Arap ili Hasan \u010celebi d\u017eamija jedan je od najstarijih gra\u0111evinskih i vjerskih objekata u Novom Pazaru. Spominje se u osmanskom popisu iz 1528. godine. Nekoliko dana pred po\u010detak ovog ramazana radnici anga\u017eirani od Islamske zajednice u Srbiji, koja upravlja ovim objektom, skinuli su krovnu konstrukciju i \u0107eremidu, te nakon prozivki dijela javnosti i lokalnih vlasti, evo ve\u0107 dvije hefte, onako bez krova i golih zidova, ostavili d\u017eamiju da str\u010di.<\/p>\n
Ova, nekada centralna gradska d\u017eamija zatvorena je za vjernike 2016. godine. U Novom Pazaru i Sand\u017eaku ovaj slu\u010daj ve\u0107 izdvaja dio stru\u010dne, ali i gra\u0111anske javnosti koji ukazuje da se \u201cuz ne\u010diji nagovor i nalog, kulturocidom i sistematski uni\u0161tava sakralni objekt autenti\u010dne osmanske arhitekture, islamska kulturna ba\u0161tina i ponovo zatiru historija, identitet i umjetnost ovog naroda\u201d. Upravitelj Arap d\u017eamijom \u2013 Me\u0161ihat Islamske zajednice u Srbiji \u2013 bez transparentnosti, a poslije javnog pritiska, saop\u0107io je da je nakon prikupljanja potrebne papirologije i ostalih potrebnih sredstava po\u010deo s rekonstrukcijom. Iz Islamske zajednice nisu \u017eeljeli za Stav <\/em>odgovarati na postavljena pitanja, izme\u0111u ostalih ni na to \u0161ta \u0107e se sve uraditi tokom zapo\u010dete rekonstrukcije, kada je planirano da Arap d\u017eamija bude otvorena za vjernike i pod \u010dijim se stru\u010dnim nadzorom i planom radovi izvode.<\/p>\n Glavni imam Med\u017elisa Novi Pazar Asmir ef. Crnovr\u0161anin, govore\u0107i za lokalne medije bliske Me\u0161ihatu Islamske zajednice u Srbiji i Stranci pravde i pomirenja (SPP), istakao je da je ovo prva detaljnija rekonstrukcija Arap d\u017eamije. \u201cDanas smo bili svjedoci da se krov u potpunosti sklonio. To je bio oronuli krov, dotrajala \u0107eremida, daske protruhle, samo se zahvaljujem Uzvi\u0161enom Gospodaru Allahu, d\u017e. \u0161., \u0161to nije svih tih godina neko stradao\u201d, rekao je efendija Crni\u0161anin.\u00a0 Podvukao je da ne\u0107e biti lahko obnoviti jednu od najstarijih gra\u0111evina iz osmanskog perioda, da ne zna kada \u0107e zavr\u0161iti radove i podsjetio da su uspjeli detaljno rekonstruirati i Gazi Sinan-begovu d\u017eamiju. Pozvao je sve ljude dobre volje \u201cda u mubarek-mjesecu ramazanu poka\u017eu svoju dare\u017eljivost kada su u pitanju Allahove ku\u0107e i da daju koliko su u mogu\u0107nosti kako bi se ovaj objekt \u0161to prije zavr\u0161io\u201d. U videu emitiranom u istim medijima, anketirani i sasvim jasno selektirani, svi se sagovornici sla\u017eu da Arap d\u017eamiju treba obnoviti, neki \u010dak predla\u017eu da bi mo\u017eda bilo pametno da se iz temelja napravi nova zato \u0161to su zidovi uru\u0161eni.