{"id":194742,"date":"2025-10-09T13:46:40","date_gmt":"2025-10-09T11:46:40","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=194742"},"modified":"2025-10-09T13:46:40","modified_gmt":"2025-10-09T11:46:40","slug":"dve-godine-rata-u-gazi-arapska-ravnodusnost-i-zapadno-licemerje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=194742","title":{"rendered":"Dve godine rata u Gazi: Arapska ravnodu\u0161nost i zapadno licemerje"},"content":{"rendered":"<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.nin.rs\/svet\/vesti\/91263\/dve-godine-rata-u-gazi-arapska-ravnodusnost-i-zapadno-licemerje\">nin.rs<\/a><\/p>\n<section class=\"single-news\">\n<div class=\"container\">\n<div class=\"page-layout\">\n<div class=\"main-content\">\n<div class=\"single-news-data\">\n<div class=\"single-news-content\">\n<div class=\"single-news-content-wrapper\">\n<p>Teroristi\u010dki napad Hamasa od 7. oktobra 2023. godine u Gazi, u kojem je ubijeno oko 1.200 civila i pripadnika bezbednosnih snaga Izraela, a 250 ljudi zarobljeno i odvedeno kao taoci, bio je casus belli za novi rat. Izrael je ve\u0107 vodio \u010detiri vojna pohoda na Gazu \u2013 2008, 2012, 2014. i 2021. godine.<\/p>\n<div class=\"in-text-news\">\n<article class=\"news-item  \"><a class=\"news-item-image img-placeholder\" href=\"https:\/\/www.nin.rs\/svet\/vesti\/66841\/primirje-izmedu-izraela-i-palestinaca-posle-15-meseci\"><picture><source srcset=\"\/data\/images\/2025-01-22\/41686_tan2025-01-2014221611-1copy_t.webp?t=1760010206\" type=\"image\/webp\" media=\"(min-width: 1265px)\" \/><source srcset=\"\/data\/images\/2025-01-22\/41686_tan2025-01-2014221611-1copy_ig.webp?t=1760010206\" type=\"image\/webp\" media=\"(min-width: 992px)\" \/><source srcset=\"\/data\/images\/2025-01-22\/41686_tan2025-01-2014221611-1copy_m.webp?t=1760010206\" type=\"image\/webp\" media=\"(min-width: 768px)\" \/><source srcset=\"\/data\/images\/2025-01-22\/41686_tan2025-01-2014221611-1copy_t.webp?t=1760010206\" type=\"image\/webp\" media=\"(min-width: 576px)\" \/><source srcset=\"\/data\/images\/2025-01-22\/41686_tan2025-01-2014221611-1copy_s.webp?t=1760010206\" type=\"image\/webp\" media=\"(min-width: 420px)\" \/><source srcset=\"\/data\/images\/2025-01-22\/41686_tan2025-01-2014221611-1copy_s.webp?t=1760010206\" type=\"image\/webp\" media=\"(min-width: 100px)\" \/><\/picture><\/a>Ovoga puta Benjamin Netanjahu iskoristio je Hamas kao povod za brutalnu odmazdu, pre svega prema Palestincima u\u00a0<a href=\"https:\/\/www.nin.rs\/tema\/7151\/gaza\">Gazi<\/a>, ali i na Zapadnoj obali.<\/p>\n<p>Jo\u0161 u martu 2019. izraelski premijer izjavio je: \u201eSvako ko \u017eeli da osujeti uspostavljanje palestinske dr\u017eave mora podr\u017eati ja\u010danje i prebacivanje novca\u00a0<a href=\"https:\/\/www.nin.rs\/tema\/7132\/hamas\">Hamasu<\/a>.\u201c Predsednik dr\u017eave Isak Hercog, izjavom da \u201enema nevinih u Pojasu Gaze\u201c, jasno je nagovestio da \u0107e se rat voditi vi\u0161e protiv tamo\u0161njih civila nego protiv Hamasa.<\/p>\n<div id=\"taboola-sponsored-mid-article\" class=\"trc_related_container tbl-trecs-container trc_spotlight_widget\"><\/div>\n<p>Za one manje upu\u0107ene \u2013 Pojas Gaze duga\u010dak je 41 kilometar, \u0161irok 10 kilometara, na njemu \u017eivi oko dva miliona ljudi i predstavlja jednu od najnaseljenijih oblasti na svetu.