{"id":21474,"date":"2017-09-27T09:15:21","date_gmt":"2017-09-27T09:15:21","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=21474"},"modified":"2017-09-27T09:15:21","modified_gmt":"2017-09-27T09:15:21","slug":"muskarci-u-srbiji-zaraduju-22-odsto-vise-nego-zene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=21474","title":{"rendered":"Mu\u0161karci u Srbiji zara\u0111uju 22 odsto vi\u0161e nego \u017eene"},"content":{"rendered":"<p>Posle zavr\u0161enog fakulteta plate mu\u0161karaca za skoro 40 odsto ve\u0107e od plata koleginica. Prose\u010dan visokoobrazovan mu\u0161karac zara\u0111uje oko 90.000 dinara mese\u010dno, a jednako obrazovana \u017eena 65.000. Mu\u0161karci sa srednjom \u0161kolom mogu da ra\u010dunaju na 47.000, a \u017eene na samo 37.000 dinara. Fakultet donosi 1,4 puta ve\u0107u platu nego srednja \u0161kola i duplo ve\u0107u nego samo osnovna.<\/p>\n<p><strong>Uprkos sna\u017enom ja\u010danju dinara prema evru od po\u010detka godine prose\u010dna neto plata ispla\u0107ena u avgustu nije uspela da presko\u010di granicu od 400 evra (iznosila je 395 evra).<\/strong><\/p>\n<p>Me\u0111utim, sam prosek ne govori puno o tome kakva je struktura zarada u Srbiji, a ona odr\u017eava veliku nejednakost. Prema istra\u017eivanju Gorane Krsti\u0107 i Jelene \u017darkovi\u0107, profesorki Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dohodovna nejednakost u Srbiji je najve\u0107a u Evropi i iznosi izme\u0111u 38 i 38,6 dok je prosek u Evropskoj uniji 31. Prema njihovom istra\u017eivanju, najve\u0107i doprinos nejednakosti \u010dine razlike u zaradama.<\/p>\n<p>Neki uvid u strukturu zarada Srbije daje polugodi\u0161nje statisti\u010dko istra\u017eivanje o zaposlenima i o zaradama zaposlenih koje objavljuje Republi\u010dki zavod za statistiku takozvani RAD 1.<\/p>\n<p>Tako je prema poslednjem istra\u017eivanju ove godine obuhva\u0107eno ne\u0161to vi\u0161e od milion zaposlenih sa prose\u010dnom neto platom od 50.337 dinara (dok je prose\u010dna ispla\u0107ena zarada za celu Srbiju u martu iznosila 47.814 dinara).<\/p>\n<p>Nejednakosti u zaradama izme\u0111u regiona i izme\u0111u polova u Srbiji su ogromne. Zaposleni u beogradskom regionu, recimo, primaju \u010dak 51 odsto ve\u0107e plate nego zaposleni u centralnoj Srbiji. Tako je prose\u010dna neto zarada u martu u Beogradu iznosila 63.860 dinara, dok je u Srbiji ju\u017eno od Beograda ispla\u0107ena prose\u010dna neto zarada od 42.201 dinar. U Vojvodini je plata ne\u0161to vi\u0161e nego u ostatku Srbije, ali daleko ni\u017ea nego u Beogradu i iznosila je 46.992 dinara.<\/p>\n<p>Jedna od zabrinjavaju\u0107ih \u010dinjenica koje proizilaze iz ovog istra\u017eivanju su razlike izme\u0111u primanja mu\u0161karaca i \u017eena.<\/p>\n<p>Na celom uzorku od ne\u0161to preko milion zaposlenih mu\u0161karci su u martu primili primili 22 odsto ve\u0107u platu nego \u017eene &#8211; 55.256 prema 45.450 dinara. Ubedljivo najve\u0107a razlika je na nivou visokoobrazovanih. Mu\u0161karci zaposleni sa diplomom fakulteta u martu su primili u proseku \u010dak 89.749 dinara, a \u017eene 65.419 dinara &#8211; razlika od \u010dak 37 procenata. Najmanja razlika je kod zaposlenih sa srednjom stru\u010dnom spremom &#8211; &#8220;svega&#8221; 26 odsto.