<\/p>\n \u201cLjudi koji nisu nikad klanjali gledaju na te \u0107eremide i izgled kao, takore\u0107i, na neka kulturna naslije\u0111a za za\u0161titu UNESCO-a, kao da je to bitno. Vjerujem da ti ljudi nikad nisu u\u0161li u d\u017eamiju i vidjeli kako je stanje unutra. Ja sam za to da se d\u017eamija totalno renovira, \u010dak i munare, jer ljudi koji ne klanjaju ne razumiju potrebe klanja\u010da\u201d, ka\u017ee anketirani momak s bradom i majicom s natpisom \u201cIslam is my deen\u201d. U istom prilogu podsjetili su da je \u201cvlast u Novom Pazaru Islamsku zajednicu blatila prilikom svakog povra\u0107aja vakufskih parcela i obnove svake stare d\u017eamije\u201d. \u201cVlast je vodila medijsku hajku prilikom nadogradnje islamskih ustanova i stare banje \u2013 svaki put isti\u010du\u0107i da Islamska zajednica uni\u0161tava islamsku kulturnu ba\u0161tinu\u201d, prenijela je TV Sand\u017eak, bliska Islamskoj zajednici u Srbiji i partiji SPP, \u010diji je lider Muamer Zukorli\u0107.<\/p>\n VANDALIZAM PREMA\u00a0<\/strong>SAKRALNOJ BA\u0160TINI<\/strong><\/p>\n Vlasti Novog Pazara ocijenile su da je rekonstrukcija Arap d\u017eamije jo\u0161 jedna agresija na kulturnu ba\u0161tinu grada i da je rije\u010d o rekonstrukciji i revitalizaciji koja se provodi bez stru\u010dno izra\u0111enog projekta i konsultacija sa Zavodom za za\u0161titu spomenika. \u201cArap d\u017eamija je na putu da zauvijek nestane u obliku kakvom je znamo stolje\u0107ima i da na njenom mjestu dobijemo jo\u0161 jednu novu d\u017eamiju bez ikakve historijske vrijednosti\u201d, upozoravaju novopazarske vlasti pozivaju\u0107i se na mi\u0161ljenja stru\u010dnjaka. Podsje\u0107aju da su gradona\u010delnik Novog Pazara i Islamska zajednica u Srbiji potpisali ugovor o rekonstrukciji hamama i kompleksa Stare \u010dar\u0161ije s turskom razvojnom agencijom TIKA kako bi se zadr\u017eao revitalizirao orijentalni izgled ovog dijela grada. Gradski arhitekta Elvir Hamidovi\u0107 predo\u010dio je, ukazuju\u0107i da lokalne vlasti ne odlu\u010duju o kulturno-historijskim spomenicima, da je na osnovu stru\u010dno ura\u0111ene projektno-tehni\u010dke dokumentacije o rekonstrukciji novopazarske Stare \u010dar\u0161ije pripremljena i rekonstrukcija Arap d\u017eamije. \u201cSvjedoci smo posljednjih decenija varvarskog i vandalskog odnosa prema bo\u0161nja\u010dkoj kulturnoj i sakralnoj ba\u0161tini, koji se sistematski i smi\u0161ljeno realizira u cilju definitivnog uni\u0161tenja najbitnijih I najva\u017enijih dokaza o na\u0161em vi\u0161evjekovnom bitisanju na ovim prostorima. U prilog tome govore i \u010dinjenice da je zauvijek nestala Sinan-begova medresa, Tabak Ishak d\u017eamija i Kolerina d\u017eamija u Potok Mahali. Nestaju mezarja i najstariji i najdragocjeniji ni\u0161ani s neprocjenjivo zna\u010dajnim epitafima oko Had\u017ei Hurem d\u017eamije i Lejlek d\u017eamije.<\/p>\n Nepoznati po\u010dinioci ru\u0161e kontinuirano najstarije ni\u0161ane na Velikom groblju. Nanijeta su zna\u010dajna o\u0161te\u0107enja Altun-alem d\u017eamiji i mektebu u njenom haremu\u201d, prenijela je RTV Novi Pazar. Oglasio se i predsjednik Foruma mladih Sand\u017ea\u010dke demokratske partije (SDP) Vahidin Melajac osudiv\u0161i na\u010din rekonstrukcije Arap d\u017eamije: \u201cBri\u0161e se historija grada, a zarad ekonomske dobiti pojedinaca. Svjedoci smo prethodnih dana \u017eestoke kampanje medija i ljudi bliskih Muameru Zukorli\u0107u protiv svih koji se protive ovakvom vidu rekonstrukcije i restauracije Arap d\u017eamije. Do gra\u0111ana Novog Pazara ve\u0107 danima dolaze razne informacije da se na prostoru oko i ispod Arap d\u017eamije planira izgradnja komercijalnog sadr\u017eaja. Nemamo demantij s njihove strane na takve tvrdnje\u201d. Na pitanje \u0161ta sve treba uraditi tokom zapo\u010dete obnove Arap d\u017eamije, arhitekta iz Novog Pazar Tarik Brun\u010devi\u0107 navodi da je za\u0161tita kulturno-historijskog naslije\u0111a tema kojom se stolje\u0107ima bave najpoznatiji arhitekti i stru\u010dnjaci iz cijelog svijeta, tako da postoje pojmovi koji su op\u0107epriznati, a ti\u010du se za\u0161tite historijskih objekata. Distanciraju\u0107i se od stajali\u0161ta drugih u ovom tekstu zbog osjetljivosti teme, Brun\u010devi\u0107 isti\u010de da pristup mora biti jako obazriv i da je neophodno preduzimati odgovaraju\u0107e mjere tehni\u010dke za\u0161tite u cilju o\u010duvanja autenti\u010dne arhitekture prema na\u010delima savremene konzervatorske teorije i prakse. Najbitnija mjera tehni\u010dke za\u0161tite, kako podvla\u010di, koju uvijek treba primjenjivati jeste \u201ckonzervacija\u201d, a poslije i stati\u010dko-konstruktivna \u201ckonsolidacija\u201d objekata. Mora se brinuti o o\u010duvanju autenti\u010dnog konstruktivnog sklopa s minimalnim intervencijama neophodnim iz konstruktivnih razloga. Poja\u0161njava da konzervacija zna\u010di osiguravanje ili \u010duvanje postoje\u0107eg resursa \/ objekta naslije\u0111a od uni\u0161tavanja ili izmjene, tj. preduzimanje mjera u cilju spre\u010davanja propadanja i produ\u017eavanje \u017eivota. \u201cKonzervatorske aktivnosti uklju\u010duju provjeru stanja, dokumentaciju I preventivnu za\u0161titu. Glavni cilj konzervacije jeste o\u010duvanje autenti\u010dnosti i integriteta kulturnog resursa. Prva faza u konzervaciji bilo koje gra\u0111evine jeste procjena njene historijske va\u017enosti i vrijednosti. Sljede\u0107a faza sastoji se od preciznih mjerenja objekta uz upotrebu savremenih mjernih metoda. Nakon toga se pristupa analizi stabilnosti same strukture i mjesta na kojem se nalazi. Na kraju se ispituju sve instalacije prisutne u gra\u0111evini, za\u0161tita od gromova i po\u017eara… Svi se prikupljeni podaci na kraju pa\u017eljivo analiziraju da bi se odlu\u010dilo o planu konzervacije\u201d, naveo je Brun\u010devi\u0107.<\/p>\n NEZNANJE ILI ZLA NAMJERA<\/strong><\/p>\n U slu\u010daju Arap d\u017eamije, budu\u0107i da su zidovi od kamena, zidani blatnim malterom, smatra da je potrebno i\u0161\u010distiti spojnice i ispuniti ih podu\u017enim malterom i omalterisati. \u201cPo\u0161to je ovdje rije\u010d o temeljnim zidovima, potrebno je izvr\u0161iti ispitivanja temelja kako bi se primijenile odgovaraju\u0107e mjere konsolidacije i konstruktivnog osiguranja. Zidove od \u0107erpi\u010da potrebno je konstruktivno oja\u010dati ubacivanjem zamjenskih greda od drveta ili eventualno metala da bi mogli da prime optere\u0107enje me\u0111uspratne i krovne