Pi\u0161e: Rasim Ljaji\u0107<\/i><\/b><\/p>\n
Kada je 28. februara Donald Trump objavio po\u010detak vojne operacije protiv Irana, djelovalo je da je svijet na pragu novog “\u0161oka i strahopo\u0161tovanja”, jo\u0161 jedne demonstracije ameri\u010dke sile koja \u0107e protivnika baciti na koljena, promijeniti re\u017eim i preoblikovati \u010ditav Bliski istok.<\/p>\n
Gotovo \u010detiri mjeseca kasnije, (ta\u010dnije 108 dana) umjesto bezuslovne kapitulacije Teherana, svijet je do\u010dekao Memorandum iz Islamabada \u2013 dokument kojim su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Iran pristali da prekinu neprijateljstva i otvore pregovore o kona\u010dnom sporazumu. Prema objavljenom tekstu memoranduma, SAD su prihvatile ukidanje pomorske blokade, otvaranje puta za obnovu trgovine i po\u010detak procesa ukidanja sankcija, dok se Iran obavezao na pregovore o nuklearnom programu i slobodnu plovidbu kroz Hormu\u0161ki moreuz.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, rat koji je trebalo da promijeni Iran, promijenio je geopoliti\u010dku sliku svijeta.<\/p>\n
Ponekad je dovoljno pogledati sadr\u017eaj mirovnog sporazuma da bi se ustanovilo ko je pobijedio, a ko izgubio.<\/p>\n
Prvi i najve\u0107i gubitnik: Donald Trump<\/p>\n
“Nikada ne ulazite u rat ako ne znate kako \u0107ete iz njega iza\u0107i,\u201d \u010duvena je izjava generala Douglasa MacArthura.<\/p>\n
Trump je u rat u\u0161ao sa \u010detiri velika cilja:<\/p>\n
1. slamanje iranskog raketnog arsenala,<\/p>\n
2. uni\u0161tenje iranskih vojnih kapaciteta,<\/p>\n
3. zaustavljanje iranskog nuklearnog programa,<\/p>\n
4. prekid iranskog utjecaja preko saveznika \u0161irom regiona.<\/p>\n
Danas nijedan od tih ciljeva nije nedvosmisleno ostvaren.<\/p>\n
Iran nije kapitulirao.<\/p>\n
Re\u017eim nije pao.<\/p>\n
Nuklearno pitanje nije rije\u0161eno.<\/p>\n
Iranski regionalni uticaj nije nestao.<\/p>\n
Naprotiv, upravo memorandum predvi\u0111a nove pregovore sa vlastima koje je trebalo sru\u0161iti.<\/p>\n
Rat koji je trebalo da poka\u017ee mo\u0107 Amerike zavr\u0161io se pregovorima sa protivnikom kojeg je trebalo eliminisati.<\/p>\n
To nije pobjeda. To je priznanje ograni\u010denja.<\/p>\n
Historija je puna takvih trenutaka.<\/p>\n
Lyndon B. Johnson je imao Vijetnam.<\/p>\n
George W. Bush\u00a0 mla\u0111i Irak.<\/p>\n
Donald Trump dobio je Iran.<\/p>\n
Ratovi \u010desto po\u010dinju obe\u0107anjem brzog trijumfa, a zavr\u0161avaju se pregovorima koje su lideri ranije odbacivali.<\/p>\n
\u0160to rat du\u017ee traje, politi\u010dki ra\u010dun postaje sve skuplji.<\/p>\n
Pred Trumpom su sada izbori za Kongres.<\/p>\n
A svaki predsjednik zna jednostavno pravilo:<\/p>\n
Glasa\u010di opra\u0161taju neuspje\u0161ne pregovore. Ne opra\u0161taju skupe ratove.<\/p>\n
Gubitnik broj dva: Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave<\/p>\n
Henry Kissinger je jednom rekao:<\/p>\n
“Amerika nema trajne prijatelje ni trajne neprijatelje. Ima trajne interese.”<\/p>\n
