{"id":23971,"date":"2017-11-12T13:05:39","date_gmt":"2017-11-12T13:05:39","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=23971"},"modified":"2017-11-12T13:05:39","modified_gmt":"2017-11-12T13:05:39","slug":"narodni-meteorolog-tvrdi-ocekuje-nas-blaga-zima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=23971","title":{"rendered":"Narodni meteorolog tvrdi: O\u010dekuje nas blaga zima"},"content":{"rendered":"<p>Nakon serije ekstrema, ove godine \u0107emo malo odmoriti, poru\u010duje meteorolog Muhamed Ademovi\u0107 iz Tutina.<\/p>\n<p>Iz godine u godinu bilje\u017ee se\u00a0klimatski ekstremi na globalnom planu, ali pro\u0161la zima \u0107e posebno ostati zapam\u0107ena po obilnim padavinama i niskih temperaturama, koje su duboko dosegle do mediteranske obale. Vo\u0111eni tim iskustvom, svi s\u00a0i\u0161\u010dekivanjem tragamo za informacijom &#8220;\u0161ta \u0107e nas ove zime zadesiti&#8221;.<\/p>\n<p>Prema zvani\u010dnom stavu meteorologa, dugoro\u010dnu vremensku prognozu bez odstupanja je nemogu\u0107e sa\u010diniti, jer se uslovi u kojima se tvore klimatolo\u0161ke zakonitosti mijenjaju iz trenutka u trenutak. Me\u0111utim, jednom penzioniranom profesoru sporta iz Srbije dugoro\u010dna vremenska prognoza polazi za rukom iz godine u godinu. Po\u010dev\u0161i od konvencionalne meteorolo\u0161ke aparature, Muhamed Ademovi\u0107 iz Tutina prati prirodne zakonitosti i kretanja u biljnom i \u017eivotinjskom svijetu. Potrebno je puno vremena i ljubavi da bi se taj jezik prirode nau\u010dio, tvrdi on.<\/p>\n<p>Muhamed je u svom gradu ali i velikom dijelu Srbije, poznat kao svojevrsna renesansna li\u010dnost. Kao zaljubljenik u fotografiju i elektrotehniku, Ademovi\u0107 je svoju prvu etapu formalnog obrazovanja okon\u010dao zvanjem nastavnika fizike i hemije. Kada je prikupio dovoljnu sumu novca da nastavi obrazovanje, upisuje Fakultet sporta i fizi\u010dkog vaspitanja u Beogradu i za vrijeme studiranja obu\u010dava se za meteorologa i istovremeno po\u010dinje s\u00a0izu\u010davanjem botanike.<\/p>\n<h4>Hiljade bubamara u vikendici<\/h4>\n<p>&#8220;Sa diplomom sa DIF-a,\u00a0ku\u0107i sam poneo jo\u0161 hrpu formalnog i neformalnog obrazovanja. \u0160kolovanje sam finansirao rade\u0107i kao spasilac i serviser elektri\u010dnih aparata, a slobodno vreme sam tro\u0161io na izu\u010davanje nauka koje su me interesovale. Nisam mogao nikad da se ograni\u010dim na jedno mi\u0161ljenje i polje delovanja. Takav stav me je doveo ovde gde sam danas&#8221;, ka\u017ee Ademovi\u0107.<\/p>\n<p>Kao \u0161kolovani meteorolog, Ademovi\u0107 je 1970-tih zadu\u017eio lokalnu meteorolo\u0161ku stanicu i svakodnevno o\u010ditava meteorolo\u0161ke parametre i dostavlja ih Hidromoteorolo\u0161kom zavodu Srbije.<\/p>\n<p>&#8220;Zadu\u017een sam za region Donje Pe\u0161teri, dakle kompletan tutinski i novopazarski kraj. Svaki dan vr\u0161im merenja temeperature, vla\u017enosti vazduha, vazdu\u0161nog pritiska, odnosno koli\u010dine padavina, evidentiram ih i \u0161aljem Zavodu&#8221;, navodi on.<\/p>\n<p>Ali, ima ono \u0161to skala termometra i barometra ne vide.<\/p>\n<p>&#8220;Pro\u0161le godine sam jo\u0161 u jesen znao da \u0107e zima biti duga i hladna. To se jasno moglo videti u \u0161umama, gde je nisko rastinje u oktobru bilo prekriveno mahovinom, a insekti koji tokom zime borave ispod kore drve\u0107a promenili su svoje stani\u0161te. Kada sam u svojoj vikendici zatekao hiljade bubamara, shvatio sam kakav ekstrem nas o\u010dekuje&#8221;, prisje\u0107a se meteorolog iz Tutina.<\/p>\n<p>Pririodnja\u010dki pristup meteorologiji nije ni\u0161ta novo i neobi\u010dno, upravo je to potvrdio stru\u010dni saradnik za klimatologiju Federalnog hidrometeorolo\u0161kog zavoda u Sarajevu Bakir Krajinovi\u0107.<\/p>\n<h4>Sand\u017eak: Klimatolo\u0161ki poligon Balkana<\/h4>\n<p>&#8220;Prete\u010da nau\u010dnom pristupu i metodologiji rada upravo je bilo promatranje biljnog i \u017eivotinjskog svijeta i tuma\u010denje njihovog jezika. \u017divotinje su znatno osjetljivije na meteorolo\u0161ke promjene od ljudi\u00a0i njihovo pona\u0161anje, zajedno s\u00a0promjenama u prirodi, nagovje\u0161tava\u00a0kretanja vremenskih prilika&#8221;, ka\u017ee klimatolog iz Sarajeva.