<\/p>\n<p>Da se obrazovanje i u Srbiji ipak isplati, pokazuje pore\u0111enje plata prema nivou stru\u010dne spreme. Tako je prose\u010dna plata zaposlenih sa zavr\u0161enim fakultetom 75.000 dinara, dok je zaposlenima sa srednjom \u0161kolom prose\u010dna plata 42.036 dinara, a radnici sa ni\u017eom stru\u010dnom spremom primaju jo\u0161 10.700 dinara manje. Ovo se poklapa sa zaklju\u010dkom Gorane Krsti\u0107 da je uzrok velike nejednakosti u zaradama u stvari obrazovanje. Zaposleni sa fakultetom u proseku primaju 1,4 puta ve\u0107u platu nego oni sa srednjom \u0161kolom i vi\u0161e nego dvostruko ve\u0107u od onih sa samo osnovnom \u0161kolom.<\/p>\n<p>Zna\u010dajna odstupanja postoje i izme\u0111u prose\u010dnih zarada prema delatnostima. Tako su u martu najvi\u0161u zaradu primili zaposleni u finansijskom sektoru, \u010dak 99.351 dinar neto, \u0161to je 2,6 puta vi\u0161e nego u administrativnim i pomo\u0107nim delatnostima gde su plate najmanje i iznose samo 38.168 dinara. O tome kakvi su prioriteti Srbije pokazuju i podaci o ispla\u0107enim zaradama u obrazovanju koje su iznosile ispodprose\u010dnih 41.810 dinara i u zdravstvu sa 43.206 dinara.<\/p>\n<h3>Najvi\u0161e radnika prima oko 40.000 dinara<\/h3>\n<p>Prema ovom istra\u017eivanju, zaradu u martu nije primilo 24.058 ljudi, odnosno skoro tri odsto ukupnog uzorka, koji \u010dine samo stalno zaposleni (na odre\u0111eno i neodre\u0111eno) u preduze\u0107ima i dr\u017eavnim institucijama, ali ne i kod preduzetnika. Neto platu do 14.557 dinara primilo je jo\u0161 27.216 ljudi. Najve\u0107i deo zaposlenih, njih 276.716, primilo je zaradu u rasponu od 32.000 do 47.000 dinara. Zanimljivo je da je prema ovom istra\u017eivanju skoro 60.000 ljudi primilo neto platu ve\u0107u od 106.000 dinara.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>\u010cijih plata nema u istra\u017eivanju<\/h3>\n<p>Istra\u017eivanje RZS-a o strukturi zarada obuhvata samo pravna lica i dr\u017eavne institucije, \u0161to zna\u010di da nisu obuhva\u0107eni zaposleni kod preduzetnika i neka mala preduze\u0107a. Zbog ovoga, isti\u010du u RZS, cilj ovog istra\u017eivanja nije dobijanje podataka o stvarnom broju zaposlenih i iznosima njihovih zarada ve\u0107 o strukturi zaposlenih i strukturi zarada. Ovo istra\u017eivanje ne uzima u obzir lica koja rade na osnovu ugovora o delu ili na osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, kojih je prema poslednjoj anketi o radnoj snazi skoro \u010detvrtina ukupno zaposlenih u Srbiji.<\/p>\n<p>Izvor: Danas<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posle zavr\u0161enog fakulteta plate mu\u0161karaca za skoro 40 odsto ve\u0107e od plata koleginica. Prose\u010dan visokoobrazovan mu\u0161karac zara\u0111uje oko 90.000 dinara mese\u010dno, a jednako obrazovana \u017eena 65.000. Mu\u0161karci sa srednjom \u0161kolom mogu da ra\u010dunaju na 47.000, a \u017eene na samo 37.000 dinara. Fakultet donosi 1,4 puta ve\u0107u platu nego srednja \u0161kola i duplo ve\u0107u nego samo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":21475,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[],"class_list":["post-21474","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21474"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21474\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21475"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}