Problem je \u0161to je ovaj rat otvorio pitanje da li Amerika jo\u0161 uvijek mo\u017ee ostvariti svoje interese.<\/p>\n
Poslije decenija ratova u Afganistanu, Iraku, Libiji i Siriji, Va\u0161ington je jo\u0161 jednom pokazao da mo\u017ee sru\u0161iti zgrade, ali ne i nu\u017eno ostvariti politi\u010dke ciljeve.<\/p>\n
Vojna nadmo\u0107 ostala je neupitna.<\/p>\n
Politi\u010dka efikasnost vi\u0161e nije.<\/p>\n
Najve\u0107a sila svijeta danas tro\u0161i ogromne resurse da bi ostvarila rezultate koji su nekada dolazili gotovo automatski.<\/p>\n
Nekada je ameri\u010dka prijetnja bila dovoljna.<\/p>\n
Danas ni bombardovanje nije dovoljno.<\/p>\n
To je mo\u017eda najva\u017enija geopoliti\u010dka promjena na\u0161eg vremena.<\/p>\n
Mo\u0107 nije sposobnost da nekoga pogodite. Mo\u0107 je sposobnost da ga natjerate da uradi ono \u0161to \u017eelite.<\/p>\n
Iran nije uradio ono \u0161to je Amerika \u017eeljela.<\/p>\n
Zbog toga je ovo ameri\u010dki poraz \u010dak i ako nije vojni poraz.<\/p>\n
U vrhu ljestvice velikih gubitnika je i najdugovje\u010dniji izraelski premijer Benjamin Netanyahu.<\/p>\n
Tokom cijele politi\u010dke karjere papagajski ponavlja da je Iran egzistencijalna prijetnja Izraelu.<\/p>\n
Na dan po\u010detka napada,28. februara, izjavio da je cijeli \u017eivot \u010dekao taj trenutak.<\/p>\n
Ako je to zaista bio njegov historijski trenutak, zavr\u0161io se na veoma neobi\u010dan na\u010din.<\/p>\n
Memorandum nije potpisan u Jerusalimu.<\/p>\n
Nije potpisan u Tel Avivu.<\/p>\n
Nije \u010dak ni pisan u Izraelu.<\/p>\n
Potpisan je uz posredovanje drugih dr\u017eava, dok je Izrael ostao po strani.<\/p>\n
To je mo\u017eda najjasniji pokazatelj ko je izgubio politi\u010dku kontrolu nad procesom.<\/p>\n
Netanjahu je \u017eelio kona\u010dno slamanje Irana.<\/p>\n
Dobio je pregovore sa Iranom\u00a0 na kojima je bio obi\u010dni posmatra\u010d i statista.<\/p>\n
\u017delio je izolovani Teheran.<\/p>\n
Dobio je Teheran za pregovara\u010dkim stolom.<\/p>\n
\u017delio je novi regionalni poredak.<\/p>\n
Dobio je starog rivala koji je pre\u017eivio.<\/p>\n
A na doma\u0107em planu \u010dekaju ga sudski procesi, politi\u010dke podjele i neizvjesni izbori u oktobru.<\/p>\n
Nijedan lider ne \u017eeli da mu najve\u0107i rat u karijeri zavr\u0161i kompromisom.<\/p>\n
Na listi gubitnika se s pravom mogu svrstati skoro sve zemlje Zaliva, koje su samo potvrdile da se mo\u017ee biti istovremeno i bogat i nemo\u0107an.<\/p>\n
Rat je pokazao i svu krhkost zalivskih monarhija.<\/p>\n
Decenijama ula\u017eu milijarde u bezbjednost.<\/p>\n
Kupovale su oru\u017eje.<\/p>\n<\/div>\n
Kupovale su za\u0161titu.<\/p>\n
Kupovale su savezni\u0161tva.<\/p>\n
Ali kada je region u\u0161ao u najve\u0107u krizu posljednjih godina, pokazalo se da novac ne kupuje strate\u0161ku autonomiju.<\/p>\n
Njihova bezbjednost i dalje zavisi od odluka drugih.<\/p>\n
To je najve\u0107a slabost svakog politi\u010dkog sistema.<\/p>\n
Ko ne mo\u017ee sam da odlu\u010duje o svojoj bezbjednosti, ne odlu\u010duje ni o svojoj budu\u0107nosti.<\/p>\n