<\/p>\n<p>Jesen je najbolji prirodni pokazatelj klimatolo\u0161kih prilika za \u010ditavu godinu. Prema rije\u010dima Ademovi\u0107a, jesen puno toga govori o zimi, dok priroda zimi definira\u00a0do kakvih \u0107e kretanja do\u0107i tokom prolje\u0107a, odnosno ljeta.<\/p>\n<p>&#8220;Nisam ni ja naivan, dolazi do blagog odstupanja, ali opet klima u Sand\u017eaku je karakteristi\u010dna i prili\u010dno je sklona ekstremima. Odavde se mo\u017ee puno toga re\u0107i o \u010ditavoj Srbiji, pa \u010dak i \u0161irem regionu Balkana. Ovde ima krajeva koji su prohodni, a istovremeno radi se o netaknutoj prirodi, \u0161to je najbolji poligon za \u010ditanje znakova biljnog i \u017eivotinjskog sveta&#8221;, govori Ademovi\u0107.<\/p>\n<p>Meteorolog iz Tutina u ovo doba godine koristi mravinjake kao izuzetno pouzdan pokazatelj predstoje\u0107ih temperaturnih prilika.<\/p>\n<p>&#8220;Obi\u010dno radim na deset uzoraka, a koristim se mernom \u0161ipkom, koju zabadam u koloniju mrava. U\u00a0normalnim uslovima njihove larve se nalaze na prvih 20 centimetara dubine, dok su pro\u0161le godine svoje larve prebacili na dubinu od\u00a0preko jednog metra&#8221;, navodi on.<\/p>\n<p>Klimatolog Krajinovi\u0107 se u potpunosti sla\u017ee s\u00a0&#8220;metodom mravinjaka&#8221; i ka\u017ee da je to jedan od poznatih pristupa prikupljanja parametara u takozvanoj Pu\u010dkoj meteorologiji.<\/p>\n<h4>Pu\u010dke\u00a0plus nau\u010dne metode<\/h4>\n<p>&#8220;Uva\u017eeni kolega se, pored nau\u010dnih metoda, aktivno koristi i metodama narodne, odnosno pu\u010dke meteorologije, upravo ih je detaljno opisao Milan Sijerkovi\u0107 u svojoj knjizi\u00a0<em>Pu\u010dko vremenoslovlje<\/em>. Pozdravljam ovakav pristup, mo\u017ee dati jako puno informacija o jednom lokalitetu, ali je istovremeno i manjkav ukoliko se zasebno koristi bez modernih, nau\u010dnih okvira&#8221;, ka\u017ee Krajinovi\u0107.<\/p>\n<p>Upravo bogato iskustvo u multidisciplinarni pristup omogu\u0107avaju Ademovi\u0107u da procijeni i adekvatno pro\u010dita prirodne znakove. On ne smatra da unosi inovaciju u meteorologiju, ve\u0107 da samo koristi vlastiti osje\u0107aj i ljubav prema prirodi da dopuni \u0161upljine koje klasi\u010dna meteorologija ne pokriva. Ka\u017ee da \u0107e\u00a0predstoje\u0107a zima biti blaga, s umjerenim padavinama.<\/p>\n<p>&#8220;Prvi sneg smo imali po\u010detkom oktobra, polomio je nejako drve\u0107e, na kojem je jo\u0161 uvek bilo li\u0161\u0107a, tako da to mo\u017eemo protuma\u010diti kao prirodnu selekciju, a kada rano krenu padavine, to zna\u010di da \u0107e ih biti \u010desto, ali ravnomerno raspore\u0111eno. Dakle, u seriji ekstrema, ove godine \u0107emo malo odmoriti&#8221;, zaklju\u010duje narodni meteorolog\u00a0Muhamed Ademovi\u0107 iz Tutina.<\/p>\n<p>Izvor: Al Jazeera<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon serije ekstrema, ove godine \u0107emo malo odmoriti, poru\u010duje meteorolog Muhamed Ademovi\u0107 iz Tutina. Iz godine u godinu bilje\u017ee se\u00a0klimatski ekstremi na globalnom planu, ali pro\u0161la zima \u0107e posebno ostati zapam\u0107ena po obilnim padavinama i niskih temperaturama, koje su duboko dosegle do mediteranske obale. Vo\u0111eni tim iskustvom, svi s\u00a0i\u0161\u010dekivanjem tragamo za informacijom &#8220;\u0161ta \u0107e nas [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":23972,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-23971","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-reportaze"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23971","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23971"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23971\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23972"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23971"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23971"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23971"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}