{"id":29417,"date":"2018-03-01T15:10:16","date_gmt":"2018-03-01T15:10:16","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=29417"},"modified":"2018-03-01T15:10:16","modified_gmt":"2018-03-01T15:10:16","slug":"podsjecanje-na-sandzackog-homera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=29417","title":{"rendered":"Podsje\u0107anje na &#8220;sand\u017ea\u010dkog Homera&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>U Narodnoj biblioteci &#8220;Dositej Obradovi\u0107&#8221; odr\u017eana je izlo\u017eba i nau\u010dni skup posve\u0107en liku i delu, pjesnika i guslara iz Bijelog Polja, \u00a0Avda Me\u0111edovi\u0107a. O njegovom talentu, uticaju, ali i ineterseovanju svjetskih istra\u017eiva\u010da za epiku ovog gulsara iz Bijelog Polja, govorili su univerzitetski profesori Red\u017eep \u0160krijelj, Sead \u0160emsovi\u0107 i knji\u017eevnica Nadija Rebronja.<\/p>\n<p>U\u010desnici nau\u010dnog skupa saglasni su da je Avdo Me\u0111edovi\u0107 jedan od najve\u0107ih bo\u0161nja\u010dkih epskih pjesnika. Njegova izvo\u0111enje narodne pjesme \u017denidba Smailagi\u0107 Meha ima 12 311 stihova i duga je kao Homerova Ilijada i Odiseja, \u0161to je impresioniralo svjetske istra\u017eiva\u010de narodnih pjesama, pjesnika i epi\u010dara.<\/p>\n<p>Ameri\u010dki nau\u010dnik Milman Peri, istra\u017eiva\u010d i profesor sa Univerziteta \u201cHarvard\u201d je u prvoj polovini 20. vijeka, tra\u017ee\u0107i pojedinca koji zna da reprodukuje pjesmu du\u017eu od 10 hiljada stihova, nai\u0161ao na brojne guslare iz balkanskih gradova, ali je jedino Me\u0111edovo\u0107 dobio ime \u201cbalkanski Homer\u201d.<\/p>\n<p>\u201d Susreli su se s Me\u0111edovi\u0107em, dakle,\u00a0 nakon nekoliko godina portage, nakon odlaska u Hercegovinu, odlaska u Biha\u0107ku Krajinu, dolaska u Novi Pazar, Tutin i Sjenicu, oni ga nalaze u Bijelom Polju i tu bilje\u017ee od njega 12 pjesama, koje ukupno imaju blizu 80 000 stihova. Te pjesme i razgovor s njim poslu\u017eili su na odgovor \u201c \u0160ta je to homersko pitanje?\u201d, odnosno \u201c kako se mo\u017ee razumjeti \u010dovjek koji mo\u017ee reproducirati pjesmu du\u017eu od 10 000 stihova\u201d, rekao je profesor dr. Sead \u0160emsovi\u0107<\/p>\n<p>Nau\u010dni skup i izlo\u017eba organizovani su sa ciljem da se ljudi iz kulture, u\u010denici, profesori i intelektualana javnost uop\u0161te \u0161to vi\u0161e upozanju sa sa narodnom pjesmom i izvo\u0111a\u010dima koji su zna\u010dajni ne samo za ju\u017enosalvensku epiku ve\u0107 i za svjetku knji\u017eevnost.<\/p>\n<p>Ovim povodom u gradskoj biblioteci izlo\u017eeno je i 14 panoa na kojima je predstavljn \u017eivot i djelo ovog nazjna\u010dajnijeg guslara iz Bijelog Polja.<\/p>\n<p>Avdo Me\u0111edovi\u0107 u djetinjstvu nije poha\u0111ao nikakvu \u0161kolu, a nakon navr\u0161enog punoletstva punih devet godina je slu\u017eio u osmanskoj vojsci i za to vreme dobro savladao osmanski turski jezik i u Solunu zavr\u0161io podoficirsku \u0161kolu. Poslije povratka iz vojske \u017eivotni vijek je proveo na imanju u rodnom Obrovu, rade\u0107i u porodi\u010dnoj radnji (kasapnici) u Bijelom Polju. Sa guslama se susreo jo\u0161 u ranom djetinjstvu, a guslarsku vje\u0161tinu je u\u010dio prvo od oca Huseina, koji je tako\u0111e bio odli\u010dan guslar.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Narodnoj biblioteci &#8220;Dositej Obradovi\u0107&#8221; odr\u017eana je izlo\u017eba i nau\u010dni skup posve\u0107en liku i delu, pjesnika i guslara iz Bijelog Polja, \u00a0Avda Me\u0111edovi\u0107a. O njegovom talentu, uticaju, ali i ineterseovanju svjetskih istra\u017eiva\u010da za epiku ovog gulsara iz Bijelog Polja, govorili su univerzitetski profesori Red\u017eep \u0160krijelj, Sead \u0160emsovi\u0107 i knji\u017eevnica Nadija Rebronja. U\u010desnici nau\u010dnog skupa saglasni [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":29418,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-29417","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29417","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29417"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29417\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29418"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29417"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29417"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}