<\/p>\n<h2>Namera Hamasa i katastrofalne posledice<\/h2>\n<p>Do dana dana\u0161njeg niko sa sigurno\u0161\u0107u ne mo\u017ee tvrditi \u0161ta je Hamas \u017eeleo da postigne ovim napadom. Posebno ako se zna da je rat protiv\u00a0<a href=\"https:\/\/www.nin.rs\/tema\/7131\/izrael\">Izraela<\/a>, u ovim okolnostima, zapravo borba \u201epra\u0107ke i tenka\u201c.<\/p>\n<p>Mogu\u0107e je da je namera bila da se zaboravljeno palestinsko pitanje vrati na me\u0111unarodnu scenu. Mo\u017eda da se zaustavi proces normalizacije odnosa arapskih zemalja, pre svih Saudijske Arabije, sa Izraelom. Vrlo verovatno da je Hamas otmicom izraelskih civila hteo da izdejstvuje razmenu za 4.500 Palestinaca koji se nalaze u izraelskim zatvorima. Ili pak da sebe legitimizira kao jedinog pregovara\u010da pred me\u0111unarodnom zajednicom.<\/p>\n<p>\u0160ta god da je u pitanju, sa moralnog, politi\u010dkog ili verskog aspekta, radi se o neprihvatljivom i krajnje kontraproduktivnom \u010dinu. U kona\u010dnom, ljudi se u politici ne vrednuju po namerama, ve\u0107 po posledicama.<\/p>\n<p>A posledice su katastrofalne \u2013 preko 65.000 ubijenih Palestinaca, od \u010dega 70% \u010dine \u017eene, deca i starci. Tu su i desetine hiljada ranjenih, proteranih, kao i razorena infrastruktura u Pojasu Gaze.<\/p>\n<p>UN komisija za istragu (COI) iznela je 16. septembra ove godine zaklju\u010dak da je Izrael po\u010dinio genocid u Gazi, navode\u0107i i \u201eizjave zvani\u010dnika\u201c kao direktan dokaz genocidne namere.<\/p>\n<h2>Netanjahu izme\u0111u opstanka i slobode<\/h2>\n<p>Netanjahu je imao i li\u010dni razlog za otpo\u010dinjanje novog rata u Gazi. Pre toga ve\u0107 je bio suo\u010den sa desetinama hiljada ljudi na ulicama koji su protestovali protiv njegove autokratske i neuspe\u0161ne vladavine. Zbog korupciona\u0161kih skandala vi\u0161e je vremena provodio u sudnici nego u premijerskom kabinetu. Svoj opstanak na vlasti jednostavno je izjedna\u010dio sa svojom slobodom.<\/p>\n<p>U ratu sa \u201etradicionalnim neprijateljem\u201c Netanjahu je video spas. Naro\u010dito kada dobijete direktan povod za odmazdu. Napoleon je govorio: \u201eKad protivnik pravi gre\u0161ke, ne smetaj mu.\u201c<\/p>\n<p>Izraelska vlada, ali i dobar deo me\u0111unarodne javnosti poku\u0161ali su da stvore percepciju da je palestinsko-izraelski sukob zapo\u010deo 7. oktobra 2023, zanemaruju\u0107i uzroke ovog problema i posledice vi\u0161edecenijske represije koju su izraelske vlade, i desni\u010darske i levi\u010darske, sprovodile prema Palestincima.<\/p>\n<h2>Istorijski kontekst<\/h2>\n<p>Naime, pre vi\u0161e od 100 godina, ta\u010dnije 1917, Velika Britanija \u2013 koja je tada upravljala Palestinom \u2013 obe\u0107ala je cionisti\u010dkom pokretu dr\u017eavu na mestu gde su vi\u0161e od 90% stanovni\u0161tva \u010dinili palestinski Arapi.<\/p>\n<p>Do 1947. broj jevrejskih stanovnika pove\u0107ao se na 33%, ali su bili vlasnici samo 6% zemlje. Danas Izrael kontroli\u0161e 78% teritorije Palestine. Preostalih 22% podeljeno je na okupiranu Zapadnu obalu, opkoljenu Gazu i Isto\u010dni Jerusalim.<\/p>\n<p>I tih 22% je, za Netanjahua, previ\u0161e. On \u017eeli Palestinu bez Palestinaca \u2013 teritoriju bez Arapa. Ili, u najboljem slu\u010daju, sa onoliko Arapa koliko su u demografskom i politi\u010dkom smislu tek statisti\u010dka manjina.