Top listu gubitnika nastavljamo sa Evropskom unijom.<\/p>\n
Charles de Gaulle je jo\u0161 \u0161ezdesetih godina upozoravao:<\/p>\n
“Evropa mora nau\u010diti da govori svojim glasom.”<\/p>\n
\u0160ezdeset godina kasnije, taj glas se jedva \u010duo.<\/p>\n
Najve\u0107a geopoliti\u010dka kriza godine pro\u0161la je bez zna\u010dajnijeg evropskog uticaja.<\/p>\n
Evropa je posmatrala.<\/p>\n
Amerika je bombardovala.<\/p>\n
Iran je odgovarao.<\/p>\n
Pakistan je posredovao.<\/p>\n
Kina je \u010dekala.<\/p>\n
A Evropska unija izdavala saop\u0161tenja.<\/p>\n
Nijedna velika sila ne nastaje saop\u0161tenjima.<\/p>\n
Rusija je tako\u0111er zauzela mjesto u vrhu tabele.<\/p>\n
Moskva je godinama gradila strate\u0161ko partnerstvo sa Teheranom.<\/p>\n
Kada je do\u0161ao trenutak istine, podr\u0161ka se uglavnom svela na politi\u010dke izjave.<\/p>\n
To nije prvi put.<\/p>\n
Sirija. Armenija. Venecuela.<\/p>\n
Lista partnera koji su o\u010dekivali vi\u0161e od Moskve postaje sve du\u017ea.<\/p>\n
Rat sa Iranom pokazao je ono \u0161to mnogi nisu \u017eeljeli da vide:<\/p>\n
Rusija danas mo\u017eda jeste velika vojna sila, ali vi\u0161e nije sila sposobna da odlu\u010duju\u0107e oblikuje doga\u0111aje na vi\u0161e frontova istovremeno.<\/p>\n
Ova druga lista je zna\u010dajno kra\u0107a. Prakticno su samo Iran i Kina zasluzili epitet kakvih-takvih pobjednika.<\/p>\n
Najve\u0107i paradoks ovog rata je \u010dinjenica da je Iran mo\u017eda izgubio bitke, ali je dobio rat za opstanak.<\/p>\n
Cilj nije bio samo uni\u0161tenje iranskih kapaciteta.<\/p>\n
Cilj je bio promjena re\u017eima.<\/p>\n
Taj cilj nije ostvaren.<\/p>\n
Re\u017eim je pre\u017eivio.<\/p>\n
Dr\u017eava je pre\u017eivjela.<\/p>\n
Institucije su pre\u017eivjele.<\/p>\n
Iran je vojno uzdrman,ali je odnio moralnu pobjedu. Ekonomski devastiran, ali politi\u010dki sada u boljoj poziciji. Takti\u010dki pora\u017een, ali strate\u0161ki se pozicionirao kao ozbiljan takmac na globalnoj ravni.<\/p>\n
To je za Teheran, samo po sebi, ogromna pobjeda.<\/p>\n
Kao \u0161to je Taleran govorio:<\/p>\n
“Dr\u017eava nije pora\u017eena dok ne prihvati da je pora\u017eena.”<\/p>\n
Iran to nije prihvatio. Naprotiv.<\/p>\n
Danas se o Iranu pregovara.<\/p>\n
Sa Iranom se razgovara.<\/p>\n
Iranu se nude ustupci.<\/p>\n
Iran ponovo postaje nezaobilazan faktor regiona.<\/p>\n
Posebno va\u017ean ostaje Hormu\u0161ki moreuz \u2013 arterija kroz koju prolazi zna\u010dajan dio svjetske trgovine energentima. Upravo memorandum potvr\u0111uje da je pitanje Hormuza postalo jedno od klju\u010dnih pregovara\u010dkih oru\u017eja Teherana. Antony Blinken, dr\u017eavni sekretar u prethodnoj administraciji ironi\u010dno je zaklju\u010dio da je “jedino dostignu\u0107e primirja vjerovatno to \u0161to ce Hormu\u0161ki moreuz ponovo biti otvoren, koji je bio otvoren prije nego \u0161to je rat zapo\u010deo. A izgleda da \u0107emo platiti Iranu da to uradi.\u201d<\/p>\n
