja\u010dke politike u Sand\u017eaku i Bosni vi\u0161e ne\u0107e biti mogu\u0107e Bo\u0161njake svoditi na dvostruki izbor: izme\u0111u vjerskog fundamentalizma Usame Zukorli\u0107a i politi\u010dke anakronosti Sulejmana Ugljanina. Ta binarna opozicija je sistemski po\u017eeljna \u2013 jer omogu\u0107ava kontrolu. Ljaji\u0107 taj sistem razbija, on dokazuje da Bo\u0161njak mo\u017ee biti evropejac, da musliman mo\u017ee biti sekularni politi\u010dar, da Pazarac mo\u017ee voditi Partizan, da pripadnost ne mora isklju\u010divati otvorenost, da se lojalnost dr\u017eavi ne mora dokazivati \u0161utnjom\u2026<\/p>\n

U filozofskom smislu, Ljaji\u0107ev model politi\u010dkog djelovanja pripada onome \u0161to Habermas naziva \u201ekomunikativnim djelovanjem razuma\u201c \u2013 vjeri da je politi\u010dko zajedni\u0161tvo mogu\u0107e temeljiti na dijalogu, a ne na mitovima. U tom smislu njegova opozicija Milo\u0161evi\u0107evom re\u017eimu nije bila samo politi\u010dka, nego i epistemolo\u0161ka \u2013 borba protiv konstrukcija, la\u017ei i manipulacija. Kasnije, kada su odre\u0111ene strukture poku\u0161ale islamizirati bo\u0161nja\u010dki identitet kroz projekt Zukorli\u0107evog muftijstva, Ljaji\u0107 je ponovo bio brana. Da je taj projekt uspio, bio bi preslikan na Bosnu i Hercegovinu: Bo\u0161njaci bi postali vjerska zajednica, a ne narod.<\/p>\n

U politi\u010dkom smislu, on je ono \u0161to Gramsci naziva \u201eorganskim intelektualcem\u201c ,\u010dovjek iz naroda koji se znanjem koristi da bi mijenjao stvarnost, a ne da bi se od nje izolirao. Ljaji\u0107 nije salonski reformator. Njegova filozofija nije teorijska apstrakcija, ve\u0107 utemeljena u borbi protiv provincijalizma, protiv iracionalizma, protiv etnonacionalne \u201eredukcije \u010dovjeka na funkciju \u201emanjine\u201c.<\/p>\n

Zato je Rasim Ljaji\u0107 problem.<\/strong><\/p>\n

Jer ako se um i razum nametnu kao legitimni faktori politi\u010dkog \u017eivota u Srbiji \u2013 tada imamo novu stvarnost.<\/p>\n

Napad na Ljaji\u0107a je, u tom smislu, vi\u0161e od politi\u010dke epizode. To je udarac na koncept razuma u javnom prostoru. U vremenu kada se Balkan sistemski talasa izme\u0111u populizma, vjerskog konzervativizma i autoritarnih re\u017eima, likovi poput Ljaji\u0107a nisu tek politi\u010dki akteri \u2013 oni su kognitivni disidenti. Oni vra\u0107aju logiku u prostor iz kojeg je logika istjerana. A to je subverzivno.<\/p>\n

Zato se ovaj sukob ne ti\u010de samo Sand\u017eaka, niti samo Srbije.<\/p>\n

Ljaji\u0107 ne pristaje na redukciju politike na tehnologiju mo\u0107i. On vra\u0107a u nju ono \u0161to je filozofija od Sokrata do Arendtine Vita activa smatrala njenim temeljem : prostor djelovanja vo\u0111enog mi\u0161ljenjem.<\/p>\n

Hegel je tvrdio da Minervina sova po\u010dinje letjeti tek u sumrak \u2013 mudrost dolazi kasno, kada epoha ve\u0107 tone. Ljaji\u0107, me\u0111utim, poku\u0161ava da djeluje prije sumraka. Da sprije\u010di pad u mrak neznanja i resantimana. Njegovo politi\u010dko djelovanje nije samo borba za ravnote\u017eu izme\u0111u identiteta i dr\u017eave \u2013 to je borba za mogu\u0107nost mi\u0161ljenja u javnom prostoru, a to je, u Kantovom smislu, temelj politi\u010dke zrelosti: imati hrabrosti da se koristi\u0161 vlastitim razumom.<\/strong><\/p>\n

Zato nije sporan on, sporna je mogu\u0107nost koju utjelovljuje \u2013 da politika ne mora biti podani\u010dka, da lojalnost dr\u017eavi ne isklju\u010duje kritiku, da se pripadnost ne mora iskazivati etni\u010dkom zatvoreno\u0161\u0107u, da gra\u0111anin mo\u017ee imati vi\u0161e od jednog jezika, vi\u0161e od jednog identiteta, vi\u0161e od jednog doma. On se ti\u010de svih nas koji vjerujemo da je \u010dovjek vi\u0161e od nacije, vi\u0161e od vjere, vi\u0161e od funkcije i da politika, koliko god bila uprljana, jo\u0161 uvijek mo\u017ee biti prostor uma.<\/p>\n

Izvor: ta\u010dno.net<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izvor: ta\u010dno.net U filozofskom smislu, Ljaji\u0107ev model politi\u010dkog djelovanja pripada onome \u0161to Habermas naziva \u201ekomunikativnim djelovanjem razuma\u201c : vjeri da je mogu\u0107e politi\u010dko zajedni\u0161tvo temeljiti na dijalogu, a ne na mitovima. Vijest o politi\u010dkim napadima na Rasima Ljaji\u0107a mo\u017eda je iznenadila neupu\u0107ene, ali ne i one koji politi\u010dki i kulturni kontekst Srbije posmatraju iz dublje […]<\/p>\n","protected":false},"author":37,"featured_media":188639,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-191727","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/191727","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/37"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=191727"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/191727\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/188639"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=191727"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=191727"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=191727"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}