{"id":202349,"date":"2026-04-19T14:55:14","date_gmt":"2026-04-19T12:55:14","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=202349"},"modified":"2026-04-19T15:38:21","modified_gmt":"2026-04-19T13:38:21","slug":"naoruzavanje-ne-znaci-rat-ali-ga-cini-vjerovatnijim","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=202349","title":{"rendered":"“Naoru\u017eavanje ne zna\u010di rat, ali ga \u010dini vjerovatnijim”"},"content":{"rendered":"

Ovo je tekst O sada\u0161njosti i o tome koliko ona podsje\u0107a na tridesete godine dvadesetog vijeka. Dodu\u0161e, tada smo imali krizu liderstva politike, danas imamo sve to i plus krizu demokratije. Sve ostalo je tu: nacionalizam, autoritarizam, rasizam, imperijalizam,militarizam, protekcionizam, populizam, patrimonijalizam…<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pi\u0161e: Rasim Ljaji\u0107<\/p>\n

Mo\u017eda naslov zvu\u010di nategnuto, pretjerano i neuvjerljivo. Ne\u0107emo se ovdje baviti razlikama, kojih svakako ima u izobilju, prije svega zbog zna\u010dajnog tehnolo\u0161kog, ekonomskog, demokratskog i sveukupnog napretka. Praviti analogiju doga\u0111jaja i situacije u dva razli\u010dita vijeka, samo po sebi je jako nezahvalno.<\/p>\n

Ali vrijedi poku\u0161ati. Da se odmah razumijemo,ovo nije tekst o pro\u0161losti. Ovo je tekst o sada\u0161njosti i o tome koliko ona podsje\u0107a na tridesete godine dvadesetog vijeka. Dodu\u0161e, tada smo imali krizu liderstva i politike, danas imamo sve to i plus krizu demokratije. Sve ostalo je tu: nacionalizam, autoritarizam, rasizam, imperijalizam,militarizam, protekcionizam, populizam, partimonijalizam\u2026.<\/p>\n

No, krenimo redom.<\/p>\n

a) Geopoliti\u010dko preslagivanje-kraj jedne ere.<\/p>\n

Tridesete su bile kraj versajskog sistema i uvod u Drugi svjetski rat. Danas gledamo eroziju dominacije SAD i pozicioniranje Kine kao stabilne, predvidive, ekonomske i tehnolo\u0161ki razvojne globalne sile. Rusija gubi trku uprkos vojnoj snazi i energetskoj nadmo\u0107i, prije svega zbog zna\u010dajnog ekonomskog zaostajanja, me\u0111unarodne izolacije, tehnolo\u0161kog i demokratskog deficita. “Najopasniji trenuci u historiji su trenuci promjene ravnote\u017ee mo\u0107i”, upozoravao je Henry Kissinger.<\/p>\n

 <\/p>\n

b) Podjela sfera uticaja-nova “vrlika nagodba”<\/p>\n

U tridesetim godinama, velike sile su poku\u0161ale da “urede svijet” kroz sporazume i tajne dogovore, od Minhenskog sporazuma do Pakta Molotov-Ribbentrop, kojim su Njemacka i Sovjetski Savez prakti\u010dno podjelili interesne zone.<\/p>\n

Danas se ponovo govori o “sferama uticaja”. Trampovoj administraciji nije mrska ideja da bi globalni poredak mogao da se stabilizira kroz neku vrstu dogovora izme\u0111u SAD, Kine i Rusije. Logika je uvijek ista “veliki pisu pravila, mali ih \u010ditaju tek kada po\u010dnu da va\u017ee”.<\/p>\n

 <\/p>\n

c) Ekonomska nesigurnost<\/p>\n

Velika depresija(1929-1939) pra\u0107ena bankrotima, velikom nezaposleno\u0161\u0107u i padom proizvodnje razorila je povjerenje u sistem i otvorila prostor za politi\u010dke i ideolo\u0161ke ekstreme. U posljednjih dvadeset godina svijet je bio suo\u010den sa globalnom finansijskom krizom (2008), zatim sa migrantskom krizom (2015), da bi sve kulminiralo sa Korona-pandemijom (2020), od koje se svjetska ekonomija jo\u0161 uvijek nije oporavila. “Kada ekonomija izgubi stabilnost, politika gubi razum.”(John Maynard Keynes)<\/p>\n

 <\/p>\n

d) Povratak protekcionizma<\/p>\n

Tridesete su zatvorile svijet: carine, kvote, trgovinski ratovi. Globalna trgovina je pala za 60-65% u periodu 1929-1934.godine. Nezaposlenost je u pojedinim zemljama porasla za 25%.<\/p>\n

