{"id":24899,"date":"2017-11-28T13:41:03","date_gmt":"2017-11-28T13:41:03","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=24899"},"modified":"2017-11-28T13:41:03","modified_gmt":"2017-11-28T13:41:03","slug":"za-tri-decenije-za-trecinu-manji-broj-stanovnika-srbije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=24899","title":{"rendered":"Za tri decenije za tre\u0107inu manji broj stanovnika Srbije?"},"content":{"rendered":"<div id=\"newsLead\" class=\"b\">\n<p class=\"selectionShareable\">Portal &#8220;The Global Politics&#8221; napravio je projekciju kretanja broja stanovnika u Srbiji do 2050. godine, na osnovu podataka iz vi\u0161e svetskih izvora i baza podataka, i procenio da \u0107e broj stanovnika Srbije za ne\u0161to vi\u009ae od tri decenije biti za tre\u0107inu manji.<\/p>\n<\/div>\n<div id=\"newsContent\">\n<p class=\"selectionShareable\">Portal, koji je registrovan i u Srbiji, do\u0161ao je do ra\u010dunice da bi na\u0161a zemlja 2050. godine mogla imati tek ne\u0161to vi\u0161e od 5,8 miliona stanovnika.<\/p>\n<p class=\"selectionShareable\">Prema podacima navedenim na mapi objavljenoj na tom portalu, Srbija danas ima 8,79 miliona stanovnika.<\/p>\n<p class=\"selectionShareable\">Izvori i baze podataka na koje se portal poziva su Me\u0111unarodna baza podataka, Me\u0111unarodni programski centar, Ameri\u010dki biro za popis stanovni\u0161tva, ameri\u010dko Ministarstvo trgovine, Svetski pregled podataka, CIA i Svetski almanah.<\/p>\n<p class=\"selectionShareable\">Portal, me\u0111utim, nije dao obja\u0161njenje uzroka pada broja stanovnika.<\/p>\n<p class=\"selectionShareable\">The Global Politics je uradio mapu broja stanovnika svioh evropskih zemalja, a Srbija je na ovoj mapi pri dnu lestvice po padu populacije, a iza nje su, kao jedine tri evropske zemlje koje bi mogle izgubiti vi\u0161e stanovnika od na\u0161e u naredne 32 godine, Letonija, Litvanija i Moldavija.<\/p>\n<p class=\"selectionShareable\">Kosovo je na ovoj listi predstavljeno odvojeno od Srbije, a svrstano je u deo lestvice za koji je predvi\u0111en porast broja stanovnika, pri \u010demu se Kosovu prognozira da \u0107e imati za 17 odsto stanovnika vi\u0161e &#8211; umesto sada\u0161njih 1,9 miliona, do 2050. moglo bi imati 2,2 miliona stanovnika.<\/p>\n<p class=\"selectionShareable\">Smanjenje populacije je, me\u0111utim, problem s kojim se suo\u010dava ve\u0107ina evropskih zemalja, pa tako gotovo svim na\u0161im susedima, sude\u0107i prema statistici ovog portala, preti pad broja stanovnika &#8211; pre svega Bugarskoj, za koju se predvi\u0111a pad populacije od gotovo 22 odsto.<\/p>\n<p class=\"selectionShareable\">Sli\u010dan scenario, samo sa razli\u010ditim procentima pada, mogu da o\u010dekuju i sve biv\u0161e jugoslovenske republike, ali i Ma\u0111arska, Rumunija i Albanija, kao i Gr\u010dka.<\/p>\n<p class=\"selectionShareable\">I za Rusiju se, prema istim me\u0111unarodnim statisti\u010dkim podacima, prognozira opadanje broja stanovnika za 9,78 odsto, dok je za Nema\u010dku o\u010dekivan pad od 12,87 odsto.<\/p>\n<p class=\"selectionShareable\">S druge strane, me\u0111u zemljama koje mogu da o\u010dekuju rast populacije prednja\u010di Luksemburg, koji se nalazi u samom vrhu evropske liste sa prognoziranim rastom broja stanovnika od \u010dak 48,37 odsto, a zatim slede Irska, Island, \u0160vedska, Norve\u0161ka&#8230;<\/p>\n<p class=\"selectionShareable\">U istu grupu spadaju i Kipar, \u0160panija, \u0160vajcarska, Belgija, Britanija, Francuska, Holandija, Austrija i Italija, dok Finska ve\u0107 prelazi u drugi deo lestvice &#8211; onaj kome preti pad broja stanovnika.<\/p>\n<p>Izvor: rtv.rs<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Portal &#8220;The Global Politics&#8221; napravio je projekciju kretanja broja stanovnika u Srbiji do 2050. godine, na osnovu podataka iz vi\u0161e svetskih izvora i baza podataka, i procenio da \u0107e broj stanovnika Srbije za ne\u0161to vi\u009ae od tri decenije biti za tre\u0107inu manji. Portal, koji je registrovan i u Srbiji, do\u0161ao je do ra\u010dunice da bi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":24902,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-24899","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24899","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24899"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24899\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24902"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24899"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24899"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24899"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}