konstrukcije\u201d, naveo je, izme\u0111u ostalog, Brun\u010devi\u0107, naglasiv\u0161i da je osnovni uvjet za revitalizaciju Stare \u010dar\u0161ije, uklju\u010duju\u0107i i Arap d\u017eamiju, stvaranje pje\u0161a\u010dke zone na za\u0161ti\u0107enom podru\u010dju. Brun\u010devi\u0107 se sla\u017ee da, kao i u slu\u010daju svih ranijih zahvata na objektima kulturno- historijskog naslije\u0111a u Novom Pazaru, javnost nije upoznata s projektnom dokumentacijom niti postoji neko obilje\u017eje na gradili\u0161tu kao \u0161to je gra\u0111evinska tabla s osnovnim informacijama.<\/p>\n <\/p>\n \u201cDobra volja ljudi da pomognu, da u\u010destvuju u ne\u010demu lijepom, kao \u0161to je obnova d\u017eamije, iz neznanja biva kontraproduktivna. U proces treba\u00a0 uklju\u010diti stru\u010dna lica, javnost i edukovati ljude o osnovnim principima za\u0161tite kulturnog naslije\u0111a, a prije svega o njegovom zna\u010daju za jednu zajednicu\u201d, konstatira Brun\u010devi\u0107. Prema rije\u010dima ovog arhitekte, koji radi na sli\u010dnim projektima, mjere tehni\u010dke za\u0161tite i drugi radovi kojima se mogu prouzrokovati promjene oblika ili izgleda nepokretnog kulturnog dobra ili povrijediti njegova svojstva mogu se preduzimati ako se utvrde uvjeti za preduzimanje mjera tehni\u010dke za\u0161tite i drugih radova, pribavi saglasnost za projekt i dokumentaciju za izvo\u0111enje ovih radova u skladu sa zakonom i ako se pribave odobrenja na osnovu propisa o planiranju i ure\u0111enju prostora i izgradnji objekata. U slu\u010daju Arap d\u017eamije, koja je dio za\u0161ti\u0107ene cjeline Stare \u010dar\u0161ije kategorisane kao kulturno dobro od izuzetnog zna\u010daja, uvjete izdaje Republi\u010dki zavod za za\u0161titu spomenika kulture. Ako se radovi na nepokretnim kulturnim dobrima izvode bez utvr\u0111enih uvjeta ili saglasnosti na projekt I dokumentaciju, nadle\u017eni zavod zabranit \u0107e izvo\u0111enje radova i podnijeti zahtjev nadle\u017enom organu za ru\u0161enje, odnosno vra\u0107anje objekta u prvobitno stanje o tro\u0161ku investitora. Ne izvode li se radovi u skladu s uvjetima i dokumentacijom, Zavod \u0107e obustaviti privremeno radove I utvrditi rok za ispunjenje uvjeta za nastavak tih radova.<\/p>\n Brun\u010devi\u0107 zaklju\u010duje da se prilikom ranijih restauracija nije vodilo ra\u010duna da objekti zadr\u017ee svoju originalnost i autenti\u010dnost: \u201cIz Zavoda za o\u010duvanje spomenika su jo\u0161 1987. godine upozoravali na stanje i govorili da \u0107e, ne promijeni li se ustaljena praksa, do\u0107i \u0107e do potpune devastacije Stare \u010dar\u0161ije u Novom Pazaru, \u010demu trenutno svjedo\u010dimo. Kulturno-historijske objekte koji su bar djelomi\u010dno zadr\u017eali identitet mo\u017eemo izbrojati na prste, tako da mo\u017eemo lahko zaklju\u010diti da se ne vodi ni pribli\u017eno dovoljno ra\u010duna prilikom za\u0161tite i obnove kulturnog naslije\u0111a u Novom Pazaru.