Danas, Trump je carine koristio i upotrebljavao za svaki i najmanji spor sa bilo kojom zemljom. Posljedice su ve\u0107e cijene, rast inflacije, izmje\u0161tanje proizvodnje (Vijetnam, Meksiko), te skuplji i slo\u017eeniji lanci snabdijevanja. Globalizacija nije vi\u0161e pravilo, postala je pitanje bezbjednosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

e) Militarizacija i trka u naoru\u017eanju<\/p>\n

Pred Drugi svjetski rat Njema\u010dka je pove\u0107ala vojnu potro\u0161nju za deset puta od 1933. do 1939. godine. Vojni izdaci \u010dinili su 20-25% BDP-a. Velika Britanija i Francuska kre\u0107u u “trku” od 1936. kada po\u010dinju i izda\u0161na vojna ulaganja. Danas, prema Stockholm Peace Research Institute, vojna potro\u0161nja prelazi 2.2 triliona dolara, \u0161to je historijski maksimum. “Naoru\u017eavanje ne zna\u010di rat, ali ga \u010dini vjerovatnijim”, pisao je George Kennan.<\/p>\n

 <\/p>\n

f) Lideri i stil politike<\/p>\n

\u010cinjenice vi\u0161e nisu va\u017ene, ve\u0107 narativi u koje mase povjeruju. I koje bude emocije. Prije jednog vijeka pojavili su se lideri koji nude jednostavne odgovore na najkrupnije i najslo\u017eenije dru\u0161tvene probleme. Danas se isti obrazac vra\u0107a: parole, slogani, polarizacija,”borba protiv elita”, bjesomu\u010dno ponavljanje istih fraza, izmi\u0161ljanje spoljnih i unutra\u0161njih neprijatelja…Mase ne veruju u \u010dinjenice, ve\u0107 u pri\u010de koje im daju smisao.”(Hannah Arendt)<\/p>\n

 <\/p>\n

g) Mnogo “malih” ratova<\/p>\n

Danas se u svijetu vodi 58 aktivnih oru\u017eanih sukoba, najvi\u0161e od zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata. Tridesete su izgledale sli\u010dno. Niz ograni\u010denih kriza koje su po\u010dele Anschlussom Austrije, napadom na Poljsku, pa okupacijom Belgije, Holandije i Francuske. Svaki od tih sukoba bio je “lokalan”. Zajedno su postali svjetski rat. “Ratovi rijetko po\u010dinju kao svjetski, oni to postaju”,govorio je Carl von Clausewitz<\/p>\n

 <\/p>\n

h) ljudska povr\u0161nost<\/p>\n

Ve\u0107 citirana Hannah Arendt upozoravala je da “najve\u0107e zlo ne dolazi uvijek iz namjere, ve\u0107 iz povr\u0161nosti”. Adolf Hitler je dva puta poku\u0161ao da upi\u0161e Akademiju likovnih umjetnosti u Be\u010du i oba puta je bio odbijen. Taj nespjeh se \u010desto pivezuje sa njegovim kasnijim radikalizmom,koji je bio rezultat ogromne li\u010dne ambicije i ograni\u010denog razumjevanja svijeta. Ipak, jedinica mjere za povr\u0161nost, u aktuelnom vremenu je, bez sumnje Donald Trump. Covjek koji vodi najmo\u0107niju zemlju na svijetu, a koji mije\u0161a Grenlad i Island, Armeniju i Albaniju, koji zaustavlja sukobe izme\u0111u Azerbejdzana i Kambod\u017ee, koji varikinom lije\u010di koronu, ne priznaje klimatske promjene. Koji sve dr\u017eavne stavove prenosi i saop\u0161tava putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, pa i one da \u0107e “od ve\u010deras nestati jedna civilizacija”. Nadasve, \u010dovjek koji u svom vokabularu koristi ne vi\u0161e od 200 rije\u010di. “Opasno je kad mo\u0107 po\u010dne da vjeruje da joj znanje nije potrebno”.(Isaiah Berlin)<\/p>\n

A \u0161ta tek re\u0107i za najbli\u017ee okru\u017eenje ameri\u010dkog predsjednika. Od \u010detiri klju\u010dna ministra (odbrana, finansije, trgovina, energetika) nijedan nema ni dana iskustva u politici ili dr\u017eavnoj slu\u017ebi. U jeku rata sa Iranom, me\u0111u \u0161est prvih saradnika (Hegseth, Rubio, Vance, Witkof, Muller, Kushner) sa kojima se “savjetuje” i “strate\u0161ki planira”, samo dvojica imaju nekakvo vojno iskustvo. Hegseth je \u010dlan Nacionalne garde i ima \u010din majora, a Vance je 2005. godine bio u Iraku \u0161est mjeseci i imao zadatak da fotografi\u0161e, izvje\u0161tava i dokumentuje taj rat.<\/p>\n