Mo\u017eda i najve\u0107a zanimljivost je ta \u0161to je Kina na\u0161la svoje mjesto me\u0111u pobjednicima, a da nije ispalila nijedan metak.<\/p>\n
Sun Cu je prije dvije i po hiljade godina napisao:<\/p>\n
“Najve\u0107a pobjeda je ona ostvarena bez borbe.”<\/p>\n
Ako postoji dr\u017eava koja je iz ovog rata iza\u0161la ja\u010da bez ijednog ispaljenog metka, to je Kina.<\/p>\n
Dok su drugi ratovali, Kina je trgovala.<\/p>\n
Dok su drugi tro\u0161ili milijarde, Kina je gradila veze.<\/p>\n
Dok su drugi proizvodili nestabilnost, Kina je nudila predvidljivost.<\/p>\n
U svijetu umornom od ratova, predvidljivost postaje najvrijednija valuta.<\/p>\n
A Peking je upravo to ponudio.<\/p>\n
Me\u0111u male pobjednike ove velike pri\u010de treba spomenuti i Pakistan. Pojavio se iznenada i prili\u010dno neo\u010dekivano kao medijator.<\/p>\n
Historija pamti posrednike.<\/p>\n
Kemp Dejvid. Dejton. Oslo.<\/p>\n
Islamabad vjerovatno ne\u0107e u\u0107i u taj rang, ali je Pakistan ovim procesom pokazao da mo\u017ee igrati mnogo ve\u0107u diplomatsku ulogu nego \u0161to mu mnogi priznaju. Memorandum nosi pe\u010dat upravo te posredni\u010dke funkcije.<\/p>\n
Kada se jednog dana budu pisale ozbiljne historije ovog rata, vjerovatno ne\u0107e biti zapam\u0107en po broju raketa, bombardera ili nosa\u010da aviona.<\/p>\n
Bi\u0107e zapam\u0107en po jednoj jednostavnoj \u010dinjenici.<\/p>\n
Najmo\u0107nija dr\u017eava svijeta krenula je da promijeni Iran. A ako Trump izgubi me\u0111uizbore u novembru SAD \u0107e se zna\u010dajno promijeniti. Iran \u0107e ostati isti ili \u010dak radikalniji nego \u0161to je bio.<\/p>\n
I zato je najve\u0107a lekcija ovog sukoba brutalno jednostavna:<\/p>\n
Najte\u017ee nije dobiti rat. Najte\u017ee je dobiti ono zbog \u010dega ste u rat u\u0161li.<\/p>\n
A upravo tu su Trump i Netanyahu izgubili.<\/p>\n
Iran je pobjedio samim tim \u0161to je pre\u017eivio.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rat koji je trebalo da promijeni Iran,pomijenio je geopoliticku sliku svijeta. Pi\u0161e: Rasim Ljaji\u0107 Kada je 28. februara Donald Trump objavio po\u010detak vojne operacije protiv Irana, djelovalo je da je svijet na pragu novog “\u0161oka i strahopo\u0161tovanja”, jo\u0161 jedne demonstracije ameri\u010dke sile koja \u0107e protivnika baciti na koljena, promijeniti re\u017eim i preoblikovati \u010ditav Bliski istok. […]<\/p>\n","protected":false},"author":37,"featured_media":204845,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-204840","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/204840","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/37"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=204840"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/204840\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/204845"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=204840"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=204840"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=204840"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}