{"id":29730,"date":"2018-03-07T14:07:16","date_gmt":"2018-03-07T14:07:16","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=29730"},"modified":"2018-03-07T18:41:53","modified_gmt":"2018-03-07T18:41:53","slug":"o-deportaciji-tek-ce-se-pricati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=29730","title":{"rendered":"O &#8220;Deportaciji&#8221; tek \u0107e se pri\u010dati"},"content":{"rendered":"<p>Predstava \u201cDeportacija\u201d re\u017eisera Gradimira Gojera koja govori o zlo\u010dinima nad Bo\u0161njacima 1990-tih godina, premijerno \u0107e u Novom Pazaru biti prikazana u aprilu, najavljeno je sa dana\u0161nje konferencije za novinare koja je uprili\u010dena kako bi se obilje\u017eio po\u010detak rada na ovom projektu. Drama \u201cDeportacija\u201d drugi je koprodukcijski projekat koji \u0107e Kulturni centar realizovati u saradnji sa Bosanskim narodnim pozori\u0161tem iz Zenice.<\/p>\n<p>Predstava govori u \u017eivotnoj drami i ubistvu Bo\u0161njaka koji su u Crnu Goru izbjegli iz Bosne, kako bi sa\u010duvali dostojanstvo i svoje \u017eivote.<\/p>\n<p>\u201cRadnja predstave usmjerena je na ubijene Bo\u0161njake koji su tokom rata iz Bosne izbjegli u Crnu Goru. Cilj nam je da te zlo\u010dine sa\u010duvamo od zaborava, i zato je ovo jedno kapitalno djelo u kojem \u0107e se pojaviti profesionalci\u00a0 iz Bosne, Crne Gore, Beograda ali i Novog Pazara\u201d, rekao je direktor Kulturnog centra Husein Memi\u0107.<\/p>\n<p>Tekst \u017deljka Vu\u0161urovi\u0107a, dramatizovala je Svetlana Broz a re\u017eirao ga je doajen Gradimir Gojer.<\/p>\n<p>\u201eOvo se mora igrati. Ovo je pitanje istine na na\u0161im prostorima. Govori o deportaciji Bo\u0161njka koji su prebjegli od rata iz Bosne u Crnu Goru, a koje su tamo\u0161nje vlasti isporu\u010dile pod kamen kolja\u010da Radovana Karad\u017ei\u0107a. Samo \u017eelim da ispri\u010dam ovu te\u0161ku pri\u010du. Oni koji znaju mene znaju da sam sklon spektaklu ali \u0107e ovo biti kamerna pri\u010da u kojoj \u0107e glumci biti u prvom planu\u201c, rekao je Gojer.<\/p>\n<p>Ono \u0161to se desilo u Crnoj Gori i \u0161to je tema drame \u201cDeportacija\u201d je te\u0161ki ratni zlo\u010din za koji niko nije ka\u017enjen. Ne samo da nije ka\u017enjen, ve\u0107 uvi\u0111am da se ve\u0107inska Crna Gora svojski trudi da zaboravi i sakrije taj zlo\u010din, rekao je autor teksta \u017deljko Vu\u0161urovi\u0107.<\/p>\n<p>&#8220;To je za njih sedamdesetak bila posljednja gre\u0161ka. Mislim da pri\u010de o \u010dojstvu i juna\u0161tvu mogu se slobodno baciti u sme\u0107e nakon ovog ratnog zlo\u010dina &#8211; deportacije muslimana. To je do danas ratni zlo\u010din za koji niko nije ka\u017enjen. I ne samo da nije ka\u017enjen, ve\u0107 uvi\u0111am da se ve\u0107inska Crna Gora svojski trudi da zaboravi taj zlo\u010din. Smatram da je takva Crna Gora pogazila osnovnu esenciju stida, morala i empatije kod ve\u0107ine. Poku\u0161avam da zamislim kako bi se takvi stanovnici Crne Gore osje\u0107ali da im je neko bez ikakve krivice uhapsio brata, oca ili mu\u017ea i ubio ih? Takva razmi\u0161ljanja su mi dala inspiraciju da napi\u0161em dramu o svim na\u0161im porodicama koje se prave nevine dok im ispred vrata ubijaju kom\u0161iju, da napi\u0161em dramu o zatiranju kulture sje\u0107anja koja je osnova postojanja jednog naroda i dr\u017eave, dramu o sunovratu morala kod Crnogoraca. Koliko sam uspio, ne znam&#8221;, rekao je Vu\u0161urovi\u0107 dodaju\u0107i da ga raduje da postoje hrabri ljudi da postave ovako hrabro djelo, po\u0161to je u njegovoj zemlji to godinama bilo nemogu\u0107e da se u\u010dini.<\/p>\n<p>Glavnu mu\u0161ku ulogu u predstavi igra proslavljeni Enver Petrovci, ovaj komad, ka\u017ee, promijenio je i njegovu svijest. Ovo je ka\u017ee pri\u010da o nama, a danas su prihvatljivi samo oni koji stvaraju i pri\u010daju o sebi.<\/p>\n<p>\u201eKada su me pozvali da igram u Pazaru, pitao sam se da li je mogu\u0107e da Pazar pravi neku ozbiljnu predstavu. Kada sam \u010duo ko \u0107e raditi na predstavi, povjerovao sam u ozbiljnost. Odbio sam snimanje jedne odli\u010dne serije zbog ovog teksta. Ne bi mi istorija oprostila da ne budem \u010dlan ovog ostvarenja. Imam obavezu da ne\u0161to u\u010dinim za Pazar, jer mi je i majka odavde\u201c, rekao je Petrovci.<\/p>\n<p>Poznata bosanskohercegova\u010dka glumica i \u010dlanica Kamernog teatra 55 u Sarajevu Jasna Beri, istakla je da \u0107e ovo biti jedna od najkompleksnijih uloga do sada, a imala ih je preko 120.<\/p>\n<p>Ovo je ne\u0161to poput uloge u filmu Andjeline D\u017eoli \u201eU zemlji krvi i meda\u201c, koja je bila veoma te\u0161ka. Igram Eminu, majku iz tradicionalne porodice. Dolazi u Crnu Goru iz Bosne , ali joj odvode sina i tada nastaje ko\u0161mar za nju. \u00a0Radujem se radu sa Gojerom, Petrovcijem i Huseinom i mislim da \u0107emo napraviti sjajnu predstavu\u201c, rekla je Beri.<\/p>\n<p>U predstavi igraju jo\u0161 i Lemana Be\u0107irovi\u0107, Vahid D\u017eankovi\u0107, Lana Zablocki i An\u0111ela Ili\u0107 iz Zenice.<\/p>\n<p>Premijera \u0107e biti zakazana izme\u0111u 18. i 19. aprila, kada se bude obilje\u017eavao Dan grada Novog Pazara.<\/p>\n<p>A. Ni.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Premijera &quot;Deportacije&quot; u aprilu\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/TxI664YPpg0?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Predstava \u201cDeportacija\u201d re\u017eisera Gradimira Gojera koja govori o zlo\u010dinima nad Bo\u0161njacima 1990-tih godina, premijerno \u0107e u Novom Pazaru biti prikazana u aprilu, najavljeno je sa dana\u0161nje konferencije za novinare koja je uprili\u010dena kako bi se obilje\u017eio po\u010detak rada na ovom projektu. Drama \u201cDeportacija\u201d drugi je koprodukcijski projekat koji \u0107e Kulturni centar realizovati u saradnji sa [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":29736,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-29730","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29730"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29730\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29736"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}