 <\/p>\n

i) Antiindividualizam<\/p>\n

U Njema\u010dkoj i Sovjetskom Savezu u tridesetim godinama pojedinac se podre\u0111uje “narodu”,”rasi” ili “dr\u017eavi”. Poznata maksima \u010desto pripisivana Adolfu Hitleru: “Ti si ni\u0161ta, tvoj narod je sve”. Tako je li\u010dna sloboda postala sumnjiva kategorija. Danas, tako\u0111e, imamo ja\u010danje narativa da je pojedinac manje va\u017ean od kolektiva, nacije ili ideologije. Saradnici Donalda Trumpa vi\u0161e puta su insistirali na lojalnosti lideru kao najva\u017enijem kriterijumu. Sam Trump je to formulisao: \u201cI need loyalty. I expect loyalty”. Individualno misljenje tako postaje problem a ne vrijednost.<\/p>\n

 <\/p>\n

j) Prezir prema kulturi<\/p>\n

U Berlinu 1933. nacisti organizuju spaljivanje knjiga, uni\u0161teno je oko 25.000 djela “nepo\u017eeljnih” autora (Heinrich Heine, Sigmund Freud\u2026).<\/p>\n

Ministar propagande Joseph Goebbels poru\u010duje: “Doba ekstremnog intelektualizma je zavr\u0161eno.”<\/p>\n

Poznata (i \u010desto citirana) re\u010denica iz tog vremena:<\/p>\n

“Kad \u010dujem rije\u010d kultura, hvatam se za pi\u0161tolj.”<\/p>\n

Danas nema spaljivanja knjiga, ali postoji diskreditacija i pritisak na umjetnike i intelektualce. Bud\u017eetski i institucionalni pritisci su konstanti i lako vidljivi kroz smanjenje finansiranja kulturnih institucija uz poruke da je kultura “luksuz” ili “elitisti\u010dka zabava”. Najbolje to oslikava Trumpova izjava iz 2016: “\u0160ta je to sa Oskarima. Tako su blijedi, tako su dosadni”. Zapravo, ameri\u010dki predsjednik ne mo\u017ee da sakrije svoj bijes prema umjetnicima, smatrajuci ih “otudjenom elitom”.<\/p>\n

 <\/p>\n

k) Propaganda<\/p>\n

Za vrijeme nacisti\u010dke Njemacke propaganda postaje industrija.<\/p>\n

Broj radio-aparata raste sa oko 4 miliona (1932) na vi\u0161e od 12 miliona do 1939. Re\u017eim proizvodi stotine propagandnih filmova i hiljade plakata godi\u0161nje.<\/p>\n

U vremenu sada\u0161njem, termin “fake news” ulazi u svakodnevni govor, a Donald Trump \u010desto koristi formulaciju “enemy of the people” za medije. Istra\u017eivanja pokazuju da se la\u017ene vijesti \u0161ire do 6 puta br\u017ee od istinitih putem dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n

Jedina je razlika u tome \u0161to je tada jedna velika la\u017e stalno ponavljana, a danas se hiljade malih la\u017ei istovremeno plasiraju.<\/p>\n

Mogli bi jo\u0161 da nabrajamo i pravimo historijske paralele. Ta\u010dno je da ovo nisu tridesete, ali su dovoljno sli\u010dne. Najveca gre\u0161ka tog vremena je vjerovanje da \u0107e krize ostati lokalne i da ne\u0107e “ba\u0161 nas zahvatiti”. Ta iluzija je i danas najve\u0107a opasnost. Svijet nije isti, ali su mehanizmi skoro identi\u010dni. I zato pravo pitanje nije da li se historija ponavlja, ve\u0107 da li smo i\u0161ta nau\u010dili ili samo mislimo da jesmo.<\/p>\n

 <\/p>\n

Politicki.ba<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovo je tekst O sada\u0161njosti i o tome koliko ona podsje\u0107a na tridesete godine dvadesetog vijeka. Dodu\u0161e, tada smo imali krizu liderstva politike, danas imamo sve to i plus krizu demokratije. Sve ostalo je tu: nacionalizam, autoritarizam, rasizam, imperijalizam,militarizam, protekcionizam, populizam, patrimonijalizam… Pi\u0161e: Rasim Ljaji\u0107 Mo\u017eda naslov zvu\u010di nategnuto, pretjerano i neuvjerljivo. Ne\u0107emo se ovdje […]<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":202350,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-202349","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/202349","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=202349"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/202349\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/202350"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=202349"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=202349"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=202349"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}