<\/p>\n<p>Ovaj rat pokazao je da ni to nije kona\u010dan cilj, ve\u0107 stvaranje \u201eVelikog Izraela\u201c, od Eufrata u Iraku do Nila u Egiptu. Od po\u010detka sukoba u Gazi, izraelska vojska intervenisala je u Libanu, Siriji, Jemenu, Iranu i Kataru, a sve pod istim izgovorom da \u201cjuri teroristi\u010dke organizacije i njihove vo\u0111e\u201d. Bez ikakvih reakcija ili osuda zbog kr\u0161enja me\u0111unarodnog prava. Samo je Izraelu to dozvoljeno, drugi bi ve\u0107 bili bombardovani.<\/p>\n<h2>Vojna nadmo\u0107 i oslonac na SAD<\/h2>\n<p>Vlada u Tel Avivu ra\u010duna na svoju vojnu, ekonomsku i politi\u010dku superiornost u odnosu na susede. I, \u0161to je najva\u017enije, ra\u010duna na mo\u0107ne saveznike u svetu \u2013 pre svih na SAD. Samo za godinu dana Amerika je isporu\u010dila Izraelu vanredne pomo\u0107i u vrednosti 17,9 milijardi dolara. Naravno, Tramp to ne radi iz nekakvih moralnih ili emocionalnih razloga ve\u0107 zbog tretiranja Izraela kao strate\u0161kog, klju\u010dnog i pouzdanog saveznika na Bliskom istoku.<\/p>\n<p>Zbog toga Izrael mo\u017ee da vodi rat sa Palestincima, koji ga na dnevnom nivou ko\u0161ta 269 miliona dolara. A jo\u0161 sti\u017ee i politi\u010dka podr\u0161ka sa mnogih me\u0111unarodnih adresa. Sa drugih dolazi glasna \u0161utnja. \u0160to je za Netanjahua sasvim dovoljno.<\/p>\n<p>Ursula fon der Lajen vrlo je gorljiva kada je u pitanju rusko-ukrajinski rat, ali ne i kada treba osuditi Izrael. Prvo je popularno, drugo je rizi\u010dno \u2013 za rejting, naravno.<\/p>\n<div class=\"bnr banner-desktop bilboard-full\">\n<div class=\"bnr-wrapper\">\n<div class=\"bnr-inner\">\n<div id=\"In_Text_5\" class=\"wrapperAd lazyAd\" data-google-query-id=\"CP3LjZ2Fl5ADFViGfAYd1yg2rA\">\n<h2>Arapska ravnodu\u0161nost i zapadna hipokrizija<\/h2>\n<p>Zbog svega toga, palestinsko pitanje gurnuto je pod tepih. Od jednih su zaboravljeni, od drugih napu\u0161teni, od tre\u0107ih otpisani. Arapi su sve ravnodu\u0161niji, a Zapad sve licemerniji.<\/p>\n<p>Ujedinjene nacije i druge multilateralne organizacije ostaju impotentne. Od 1948. do danas, u Generalnoj skup\u0161tini i Savetu bezbednosti UN donete su 484 rezolucije posve\u0107ene palestinskom pitanju. Nijedna nije implementirana.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, sudbina Palestinaca nije vi\u0161e moralno pitanje za svet, niti otvorena rana za Arape. Pre bi se moglo re\u0107i da za mnoge postaje teret. Nemo\u0107, neznanje i nezainteresovanost arapskih re\u017eima poprimaju hroni\u010dni karakter.<\/p>\n<p>Vi\u0161e je propalestinskih protesta odr\u017eano u \u0160paniji ili Irskoj nego u mnogim arapskim zemljama. Na zlo\u010dine i de\u0161avanja u Gazi uglavnom se reaguje saop\u0161tenjima u kojima se pazi da se ne uvredi Izrael i ne naljuti Tramp.<\/p>\n<p>Arapski vladari, i republikanski i monarhijski, kao i ve\u0107ina drugih muslimanskih lidera, tretiraju Palestince kao \u201esiroma\u0161ne ro\u0111ake sa sela\u201d.<\/p>\n<p>Zbog vlastite javnosti i straha od novog \u201eArapskog prole\u0107a\u201c, trude se da ostave utisak empatije i solidarnosti sa Palestincima \u2013 ali da to ne bude nau\u0161trb ekonomske, trgovinske i svake druge saradnje sa Izraelom, i naro\u010dito SAD.