\u201d Radovi na Altun-alem d\u017eamiji, smatra arhitekta Brun\u010devi\u0107, ra\u0111eni bez dozvola Zavoda za za\u0161titu spomenika po\u010detkom 21. stolje\u0107a, nakon dugogodi\u0161njeg zatvaranja d\u017eamije za kori\u0161tenje, jesu jedan od primjera kako se radi. \u201cCijeli kompleks je dosta izgubio od autenti\u010dnosti. Krovna konstrukcija ulaznog dijela u kompleks d\u017eamije sru\u0161ena je i, bez opravdanih razloga, van svih pravila, odra\u0111ena je totalna rekonstrukcija, promijenjen je konstruktivni sistem… Gazi Sinan-begova d\u017eamija iz 1528. godine stradala je u Austrijsko-turskom ratu (1683\u20131699), pa je nakon obnove ponovo stradala 1809. Obnovljena je u drugoj polovini 19. stolje\u0107a. Restauracija je nestru\u010dno ura\u0111ena+ 1988. godine. Zatvorena je 2005. godine i, nakon svega toga, prije nekoliko godina, zbog nestru\u010dne obnove, ni\u0161ta sem munare nije zadr\u017ealo autenti\u010dnost. Kurd-\u010celebijina (Pa\u0161ina) d\u017eamija jedna je od tri d\u017eamije koje se spominju u popisu iz 1604. godine. Nakon vidljivih o\u0161te\u0107enja i dotrajalosti munare, po\u010dela je obnova d\u017eamije, da bi nakon par godina svaki trag nekada\u0161nje d\u017eamije nestao. Had\u017ei Huremova d\u017eamija (Bor d\u017eamija) iz 1568. godine jedna je od najvrednijih i najve\u0107ih gra\u0111evina ove vrste u Novom Pazaru. Nakon brojnih intervencija u spolja\u0161njem izgledu, danas se ne mogu prepoznati ostaci nekada\u0161nje gra\u0111evine, a 2003. godine je uz zid turbeta sagra\u0111ena \u010desma dok su borovi osje\u010deni itd. Problem s o\u010duvanjem i za\u0161titom nama dragih i vrlo bitnih kulturno-historijskih spomenika nije nastao u posljednjih nekoliko godina, ve\u0107 postoji stolje\u0107ima I potrebno je zajedni\u010dkim naporima stru\u010dnjaka, lokalne zajednice, Islamske zajednice i svih gra\u0111ana raditi na pobolj\u0161anju stanja\u201d, rekao nam je Brun\u010devi\u0107.<\/p>\n <\/p>\n MJESTO ZUKORLI\u0106EVOG USPONA <\/strong><\/p>\n Brun\u010devi\u0107 podsje\u0107a da je dobronamjernih upozoravanja da se stru\u010dno i temeljito prilazi restauracijama gradskih d\u017eamija bilo i ranije, te da su uva\u017eeni stru\u010dnjaci pri Zavodu za za\u0161titu spomenika konstantno upozoravali. Me\u0111u njima su neka od najzvu\u010dnijih imena iz te struke kao \u0161to su Jovan Ne\u0161kovi\u0107, Na\u0111a Kurtovi\u0107-Foli\u0107, Slobodan \u00d0or\u0111evi\u0107, Ranko Radovi\u0107, Dragica Premovi\u0107Aleksi\u0107a, Aleksandar Kadijevi\u0107. U jednoj od rasprava na dru\u0161tvenim mre\u017eama do\u0161lo se do podatka gdje se nalaze vrata s Altun-alem d\u017eamije skinuta tokom posljednje restauracije. Na prozivke \u201cda se zaustave uni\u0161titelji vrijednosti i kulture koju su na\u0161i djedovi stotinama godina gradili\u201d javio se izvo\u0111a\u010d stolarskih radova, potvrdiv\u0161i fotografijom da stara d\u017eamijska vrata nisu ba\u010dena ve\u0107 da ih je on zadr\u017eao. Ina\u010de, tokom restauracije d\u017eamije koja je pod za\u0161titom dr\u017eave, stara kapija i vrata zamijenjena su novim, u boji mahagonija. Karakteristi\u010dno za ovu, ali i sve druge restauracije d\u017eamija iz osmanskog