{"id":200987,"date":"2026-03-19T23:44:04","date_gmt":"2026-03-19T22:44:04","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=200987"},"modified":"2026-03-20T00:01:45","modified_gmt":"2026-03-19T23:01:45","slug":"kod-priboja-otkriveno-zlato-kao-na-aljasci-australijanci-pronasli-bogata-lezista-gde-ga-niko-nije-trazio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=200987","title":{"rendered":"Kod Priboja otkriveno zlato kao na Aljasci: Australijanci prona\u0161li bogata le\u017ei\u0161ta gde ga niko nije tra\u017eio"},"content":{"rendered":"<div>Podru\u010dje Zabrnjica, deo projekta Priboj u jugozapadnoj Srbiji, do sada nije bilo predmet modernih istra\u017eivanja za zlato, ali je australijska rudarska kompanija Middle Island Resources Limited saop\u0161tila je da je identifikovala potencijalno zna\u010dajnu zonu zlatne mineralizacije.<\/div>\n<div><\/div>\n<p>Analiza 146 uzoraka zemlji\u0161ta i dodatnih uzoraka stena otkrila je zonu anomalije zlata duge oko 600 metara i \u0161iroke do 200 metara, sa koncentracijama do 10 ppb u tlu i do 1,91 grama po toni u stenskim uzorcima. Geolo\u0161ki uslovi podse\u0107aju na velike &#8220;replacement-style&#8221; sisteme zlata, sli\u010dno poznatom nalazi\u0161tu Donlin Creek na Aljasci, koje sadr\u017ei vi\u0161emilionske koli\u010dine zlata i smatra se jednim od najve\u0107ih na svetu.<\/p>\n<div>\n<div>Zlato u ovakvim sistemima dolazi iz dubokih, vru\u0107ih rastvora koji su tekli kroz stene i tokom milenijuma hemijski talo\u017eili zlato unutar stena \u2013 gotovo kao da se zlato &#8220;ulivalo&#8221; u stene, molekularno raspadnuto u rastvoru metala i vode.<\/div>\n<\/div>\n<div>Izvr\u0161ni direktor Piter Spirs istakao je da rezultati potvr\u0111uju potencijal ranije neistra\u017eenog podru\u010dja i defini\u0161u novu atraktivnu metu za bu\u0161enje. Planiran je po\u010detni program bu\u0161enja od pet bu\u0161otina tokom terenske sezone 2026. godine.<\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div>Paralelno, kompanija nastavlja istra\u017eivanja bakra u okviru \u0161ireg projekta oko Priboja, gde su u uzorcima tla u januaru ve\u0107 zabele\u017eene povi\u0161ene koncentracije ovog metala.<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Podsetimo, australijski Middle Island Resources je jesenas, preuzev\u0161i firmu Konstantin Resources, tako\u0111e iz Australije, postao vlasnik\u00a0<b>14 licenci za istra\u017eivanje ruda u Srbiji, na \u010dak 62.000 hektara, \u0161to je vi\u0161e nego \u0161to ijedna druga kompanija ima u na\u0161oj zemlji<\/b>.<\/div>\n<div>\n<div>Dozvole obuhvataju tri glavna projektna podru\u010dja \u2013 Bobija, Priboj i Timok \u2013 koja su primarno usmerena na zlato i bakar, ali i na srebro, olovo i cink.<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Kompanija je krajem pro\u0161le godine ve\u0107 zapo\u010dela bu\u0161enja na Bobiji, gde su najbolji preseci pokazali zone sa oko 1 do 3 grama zlata po toni rude.<\/div>\n<div><\/div>\n<div>U februaru, u rejonu Tisovika, nekada\u0161njeg rudnika olova i cinka izme\u0111u planina Medvednik i Bobija, najnovija probna bu\u0161enja pokazala su \u0161iroko rasprostranjene anomalije srebra.<\/div>\n<div>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.ekapija.com\/news\/5478466\/kod-priboja-zlata-kao-na-aljasci-australijanci-ga-nasli-gde-ga-niko\">ekapija<\/a><\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Podru\u010dje Zabrnjica, deo projekta Priboj u jugozapadnoj Srbiji, do sada nije bilo predmet modernih istra\u017eivanja za zlato, ali je australijska rudarska kompanija Middle Island Resources Limited saop\u0161tila je da je identifikovala potencijalno zna\u010dajnu zonu zlatne mineralizacije. Analiza 146 uzoraka zemlji\u0161ta i dodatnih uzoraka stena otkrila je zonu anomalije zlata duge oko 600 metara i \u0161iroke [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":37,"featured_media":142931,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-200987","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/200987","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/37"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=200987"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/200987\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/142931"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=200987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=200987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=200987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}