<\/p>\n<h2>Diplomatske igre<\/h2>\n<p>I mnogo pre rata u Gazi, arapski re\u017eimi (izuzev Katara) zna\u010dajno su smanjili, a neki i ukinuli pomo\u0107 za finansiranje Palestinske samouprave, na \u0161ta su se obavezali.<\/p>\n<p>Na nedavnom zasedanju Generalne skup\u0161tine UN, tokom govora Benjamina Netanjahua, skoro dve tre\u0107ine delegacija napustilo je salu u znak protesta. Ali ne i delegacije Bruneja, D\u017eibutija, UAE, Maroka, Malija, Albanije, Gvineje, Azerbejd\u017eana, Banglade\u0161a i Bahreina \u2013 dakle, arapskih i muslimanskih zemalja.<\/p>\n<p>Izrael trenutno ima diplomatske odnose sa \u0161est arapskih dr\u017eava (Egipat, Jordan, UAE, Maroko, Bahrein i Sudan). Namera Tel Aviva je da normalizuje odnose sa \u0161to vi\u0161e arapskih zemalja bez spominjanja palestinskog pitanja kao uslova za tu normalizaciju.<\/p>\n<p>Pre nepuna tri meseca Egipat je potpisao gasni sporazum sa Izraelom u vrednosti od 35 milijardi dolara. Trgovina sa drugim zemljama na Bliskom istoku odvija se istim intenzitetom, paralelno sa genocidom koji se vr\u0161i u Gazi.<\/p>\n<p>Za to vreme arapski vladari \u0161alju humanitarnu pomo\u0107, a vlade zapadnih zemalja \u201eperu\u201c svoju savest priznanjem Palestine. Me\u0111utim, prestanak ubijanja je sada va\u017eniji od simboli\u010dnog priznanja. Evropa za to nema snage, SAD nema volje, a Arapi ni jedno ni drugo.<\/p>\n<p>Britanski novinar D\u017eonatan Kuk s pravom konstatuje: \u201ePalestinci su ogledalo u kojem se vidi sav cinizam Zapada. Zato Zapad toliko mrzi to ogledalo.\u201c<\/p>\n<p>Vrhunac zapadne hipokrizije ogleda se u sporazumu o re\u0161enju krize u Gazi, koji su nedavno postigli Donald Tramp i Benjamin Netanjahu. U prevodu, dogovor o Palestini \u2013 bez Palestinaca. To nije novi predlog \u2013 stari ultimatum. Ako Palestinci prihvate plan \u2013 d\u017eaba su ginuli. Ako ne prihvate plan \u2013 i dalje \u0107e ginuti. Oni mogu da biraju samo izme\u0111u lo\u0161eg i goreg. Tako je bilo sa svim dosada\u0161njim poku\u0161ajima i mirovnim ne(sporazumima).<\/p>\n<p>Kako je svojevremeno zaklju\u010dio ju\u017enoafri\u010dki biskup i nobelovac Dezmond Tutu: \u201eIzrael ne\u0107e prona\u0107i sigurnost kroz ugnjetavanje Palestinaca. Nepravda nikada ne mo\u017ee doneti mir.\u201d<\/p>\n<p>Izvor: nin.rs<\/p>\n<p>Photo: Reuters<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/section>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izvor: nin.rs Teroristi\u010dki napad Hamasa od 7. oktobra 2023. godine u Gazi, u kojem je ubijeno oko 1.200 civila i pripadnika bezbednosnih snaga Izraela, a 250 ljudi zarobljeno i odvedeno kao taoci, bio je casus belli za novi rat. Izrael je ve\u0107 vodio \u010detiri vojna pohoda na Gazu \u2013 2008, 2012, 2014. i 2021. godine. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":37,"featured_media":186730,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-194742","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/194742","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/37"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=194742"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/194742\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/186730"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=194742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=194742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=194742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}