perioda u Sand\u017eaku jeste skidanje svih postoje\u0107ih levhi, satova, ornamentike, \u0161ara i kaligrafije i farbanje u bijelo unutra\u0161njosti d\u017eamija. Potvr\u0111eno nam je da je staro gradsko jezgro Novog Pazara pod ingerencijom Republi\u010dkog zavoda za za\u0161titu spomenika kulture jer ima objekte pod za\u0161titom UNESCO-a. Od Zavoda jo\u0161 \u010dekamo zvani\u010dne odgovore na gotovo identi\u010dna pitanja kakva je Stav <\/em>uputio i Me\u0161ihatu Islamske zajednice o temi obnove Arap d\u017eamije i za\u0161tite ostalih spomenika kulture iz osmanskog perioda. Arap d\u017eamija nalazi se u centru Novog Pazara, na po\u010detku Stare \u010dar\u0161ije I (bila je) jedna je od najposje\u0107enjih gradskih d\u017eamija. Nakon formiranja Me\u0161ihata IZ Sand\u017eaka I postavljanja za sand\u017ea\u010dkog muftiju 1993. godine (na prijedlog I od strane Bo\u0161nja\u010dkog nacionalnog vije\u0107a Sand\u017eaka i Sulejmana Ugljanina), Muamer Zukorli\u0107, tada dvadesettrogodi\u0161nji hod\u017ea I muftija tek pristigao sa \u0161kolovanja iz arapskog svijeta, nepoznat vjernicima i \u010dar\u0161iji, po\u010deo je u svojstvu muderisa da se s d\u017eamijskog \u0107ursa obra\u0107a vjernicima, ali i da ih predvodi u namazu. To je radio u kontinuitetu, gotovo svakog \u010detvrtka, u narednih deset i vi\u0161e godina, zadobiv\u0161i povjerenje i po\u0161tovanje kod zna\u010dajnog broja vjernika. S vremenom je u Arap d\u017eamiji bilo sve vi\u0161e mu\u0161karaca s kratkim pantalonama i dugom bradom, koju je i sam Zukorli\u0107 nosio jedno vrijeme. Nakon \u0161to SAD pokre\u0107u globalnu borbu protiv islamskog terorizma 2001. godine, sve popularniji tada\u0161nji sand\u017ea\u010dki muftija zadobija pa\u017enju predstavnika diplomatskog kora iz Beograda i srbijanskih zvani\u010dnika. I bukvalno i fizi\u010dki, prolaze\u0107i pored bo\u0161nja\u010dkih predstavnika u Novom Pazaru, premijeri i ministri iz Beograda Zukorli\u0107a, koji tada nije ni najavljivao da \u0107e se baviti politikom, uzimaju za sagovornika. Posebno \u0107e u javnosti i medijskim arhivama ostati upam\u0107ena bliskost Zukorli\u0107a s biv\u0161im ambasadorom SAD u Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji Williamom Daleom Montgomeryjem.<\/p>\n KRVAVI OBRA\u010cUN U D\u017dAMIJI <\/strong><\/p>\n U atmosferi \u010destih posjeta ameri\u010dkih i drugih diplomata, \u010dak i jednog pukovnika ameri\u010dke vojske, Muameru Zukorli\u0107u, Arap d\u017eamija u Novom Pazaru, pred o\u010dima vjernika, ali i javnosti, postat \u0107e tada prva oskrnavljena d\u017eamija i vjerski object u Sand\u017eaku. U toj je d\u017eamiji u petak, 4. Novembra 2006. godine, do\u0161lo do krvavog obra\u010duna izme\u0111u tzv. vehabija i pristalica tada\u0161njeg sand\u017ea\u010dkog muftije Muamera Zukorli\u0107a. Nakon verbalnog sukoba i ko\u0161kanja unutar d\u017eamije izme\u0111u grupe samozvanih selefija, s jedne, I imama, mujezina i grupe vjernika, s druge strane, pristalica Zukorli\u0107a Habib Fijuljan ispalio je nekoliko hitaca u plafon. Prema tada\u0161njem stavu IZ Sand\u017eaka, \u201cvehabije su ostalim vjernicima htjele da nametnu svoj concept sprovo\u0111enja vjerskog obreda\u201d, te je do\u0161lo do sukoba. Ne\u0161to kasnije, Izet Fijuljanin pucao je iz pi\u0161tolja ispred d\u017eamije u pravcu grupe okupljenih vehabija i ranio Ismaila Gici\u0107a i Jasmina i Erhana Smajilovi\u0107a. Kao tada centralna, Arap-d\u017eamija je zatvorena i du\u017ei period, uz opravdanje da se restaurira, bila nedostupna vjernicima. Sa su\u0111enja Fijuljaninu ostat \u0107e upam\u0107ena izjava o\u0161te\u0107enog Ismaila Gici\u0107a, koji je kazao da ne priznaje sud i zakone koij su ljudi postavili, ve\u0107 Bo\u017eije. Pod optu\u017ebom da su se bavili teroristi\u010dkim aktivnostima, nekoliko mjeseci kasnije na planini Ninaja kod Sjenice i u Trnavi Kod Novog Pazara provedene su akcije specijalaca srbijanske policije u kojima je ubijen Ismail Prenti\u0107, ozna\u010den u srbijanskim medijima kao vo\u0111a vehabija. Dvije osobe su povrije\u0111ene, a vi\u0161e njih je uhap\u0161eno i kasnije osu\u0111eno na ukupno 63 godine zatvora. Po\u0161to je sud nalo\u017eio prinudno privo\u0111enje da svjedo\u010di, Muamer Zukorli\u0107 je pred Specijalnim sudom u Beogradu u septembru 2008. godine izjavio da ve\u0107inu od 15 optu\u017eenih za terorizam u Sand\u017eaku ne poznaje i da im opra\u0161ta \u0161to su imali namjeru da ga likvidiraju. Negirao je i da je prvooptu\u017eeni Senad Ramovi\u0107 zvani Becan, prije sukoba ispred Arap d\u017eamije vi\u0111an u njegovoj blizini, bio pripadnik njegovog obezbje\u0111enja.<\/p>\n Da su \u201cBo\u017eije ku\u0107e\u201d i \u201cpotreba za restauracijom\u201d Zukorli\u0107u poslu\u017eivale kao sredstvo za o\u010duvanje pozicija primjer je i Altun-alem d\u017eamija, jedna od najljep\u0161ih novopazarskih d\u017eamija. Na po\u010detku podjela i sukoba unutar Islamske zajednice u Sand\u017eaku Zukorli\u0107eve pristalice su u oktobru, odnosno novembru 2007. godine nasilno upale u d\u017eamiju i, pod izgovorom potrebne restauracije, podigli d\u017eamijski drveni pod. Istog dana u haremu i ispred Altun-alem d\u017eamije do\u0161lo je do tu\u010de i obra\u010duna pristalica Islamske zajednice Srbije, koju je tada predvodio Adem ef. Zilki\u0107, i pristalica Islamske zajednice u Srbiji, koju je tada predvodio glavni muftija Muamer Zukorli\u0107. Tada je iz vatrenog oru\u017eja ranjena jedna osoba, a nekoliko je osoba, me\u0111u kojima i policijski inspektor, povrije\u0111eno. Altun-alem d\u017eamija tada je pretrpjela znatne izmjene i sve do 2011. godine bila zatvorena za vjersku slu\u017ebu. S podjelom Islamske zajednice u Sand\u017eaku Zukorli\u0107, uz opravdanje da je natjeran da se mije\u0161a u politiku, najavljivao je politi\u010dku karijeru. Prvo se kao muftija kandidirao za predsjednika Srbije 2012. godine, a kasnije je i zvani\u010dno, uz \u201czamrzavanje\u201d muftijske titule, ostavio ahmediju, d\u017eamijski \u0107urs, mihrab, hutbu i vjernike i zvani\u010dno u\u0161ao u politiku i vlast.<\/p>\n <\/p>\n STAV<\/p>\n Pi\u0161e: Medin HALILOVI\u0106<\/p>\n